ČESTITKE OMIŠANIMA POVODOM DANA GRADA!

EDI PIVČEVIĆU NAGRADA GRADA OMIŠA ZA ŽIVOTNO DJELO

Veliko nam je zadovoljstvo izvjestiti poljičku i svekoliku javnost da je Gradsko vijeće Grada Omiša na prijedlog Saveza za Poljica poduprt Mjesnim odborom Kostanje, jednu od dvije ovogodišnje Nagrade Grada Omiša za životno djelo dodijelilo našem uglednom Poljičaninu prof. emer. Edi Pivčeviću za rad na opstojnosti identiteta i očuvanju baštine Poljica, Omiša i Hrvatske, a posebno za prijevod na engleski jezik dvaju najvažnijih dokumenata iz poljičke povijesti: Poljičkog statuta i Sumpetarskog kartulara te za izdavanje povijesne sinteze o Poljicima pod nazivom Poljička knežija – od srednjovjekovne ideje do pada 1807. Dijeleći radost ostvarenim s MO Kostanje, čestitamo našem dragom prijatelju i suradniku prof. Pivčeviću na zasluženom priznanju.

Drugu Nagradu Grada Omiša za životno djelo dobio je također naš Poljičanin Vladimir Zemunik, dugogodišnji fotograf i suradnik Festivala dalmatinskih klapa Omiš za doprinos boljitku Festivala višegodišnjim ustrajnim i samozatajnim radom, zatim za ukupno svestrano djelovanje u društvenom i kulturnom životu Omiša te za doprinose u Domovinskom ratu od kojih se posebno ističe izrada projekta i sudjelovanje u izradi prvog hrvatskog oklopnog transportera, kojemu jednako srdačno čestitamo.

Također nas veseli da je jednu od dvije Skupne nagrade Grada Omiša dobila Kulturno umjetnička udruga „Mosor“ Gata povodom 65. obljetnice djelovanja za iznimno uspješan rad na očuvanju i promicanju bogate kulturne i povijesne baštine te tradicionalnih vrijednosti Poljica, Grada Omiša i Republike Hrvatske, dok je jednu od pet ovogodišnjih Plaketa Grada Omiša dobio predsjednik KUD-a „Mila Gojsalić“ iz Kostanja Ante Amulić za očuvanje, promicanje i predstavljanje kulturno-povijesne baštine i tradicionalnih vrijednosti Poljica i Kostanja, posebno kroz zalaganje za najmlađe te za aktivan višegodišnji rad u Mjesnom odboru Kostanje. I njima također upućujemo naše iskrene čestitke.

Uz zahvalnost Gradu Omišu što je prepoznao zasluge Poljičana za boljitak Grada Omiša kojemu je pripala čast da baštini i najveći dio povijesnih Poljica, u nastavku donosimo poveznicu na cjelovit Popis dobitnika javnih priznanja Grada Omiša u 2020. u skladu s odlukom usvojenom na 28. sjednici Gradskoga vijeća Grada Omiša održanoj 11. svibnja 2020.

Poveznica na popis: http://www.omis.hr/2020pdf/Popis_dobitnika_javnih_priznanja_u_2020_g.pdf

ČESTITKA MAJKAMA!

U povodu današnjega Majčina dana, blagdana koji se u civiliziranome svijetu u čast majki i majčinstva obilježava svake druge nedjelje u svibnju, svim majkama svijeta od srca čestitamo njihov praznik!

Prilika je to osvrnuti se i na ulogu žene u društvu, pa stoga s ponosom ističemo da je žena u našim Poljicima uvijek bila poštovana bilo kao majka, supruga i stopanjica (ona koja drži tri kantuna kuće) ili heroina poput naše Mile Gojsalić, Mare Žuljević, Bare Lekšić, Kate Bobetić i mnogih drugih.

SVE NAJVAŽNIJE O PROMETNOJ PROBLEMATICI NA PODRUČJU POLJICA

Na adresu Saveza za Poljica početkom svibnja ove godine dospjelo je pismo našega Poljičanina Ivana Vulića, uglednog inžinjera građevinarstva s dugogodišnjim iskustvom u izgradnji najzahtjevnijih objekata cestovne infrastrukture, sa zamolbom da na internetskoj i fb-stranici naše udruge objavimo njegov dopis pod nazivom „Primjedbe na Novu multimodalnu platformu splitske aglomeracije Solin–Split–Stobreč–Dugi Rat–Omiš, uključivo dionica Zaobilaznica Omiša“ koncem 2019. upućen predsjedniku uprave Hrvatskih cesta d.o.o. g. Josipu Škoriću, Vladi RH, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i drugima koji su uključeni u rješavanje prometne problematike na području Poljica i cijele splitske aglomeracije.

Spomenuti dopis dostupan je na gornjem linku (otisnuto zelenim slovima) dok uvodno spomenuto pismo inž. Vulića upućeno našoj udruzi prenosimo u nastavku. Suvišno je, naravno, i napominjati da se nitko od nadležnih nije oglasio kako ovim tako ni ranijim sličnim povodima što je dobro imati na umu pri odluci kome u budućnosti pokloniti izborno povjerenje.    

Dopis g. Ivana Vulića upućen Savezu za Poljica:

Poštovani,

u vremenu ‘uzništva’ uvjetovanog pandemijom koronavirusa kojom nas Svevišnji na vrijeme opominje da se osvijestimo i ne srljamo u propast zaslijepljeni profitom bez razumne mjere, sve češće se čuje teza da nakon ove pandemije više ništa neće biti isto. U nadi da će tako doista i biti, barem kad je u pitanju prometna problematika na području naših Poljica, u privitku dostavljam dopis nazvan „Primjedbe na Novu multimodalnu platformu splitske aglomeracije Solin–Split–Stobreč–Dugi Rat–Omiš, uključivo dionica Zaobilaznica Omiša“ koji sam koncem 2019. uputio predsjedniku uprave Hrvatskih cesta d.o.o. g. Josipu Škoriću (dakle, prije ugovaranja radova koji su u tijeku!), ali i svima drugima kojih se to tiče na čelu s Vladom RH i resornim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.  

U spomenutom dopisu argumentirano i stručno ukazao sam na brojne propuste u planiranju, projektiranju i građenju prometne infrastrukture, kao i posljedice koje iz toga proističu. Zato mi je velika želja da s ovim zapažanjima bude upoznata i šira javnost, a napose naša poljička, pa molim da dokument u cijelosti objavite na internetskim stranicama Saveza za Poljica kako bi javnost koliko-toliko bila upućena u to što se i kako planira i gradi. Iako je tekst dokumenta ponešto duži jer ovu bremenitu problematiku naprosto nije moguće sažetije objasniti, uvjeren sam da će ga sa zanimanjem pročitati svatko kome je stalo do vlastite budućnosti. Rečeni dopis sublimira sve dosad objavljene priloge na ovu životno važnu temu čemu ste i Vi (odnosi se na predsjednika udruge Antu Mekinića) i SZP dali veliki doprinos neovisno o tome što očekivani rezultati zasad nisu opravdali uloženi trud s obzirom da se i nadalje gradi po političkome diktatu sukladno izreci ‘psi laju, karavane prolaze!’        

Iako sam mišljenja da je uvodno spomenuto ‘resetiranje’ s nužnim zaokretom u pristupu ovoj problematici gotovo neizvedivo s postojećim kadrom koji je dosljedan jedino u ignoriranju nebrojenih usmenih i pisanih upozorenja izrečenih i napisanih tijekom protekloga desetljeća, još jednom pozivam predsjednika uprave HC g. Josipa Škorića i državnoga tajnika za infrastrukturu, Omišanina g. Tomislava Mihotića, dvojac koji puna dva mandata obnaša sadašnje dužnosti i koji je o svemu ovome itekako dobro informiran, na STRUČNO i JAVNO SUČELJAVANJE kako bi svi zainteresirani, a napose žitelji Poljica, bili izravno upoznati s onim što im se servira u vlastitome dvorištu i što će već u bliskoj budućnosti svima nama odrediti sudbinu. U realizaciji ove stručne rasprave svakako se nadam potpori Saveza za Poljica, ali i potpori poljičkih kolega inžinjera.

Priželjkujem, naravno, i potporu Poljicima nadležnih gradova i općina koji su u ovoj stvari mogli i morali učiniti puno više, ali još uvijek imaju mogućnost nadoknaditi propušteno s obzirom da su u tijeku III. Izmjene prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Stoga je ovo posljednji, da ne kažem i sudbinski trenutak da se o prometnoj problematici na području Poljica i cijele splitske aglomeracije povede cjelovita, detaljna, stručna i javna rasprava kako bi se u najkraćemu roku iznašla optimalna, dugoročno održiva i financijski racionalna prometna rješenja jer ugovoreni radovi to ne nude i ne vode željenome cilju nego pogoduju parcijalnim interesima.

Uz zahvalnost na razumijevanju i uvrštenju,

Ivan Vulić, dipl. ing. građ.                                            

SRITNO, SPLITE!

Iako smo to u više navrata javno isticali vrijedno je ponoviti: među 100 prvih splitskih obitelji barem njih 40 je POLJIČKOG porijekla, dakle gotovo polovica! Istovremeno, Split je Poljicima i danas, nažalost, samo jedna od sedam maćeha! O zaslugama Poljičana za obranu Splita od Turaka, te politički, društveni i gospodarski prosperitet grada pod Marjanom ispisani su libri i studije, dok bi zasluge Splita za prosperitet Poljica stale na jednu jedinu kartolinu.

ZLA SUDBINA POLJICA

JE LI GRAD OMIŠ (KASNO) PROGLEDAO?

U povodu članka objavljenog 27. travnja 2020. na Dalmatinskom portalu pod naslovom „Omiški vijećnik upozorava na previranja oko konačnog izgleda obilaznice Omiša“ (vidi https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/omiski-vijecnik-upozorava-jos-traju-previranja-oko-konacnog-izgleda-obilaznice-omisa/64102), dijelimo zadovoljstvo s vjećnikom Grada Omiša g. Denisom Dujmovićem zbog vijesti koja kaže da je „Grad Omiš nakon niza lutanja i odbacivanja prijedloga konačno pozitivno reagirao na cjelovito i potpuno funkcionalno prometno rješenje omiškog cestovnog čvorišta“.  

Ovime bi, poručuje Dujmović, Splitsko-dalmatinska županija trebala izmijeniti odnosno nadopuniti dio prometnih rješenja i koridora koji bi buduću brzu cestu Split-TTTS-Podstrana-Dugi Rat-Omiš iz smjera Splita u čvoru ‘Zakučac’ (‘Omiš-centar’) povezali na državnu cestu D70, a time i s gradom Omišom, te autocestom u čvorištu Blato n/C. U zahtjevu se spominje i hitna izgradnja dijela D70 i dvaju tunela dužine 50 m (tunel Priko) i 370 m (tunel Lisičina), što je dio buduće nužne korekcije državne ceste D70 na potezu D8 (Priko)-tunel Priko-tunel Lisičina do uklapanja na postojeću trasu državne ceste D70 u budućem čvoru ‘Zakučac’, koja je zbog znanih i neznanih političkih i prostorno planskih razloga 13. travnja 2013. izbačena iz GUP-a Grada Omiša.

Uz potporu nastojanjima našega vjećnika g. Dujmovića dužni smo ovom prilikom podsjetiti i na nebrojene pokušaje dipl. ing. građ. g. Ive Vulića koji desetljećima, stručno i argumentirano, pokušava odgovornima u Gradu Omišu, županijskim i državnim strukturama, te napose u Hrvatskim cestama, ukazati na zablude i promašaje u pristupu problematici cestovne infrastrukture na području splitske aglomeracije, a napose na području Poljica. Inžinjeru Vuliću posljednih nekoliko godina aktivnu potporu pruža i Savez za Poljica koji je i u predmetnoj stvari pravovremeno nadležnima dostavio vrlo iscrpan „Prijedlog izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije“ (zainteresiranima dokument je dostupan na http://poljica.hr/prijedlog-izmjena-prostornog-plana-sd-zupanije/).   

S obzirom na složenost predmetne problematike s jedne i važnost iznalaženja optimalnih rješenja s druge strane, i ovom prilikom još jednom ukazujemo na potrebu sazivanja stručnog Okruglog stola na temu planiranja, projektiranja i realizacije državnih cesta D8 i D70 na području Poljica kako bi se u ovoj stvari od životne važnosti za Poljičane i druge žitelje Poljica, ali i sve ostale korisnike ove kapitalne cestovne infrastrukture čuo glas struke, a napose poljičkih stručnjaka koji su najpozvaniji i najupućeniji.

POSTBLAGDANSKA REKAPITULACIJA UČINJENOG

Primjereno mjerama prevencije i zaštite uvjetovanih pandemijom koronavirusa, moglo bi se reći da su Poljičani odgovarajuće obilježili ovogodišnji 23. travanj – blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Jure i svojevrsni spomendan Poljica – doduše, svatko na svoj način. U zadanim i po više osnova ograničavajućim okolnostima, nije se ni moglo bogznašto učiniti, pa je i najmanji doprinos dobrodošao. Ovdje smo zabilježili skromni doprinos naše udruge Savez za Poljica. Žao nam je što nismo bili u mogućnosti učiniti više, no, evo učinjenog:

JURJEV DANAK – SPOMENDAN POLJICA

Iako je svetkovina sv. Jure, poput mnogih drugih, jednima vjerski blagdan, a drugima tradicijska fešta, i jedni i drugi doživljavaju je prigodom za isticanje vlastitoga identiteta. Kako živimo u vremenu sveopće globalizacije koja teži brisanju svih posebnosti, borba za opstojnost identiteta sve češće je podložna propitkivanju smisla što joj istovremeno daje na važnosti u očima onih kojima je do vlastitoga identiteta stalo. 

Za nas Poljičane, i to neovisno o ‘strani’ koju tko zauzima, poljički identitet (od)uvijek je bio iznimno važna tekovina. Zato je potreba za njegovim očuvanjem danas čak i veća nego što je bila u prošlosti iz razloga što Poljica već desetljećima formalno ne postoje, pa je posljedično i naš poljički identitet svakim danom sve ugroženiji. Iako je smrtnome oku to možda nezamjetno, mnoge posebnosti Poljica i poljičkoga identiteta nestaju pred naletom suvremenosti u kojoj nema ni mjesta ni vremena za druge i drugačije. Zbog nepostojanja Poljica kao subjekta koji bi sam odlučivao o svojoj sudbini, te zbog spomenutih globalizacijskih trendova i suvremenoga načina življenja, sve manje je Poljičana koji iznalaze volje i načina oduprijeti se ovom svojevrsnom ‘odumiranju’ vlastitoga identiteta jer živimo u vremenu u kojemu je najteže postalo biti svoj, napose ako još uz to nisi i na svome.    

Kako Poljičani odavno nisu svoji na svome nego upravno-pravno pripadaju nekoj od sedam Poljicima nadležnih općina i gradova, tako i poljički identitet polako, ali neumitno blijedi i nestaje tek tu i tamo ’zastajkujući’ na svome putu bez povratka. Kad kažemo ‘tu’, prije svega mislimo na pojedince koji, izazovima usprkos, ne odustaju biti ono što jesu, a kad kažemo ‘tamo’ mislimo na blagdane ili fešte, kako kome drago, kao što je svetkovina sv. Jure koja sve više postaje jedan od rijetkih preostalih simbola sveukupnog poljičkog identiteta.  

Zato je, eto, nama Poljičanima iznimno važan taj 23. travanj – dan nebeskoga zaštitnika Poljica sv. Jure, Jurjevo, Jurjevdan ili po poljičku, Jurjev danak – jedini dan u godini kad se ‘Poljičani poštovani od svi’ sela odabrani’ svečano okupljaju i radosno druže na svom tradicionalnom povijesnom zborištu Gradac, brdu na kojemu još uvijek zubu vremena i zaborava prkosi skromna crkvica posvećena njihovome zaštitniku. Ove je godine, nažalost, pandemija koronavirusa uskratila Poljičanima i tu jedinu preostalu masovniju manifestaciju vlastitoga identiteta, pa je tim važnije iznaći nove načine za skrb o naslijeđu pređa sviknutih na vjekovnu borbu za svoje mjesto pod suncem gdje su jedino mogli biti na svome svoji i slobodni u svjedočenju svoje privrženosti bogu i rodu, tradiciji i običajima, uz govor i jezik, glavnim obilježjima svakog identiteta.   

Svetkovina sv. Jure, bila ona blagdan ili fešta svejedno, zapravo je spomendan Poljica i jedini ili barem najvažniji ‘živući’ topos sveukupnog poljičkog identiteta. A ako se još uvijek pitate što je to identitet i zašto je toliko važan, pogledajte sebi najbliže drvo: osim što raste, grana se i oplođuje na svoj jedinstven način koji mu odaje vrstu, ono živi (za razliku od plitko ukorijenjenog drveta kojega i najmanji vjetar prvo povije, a zatim iščupa iz zemlje pretvarajući ga u drvo osušeno ili tek običan balvan). Zato ukorijenjenost čovjeka u njegovo zavičajno podneblje ima životnu važnost. 

S vjerom u neupitnu opstojnost poljičkoga identiteta sraslog s podnebljem koje ga je i oblikovalo (‘Di ko nika, tu i obika!’), svim Poljičankama i Poljičanima, žiteljima i prijateljima Poljica, u ime brojnih članova i simpatizera udruge Savez za Poljica, te u svoje osobno ime, želim sretan Jurjev danak – spomendan naših Poljica, naših pređa i nekoć slavne knežije, ali u skoroj budućnosti, nadamo se, i spomendan suvremene hrvatske povijesne regije pod nazivom Poljička republika! 

Ante Mekinić, predsjednik SZP (23. travnja 2020.)