Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
14 kol., 2022 32 Pregleda

NAJOPTEREĆENIJE RASKRIŽJE U HRVATSKOJ U JEDNOJ RAZINI!?

Teško je reći da li je priloženi članak o uređenju stobrečkoga raskrižja objavljen u broju SD od 10. kolovoza 2022. zamišljen kao prigodna čestitka Stobrečanima u povodu njihova nebeskoga zaštitnika sv. Lovre ili pak kao radosna vijest stotinama tisuća mazohista koji su respektabilan dio vlastitih života proveli u prometnim kolonama na dionici Jadranske magistrale od Stobreča do Omiša ali je već sada nedvojbeno da će spomenuta vijest u konačnici postati još jedno izrugivanje Stobrečanima i drugima koji će biti primorani koristiti se ovim raskrižjem u budućnosti.

Sramotna je, zapravo, namjera investitora Hrvatskih cesta d.o.o. da, kako se u članku navodi, ovo najopterećenije raskrižje u Hrvatskoj učini prohodnijim tek minimalističkim zahvatima kao što su izvedba dodatnih trakova za desna skretanja, nogostupa, autobusnih ugibališta i zelenoga pojasa umjesto da se izgradi denivelirano raskrižje (raskrižje u dvije razine) kao jedino pravo i dugoročno rješenje.

Pa ipak, ni takvo denivelirano raskrižje ne bi u potrebnoj mjeri smanjilo prometne gužve zato što je problem puno složeniji zbog čega je, uostalom, početkom 90-tih i najavljena izgradnja brze ceste Stobreč – Dugi Rat kao jedna od tri faze tzv. brze ceste Trogir-Solin-Omiš, a čija se izgradnja stalno odgađa i uvjetuje nemogućim zahtjevima kao što su financiranje na teret EU proračuna zbog čega se forsira tzv. multimodalnost odnosno izgradnja trajektnoga pristaništa u Krilu koje ne samo što je tehnički gotovo neizvedivo nego je i mnogima neprihvatljivo. Znajući da je to zapravo nemoguća misija, Hrvatske ceste premošćuju Cetinu u Zakučcu ne bi li se preusmjeravanjem tranzitnoga prometa s Jadranske magistrale na jadnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica barem donekle rasteretilo središte Omiša i nastavno dionica magistrale prema Splitu te na taj način ‘kupila’ nova porcija strpljenja sluđenih građana. Jedino što se u navedenome kontekstu uporno izbjegava učiniti, a zapravo je jedini način da se do konačne izgradnje brze ceste značajno ublaže prometne gužve i zastoji u najkritičnijemu dijelu magistrale, je nastavak započetih radova na dionici od čvora ‘TTTS’ do čvora ‘Grljevac’ s pristupnom cestom na D8 koji su 2011. naprasno i bez obrazloženja prekinuti.

Naposlijetku, a što više reći nego zavapiti sv. Lovre i sutrašnja Vela Gospe providi da Hrvatske ceste (ali i ‘mazohisti’ s početka teksta) napokon uvide što im je činiti!

13 kol., 2022 35 Pregleda

KAD NEĆE ODGOVORNI, CRVENE SE PROMETNICE!

Ali bit će, kažu, bolje kad se premosti Cetina u Omišu i promet s magistrale preusmjeri kroz Srednja Poljica te proširi raskrižje u Stobreču (koje, vjerovali ili ne, neće biti denivelirano!)… Naravno da stanje neće biti nimalo bolje, a evo i dokaza jer se već sad i glavna i alternativna prometnica iz smjera Omiša prema Splitu (i obratno) crvene. Pa čak i autocesta zbog neadekvatnih pristupnih cesta.
 
Pa ipak, ministru prometa Butkoviću i premijeru Plenkoviću nije prioritet višedesetljetni prometni kolaps drugoga po veličini grada u državi nego, kako rekoše po otvorenju Pelješkoga mosta, Hrvatske željeznice i cestovna infrastruktura u Podravini!?
 
Žitelji s područja splitske aglomeracije nisu rekli ništa. Županijska i lokalne vlasti još i manje!
05 kol., 2022 39 Pregleda

PRILIKA ZA OŽIVLJAVANJE (OPĆINE) POLJICA

Europska komisija, izvještavaju mediji, godinama upozorava Vladu RH da je 427 općina i 128 gradova previše za zemlju poput Hrvatske pa je Vlada odlučila smanjiti broj lokalnih jedinica obećanjem da će financijski nagrađivati općine koje se odluče spojiti ili barem zajednički obavljati pojedine poslove.
 
Savez za Poljica također godinama upozorava javnost, naročito poljičku, da su četiri općine i tri grada previše za mala Poljica pa stoga u povodu ove Vladine inicijative predlažemo Općini Podstrana i Općini Dugi Rat da razmisle o funkcionalnom povezivanju u jednu općinu i to pod nazivom Općina Poljica kako bi im se u budućnosti, ako to žele, mogle pridružiti i (pre)ostale sastavnice povijesnih Poljica koje su već desetljećima pod upravom gradova Omiš, Split i Trilj te općina Šestanovac i Dugopolje.
 
Oživljavanjem Općine Poljica koja je djelovala u razdoblju od siječnja 1912. do Drugog svjetskog rata ublažile bi se mnoge štetne posljedice višedesetljetne upravne i teritorijalne rastrojenosti Poljica između čak sedam (!) jedinica lokalne samouprave te stvorile pretpostavke za optimalan i uravnotežen razvoj svih dijelova Poljica što bi nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratilo stari sjaj, a Poljičanima i drugim žiteljima Poljica pružilo novu životnu i radnu, a naročito turističku perspektivu.
 
Stoga je važno napomenuti da Savez za Poljica eventualnu buduću Općinu Poljica vidi isključivo kao subjekt u odlučivanju o sudbini prostora i ljudi povijesnih Poljica – dakle, kao sredstvo, a ne kao cilj sam po sebi – jer cilj mora biti prosperitet Poljica kao jedinstvene prostorne, prirodne, povijesne, kulturološke, društvene, razvojne i funkcionalne cijeline.
 
Upravo zato je višestruko motivirajuće ovu Vladinu inicijativu iskoristiti barem kao povod za promišljanje o vlastitoj (poljičkoj) budućnosti jer ona istovremeno nudi i legitimnu priliku za oživljavanje (općine) Poljica pa je za nadati se da će to učiniti i spomenute dvije općine, Podstrana i Dugi Rat, kako zbog vlastita tako i zbog svepoljičkoga dobra. Napokon, i višestoljetna opstojnost poljičke samouprave u neusporedivo težim okolnostima razlog je po sebi zbog kojega bi vrijedilo (iznova) pokušati upraviti didovinom bez tutora i posrednika.
 
U čvrstoj vjeri da će Poljica prije ili poslije na ovaj ili neki drugi način (o)živjeti u punome sjaju, svim Poljičankama i Poljičanima, žiteljima i prijateljima Poljica, a napose hrvatskim braniteljima i obiteljima palih hrvatskih branitelja s područja Poljica, u ime Saveza za Poljica čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja!
 
Ante Mekinić, predsjednik SZP
23 srp., 2022 150 Pregleda

NA VIDIKU ZAVIČAJNI DOM GORNJIH POLJICA

Splitski poduzetnik Tihomir Lučić, kako piše u današnjemu broju SD, želi otvoriti Zavičajni dom Gornjih Poljica u obnovljenoj školskoj zgradi u gornjopoljičkom zaseoku Rudine. Radi se, naravno, o poljičkoj i široj javnosti već odavno poznatom autoru projekta „Božićno selo“ koji i na ovaj način potvrđuje svoju privrženost rodnome kraju i poljičkoj baštini. Ostalo pročitajte u priloženoj reportaži SD.

21 srp., 2022 551 Pregleda

PRONAĐENI POSMRTNI OSTACI HRVATSKOGA BRANITELJA IVE BANA

Nakon 31 godinu od junačke pogibije hrvatskih branitelja Ive Bana (1964. – 1991.) iz Tugara i njegova suborca Ratimira Dragića pronađeni su njihovi posmrtni ostaci nedaleko mjesta stradavanja u Kukunjevcu pokraj Lipika.
 
Podsjetimo, 11. listopada 1991. u humanitarnoj akciji spašavanja ranjenih suboraca, skupina dragovoljaca popularno zvanih “Merčepovci” pokušala je izvući ranjenike iz opkoljenoga Lipika ali je svojim sanitetskim vozilom upala u neprijateljsku zasjedu tijekom koje je većina njih ranjena dok su Ivo Ban i Ratimir Dragić, nažalost, poginuli. Njihova tijela sada su napokon pronađena pa će naš Ivo svoje vječno počivalište imati u svojoj poljičkoj grudi.
 
Njemu i svim stradalim hrvatskim braniteljima neka je vječna hvala i slava!
09 srp., 2022 185 Pregleda

SLIKA KOJA GOVORI TISUĆU RIJEČI

U povodu jučerašnjeg, današnjeg, sutrašnjeg… riječju – svakodnevnog prometnog kolapsa na dionici Jadranske magistrale od Stobreča do Grljevca i dalje prema Omišu koji traje desetljećima – prilika je podsjetiti na činjenicu da se ova najopterećenija prometnica u Hrvatskoj počela graditi davne 2007. i to kao ishodišna dionica buduće brze ceste Split – Omiš o čemu svjedoči i obavijesna tabla Hrvatskih cesta d.o.o. (na slici) postavljena uz cestu prema TTTS-u. Ako pak od drače ne uspjevate pročitati što na tabli piše (a stanujete na području splitske aglomeracije), i sami snosite dio krivnje ali ne zato što draču niste pokosili nego zato što pokorno prihvaćate nebrojena lažna obećanja nadležnih i odgovornih o njenoj prioritetnoj i brzoj izgradnji.

I zato, dok puzite u koloni (a što ćete drugo nego puziti?!) razmislite o tome zašto su Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor naprasno i bez obrazloženja obustavile već započete radove (uz prešutnu suglasnost SD županije i nadležnih gradova i općina) premda je ova u državi najneophodnija prometnica imala (kao što tekst pri dnu table s priložene slike svjedoči) izdanu građevinsku dozvolu, osigurana sredstva i odabrane izvođače? I zašto se u najkraćem mogućem roku radovi ne nastave?

Odgovor je, zapravo, vrlo jednostavan: zato što vi puzite (ne samo u koloni) i šutite!

04 srp., 2022 110 Pregleda

NAKON DUGIH 76 GODINA U SITNOM DONJEM SLAVILA SE MLADA MISA

Mladomisnik don Klement Radosoljić pričešćuje svoju obitelj

Župa Presvetog Trojstva u Sitnom Donjem jučer je, nakon 76 godina, imala veliko slavlje mlade mise. Župljanin don Klement Radosoljić, ovogodišnji mladomisnik Splitsko-makarske nadbiskupije, služio je svečanu mladu misu na oltaru ispred župne crkve na kojoj je sudjelovalo više stotina vjernika. Misno slavlje počelo je roditeljskim blagoslovom koji su don Klementu udijelili njegov otac Ante i majka Davorka rođena Juginović. Bile su tu i njegove dvije sestre Anamarija i Antonija, brojna druga rodbina, kako iz Sitnoga, tako i majčine Dubrave, Sitnjani iz oba sela i iz grada. U koncelebraciji s Radosoljićem bila su još četiri ovogodišnja mladomisnika te još petnaestak svećenika. Tijekom misnog slavlje pjevao je zbor konkatedralne župe svetog Petra. Njegov prijatelj svećenik održao je propovijed kakvu dugo nismo čuli… (više u prilogu SD iz pera Ivana Ugrina)

Čestitamo mladomisniku don Klementu Radosoljiću i njegovim roditeljima!

02 srp., 2022 155 Pregleda

ISPUNJEN ZAVJET PREĐIMA

Ni toplotni udar koji nije mimoišao ni drevna Poljica nije omeo Poljičane u tradicionalnom štovanju vjere i običaja predaka pa se tako i danas, prve subote u srpnju, skupina od njih 50-tak najsmjelijih i od ‘svi (poljičkih) sela odabrani’ okupila na drugom najvišem mosorskom vrhu Koziku ili Sv. Juri (1319 m) pred drevnom kapelom nebeskoga zaštitnika Poljica pod kojom kamen puca od vrućine, a pogled u daljine na sve četiri strane svijeta. Svetu misu održanu u 10 sati predvodili su don Dražen Balić i dolački župnik don Ivan Prelas koji je usputno blagoslovio i Gospin kip za Šipčom težak 80 kg koji proljetos u mosorska njedra postaviše Putišićani. Sve što riječima nije moguće opisati nadopunit će priložene fotografije, a mirise i zvukove gordoga Mosora te osjećaje okupljenih od kojih su neki još sinoć zanoćili na ovoj najvišoj postaji duhovne vertikale Poljičana (sv. Jure na Koziku, sv. Jure na Gracu, Mile Gojsalića u Podgracu i sv. Bogdan Leopold Mandić u Zakučcu), dočarajte sami sebi.