Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
28 srp., 2021 232 Pregleda

UMRO JE JAKOV RADOVČIĆ

U 76. godini života umro je naš istaknuti Poljičanin rodom iz Kostanja, Veliki knez Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ i jedan od laureata Dana Mile Gojsalić, paleontolog svjetskoga glasa Jakov Radovčić.

Tijekom dugog i posvećenog muzejskog rada bio je inicijator ili suradnik u izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja te koncepcije jednog od naših naposjećenijih muzeja, Muzeja krapinskih neandertalaca, za što je i nagrađen.

Bio je autor brojnih popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu, školovao se diljem svijeta te ostavio neizbrisiv trag kao jedan od najzaslužnijih hrvatskih muzealaca.

Pa ipak, prije svega i poslije svega, Jakov Radovčić bi je naš dragi prijatelj i omiljeni suradnik. I zato neka mu je laka hrvatska zemlja. Počivao u miru!

Napomena: Ispraćaj dragog pokojnika bit će u petak 30. srpnja 2021. u 10.00 sati iz mrtvačnice na Mirogoju.
Pogreb će biti u subotu 31. srpnja 2021. u 17.00 sati na mjesnom groblju u Kostanju, uz obavezno pridržavanje epidemioloških mjera. Sveta misa zadušnica služit će se odmah nakon pogreba u crkvi sv. Mihovila u Kostanju.

 

Biografija

Jakov Radovčić rođen je godine 1946. u Kostanjama. U svom rodnom mjestu je započeo i svoje školovanje nastavivši ga u Splitu, a studije geologije i paleontologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon postdiplomskih  studija, magisterij znanosti stekao u Chicagu. Njegovo zanimanje paleontologa, muzealca i kulturnog djelatnika, vezano je uz niz znanstvenih ili muzejskih institucija Zagreba i inozemstva gdje je stjecao mnoga znanja i iskustva, te radio na raznovrsnim poslovima.

Prvi projekti g. Jakova Radovčića vezuju se uz američko-hrvatska istraživanja fosilnih riba kao i drugih okamina davno izumrlih bića pradavnih krajolika, iščezlih morskih prostora, plićaka i laguna mezozojskog, sredozemnog, Tethys oceana. Prije stotina milijuna godina iz tih morskih pučina iznikao je krajolik koji danas baštinimo kao i tlo po kojemu hodamo: naši jadranski otoci, visovi Dinare, Biokova, našega Mosora… Jakov je također godinama sudjelovao u radu na otkrićima mnogih hrvatskih i svjetskih paleoantropoloških lokaliteta, te iz taložina starih na desetke ili stotine tisuća godina iznalazio i proučavao prapovijesne okamine, kosti i artefakte koje pripisujemo ishodištima ljudskog rodoslovlja ili pračovjeku. Proučavajući okamenjene kosti mnogih praživotinja, rekonstruirao je pradavne krajolike hrvatskog ozemlja, daleko vrijeme kad je okoliš naših krških polja kao i sadašnjih Dinarida, prije 15 do 18 milijuna godina, bio velika ravnica obrasla tropskom vegetacijom s puno močvara i slatkovodnih jezera oko kojih su se napasala krda praslonova, nosoroga i drugih velikih sisavaca. Stoga bi nam Jakov s lakoćom mogao odrediti kad je i kako nastao svaki kamen našeg graditeljskog naslijeđa, kamen-modrac mnogih zidina i suhozida ili kamen iz ljūti naših Kostanja i Poljica.

Jakov Radovčić je autor mnogih muzejskih izložbi i postava kao i programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, njegov dugogodišnji muzejski savjetnik i voditelj Geološko-paleontološkog odjela. Bio je član uredničkih odbora stručnih časopisa, predsjednik stručne udruge Hrvatskog društva muzealaca, član Hrvatskog muzejskog savjeta itd. Samostalno ili u suautorstvu, objavio je četiri monografije i bio urednik nekoliko knjiga. Objavio je više od 150 znanstvenih i znanstvenopopularnih radova, uglavnom tiskanih u prestižnim inozemnim časopisima. Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca i koautor njegove realizacije. Mnogima će zasigurno biti poznat iz brojnih popularnoznanstvenih ili dokumentarnih televizijskih ili radijskih emisija u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Uz državno odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Jakov Radovčić je dobitnik i niza drugih najviših nagrada i priznanja u djelatnosti kulture, znanosti i obrazovanja.

Boraveći i radeći duže od pet desetljeća u Zagrebu, Jakov Radovčić je vrlo aktivan sudionik tamošnjih poljičkih okupljanja i sijela. U Šenoinom gradu u kojemu su prije 150 godina nastale i njegove Povjestice koje krasi pjesma o Mili Gojsalić, u gradu gdje su stvarani i mnogi drugi artefakti posvećeni poljičkoj prošlosti, uvijek je odzvanjalo Šenoino Budi svoj. Svoje utočište ta poruka je našla i u našemu Jakovu koji među zagrebačkim Poljičanima već duže od tri desetljeća njeguje ozračje slavne poljičke prošlosti, duh baštine i samosvojnog identiteta, te zajedno s drugim kolegama potiče i organizira mnoga poljička događanja. Ta okupljanja Poljičana u Zagrebu danas su prepoznatljivi dio velike zagrebačke kulturne pozornice. Uz sve to, Jakov Radovčić je i aktualni Veliki knez Udruge zagrebačkih Poljičana te dobitnik „Mile Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine za godinu 2019.

 

26 srp., 2021 19 Pregleda

ČESTITKE ISTRANIMA NA USTRAJNOSTI!

Čak četiri mjeseca prije roka pušten je u promet Istarski Ipsilon u punome profilu. Uz Pelješki most čija se izgradnja također bliži kraju, to je najveći i najvrijedniji objekt prometne infrastrukture u Hrvatskoj. Istovremeno su krenuli i pripremni radovi na probijanju druge cijevi tunela kroz Učku pa će vožnja od Zagreba do Pule uskoro trajati svega dva i pol sata i to u punome profilu autoceste. Otprilike jednako kao i vožnja od Trogira do Omiša ili obratno. Razlika je jedino u tome što je zaobilaznica Trogir-Omiš, za razliku od spomenutih, već desetljećima najopterećenija prometnica u Hrvatskoj pa se i jednako dugo nalazi na vrhu svih prioriteta (naročito dionica ‘čvor TTTS’ – ‘čvor Grljevac’ koja je, međutim, misteriozno nestala iz svih planova izgradnje premda odavno posjeduje važeću građevinsku dozvolu). No, strpljen-spašen, doći će jednom red i na nas. Pardon, na našu unučad.
11 srp., 2021 27 Pregleda

PRIJE JE GORNJOPOLJIČANIN OSVOJIO WIMBLEDON NEGO VODOVOD GORNJA POLJICA

Red veselja, red tuge, takva je, eto, sudbina današnjih žitelja Gornjih Poljica o čemu svjedoči i priložena naslovnica današnje Slobodne Dalmacije: Gornjopoljičanin Mate Pavić u paru s Nikolom Mektićem osvojio je Wimbledon ali dugo najavljivani vodovod još uvijek nije pronašao put do svih sela i zaselaka Gornjih Poljica na području Grada Omiša.
 
Napomenuti valja da sličan problem s nedostatkom pitke vode muči i dio žitelja Donjih Poljica na području općina Dugi Rat i Podstrana pa je i na ovome primjeru razvidno da formalno-pravno nepostojeća Poljica u svojim pojedinim dijelovima kao da ne postoje ni u stvarnome životu za svoju općinu, grad i županiju. Dokle?!
 
Paviću čestitke, a žiteljima ‘bezvodnih’ sela sućut!
 
Napomena: Više o ovom gorućem životnom problemu žitelja Gornjih Poljica dostupno je na https://slobodnadalmacija.hr/…/u-sest-sela-gornjih…
22 lip., 2021 165 Pregleda

ČESTITAMO DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

S obzirom na izniman doprinos Poljičana pobjedi Hrvatske nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, u spomen na stotine Poljičana koji su u oslobodilačkim borbama dali živote za slobodu te u spomen na stotine nevinih poljičkih civilnih žrtava stradalih na kućnome pragu i na pravdi Boga, svim poljičkim antifašistima čestitamo današnji Dan antifašističke borbe kao jedan od onih državnih praznika koji čine temelj hrvatske neovisnosti i suvremene demokracije.

Boreći se za najuzvišenije čovjekove ideale – slobodu i pravedne društvene odnose – Poljičani su tijekom svoje povijesti uvijek bili na strani progresa pa je tako u redovima partizanskih odreda i Narodnooslobodilačke vojske (NOV) s mosorskoga područja poginulo više od 700 boraca, a preko 500 osoba stradalo kao žrtve fašističkoga terora. Zato se područje Mosora, prostorno veće od povijesnih Poljica, smatra jednim od žarišta narodnooslobodilačkoga rata u Dalmaciji.

I zato svima njima neka je vječna slava i hvala! Počivali u miru.   

09 lip., 2021 154 Pregleda

„STAROSLAVENSKA RIJEČ“ NICOLINE TRUNTE

Tko poznaje Poljica razumijet će i važnost novoobjavljene knjige „Staroslavenska riječ“ njemačke autorice Nicoline Trunte u prijevodu Zvonka Pandžića, pa stoga prenosimo recenziju iste objavljenu u današnjemu broju Jutarnjega lista koju potpisuje Inoslav Bešker.

U spomenutoj knjizi autorica Nicolina Trunte posebno razmatra i proučava razvitak glagoljičnog pisma na hrvatskim prostorima te razvitak tzv. zapadne tj. hrvatske ćirilice, kasnije potisnute latinicom ali ne prije 19. stoljeća.

Razmatranja o pismu i jeziku kojima se autorica u knjizi bavi zoran su primjer kako se povijest, zapravo, ponavlja s obzirom da su stalne migracije stanovništva na ovim prostorima imale možda i presudan utjecaj na jezik kojim danas govorimo.

01 lip., 2021 237 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (19): NOVI POLJIČKI ‘KNEZOVI’ 2021. – 2025.

Lokalni izbori 2021. održani u dva izborna kruga (16. i 30. svibnja) iznjedrili su i nove ‘knezove’ na području povijesnih Poljica za novo mandatno razdoblje 2021. – 2025. Njihova imena i stranačku pripadnost naveli smo uz naziv svake od sedam jedinica lokalne samouprave koje baštine teritorij nekoć slavne Poljičke knežije, a vama prepuštamo na volju da odredite tko je među njima veliki, a tko su mali ‘knezovi’.

Hoće li novi poljički ‘gospodari’ i u kojoj mjeri usrećiti Poljičane i druge žitelje Poljica, pokazat će vrijeme, a mi im svima redom želimo – mandat za pamćenje! Naravno, po dobru.

30 svi., 2021 84 Pregleda

ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI!

Čestitamo svima današnji Dan državnosti kojim se obilježava spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. kao i povijesna uloga Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Upravo zato na simboličkoj razini držimo primjerenim u ovoj prigodi podsjetiti na poljičke Tugare zbog spomena sela u najstarijemu sačuvanom spomeniku hrvatskoga prava – Darovnici hrvatskoga kneza Trpimira datiranoj 4. ožujka 852. O Tugarama kao arheološko-povijesnome i jezičnome spomeniku iznimno zanimljiv rad je objavila arheologinja i muzejska savjetnica mr. Vedrana Delonga iz Splita kojoj izražavamo veliku zahvalnost. Rad je objavljen na jednako zanimljivoj internetskoj stranici Naklice.hr koju uređuje i o njoj brine Miljenko Vrkić te je dostupan na linku http://www.naklice.hr/wp-content/uploads/2018/03/55.-TUGARE-arheolo%C5%A1ko-povijesni-i-jezi%C4%8Dni-spomenik.pdf

26 svi., 2021 197 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (18): POLJIČANI POTVRDILI IVU TOMASOVIĆA

S obzirom da najveći dio povijesnih Poljica administrativno pripada Gradu Omišu, zanimljivo je vidjeti kako su na ovim lokalnim izborima od 16. svibnja 2021. glasali Poljičani i drugi žitelji omiškoga dijela Poljica, pa krenimo redom.

Za gradonačelnika Grada Omiša, rezultat je slijedeći:

  1. kandidat grupe birača Ivo Tomasović, 1.922 ‘poljička’ glasa (od 4.032 sveukupno)
  2. kandidat HDZ-a Josip Banović, 1.570 glasova (od 2.307 sveukupno)
  3. kandidat DP Dino Belošević, 217 glasova (od 331 sveukupno)

Za Gradsko vijeće Grada Omiša, ishod je ovakav:  

  1. kandidacijska lista grupe birača Ive Tomasovića, 1.275 ‘poljičkih’ glasova (od 2.600 sveukupno)
  2. kandidacijska lista HDZ, HSP, 1.407 glasova (od 2.145 sveukupno)
  3. kandidacijska lista MOST, 366 glasova (od 677 sveukupno)
  4. kandidacijska lista SDP, 193 glasa (od 441 sveukupno)
  5. kandidacijska lista grupe DP, HDS, 245 glasova (od 417 sveukupno)
  6. kandidacijska lista HGS, 129 glasova (od 205 sveukupno)
  7. kandidacijska lista grupe birača Mie Kovačić, 75 glasova (od 147 sveukupno)

Sudeći po navedenim rezultatima izvjesno je da su glasači s poljičkoga dijela Grada Omiša izdašno honorirali minuli rad novog-starog gradonačelnika Ive Tomasovića i njegovu kandidacijsku listu koja je osvojila najveći broj mandata u gradskome vijeću što novoizabranu gradsku vlast obvezuje na još plodniju suradnju s Poljičanima napose u dijelovima Poljica koji se smatraju zanemarenima kao i na razini strateških projekata koji su od zajedničkog interesa za povijesna Poljica i Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave.   

26 svi., 2021 120 Pregleda

LOKALNI IZBORI (17): DUGORATSKI IZBORNI RAŠOMON

Lokalni izbori 2021. uvrstit će Općinu Dugi Rat u izborne anale ne samo zbog rekordnoga broja kandidata za funkciju općinskog načelnika/ce (10) i lista za općinsko vijeće (12) nego i po tome što se u drugom izbornom krugu za mjesto prvoga čovjeka općine sa šest i pol tisuća birača nadmeću dvojica članova HDZ-a koji su uz to i kumstvom vezani, Frane Marčić i Tonči Bauk.
 
Pa ipak, najveći kuriozum ovih dugoratskih izbora leži u činjenici što izborni pobjednik neće moći samostalno vladati općinom pa je HDZ, po svemu sudeći, osuđen na postizborno koaliranje sa samim sobom što kumče Frane zasad, navodno, ne razmatra, a kum Tonči rezolutno opovrgava.
 
Dogodi li se pak suprotno, bit će to u svijetu jedinstven slučaj da je jedna stranka odbila koalirati sa samom sobom no za nas Poljičane zapravo ništa neobično jer mi ionako već desetljećima ne ‘koaliramo’ sa svojom nekoć slavnom knežijom nego optiramo za one koji su je rastočili.
 
17 svi., 2021 290 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (16): EVO TKO ĆE UPRAVLJATI NAŠOM POLJIČKOM DIDOVINOM

Poljičanke i Poljičani poštovani, privremeni rezultati lokalnih izbora 2021. objavljeni na stranicama DIP-a daju odgovore na pitanje tko će nam upravljati didovinom u sljedeće četiri godine, pa krenimo redom.

Grad Omiš

Područjem Poljica pod upravom Grada Omiša i u naredne četiri godine upravljat će kandidat grupe birača Ivo Tomasović sa 59,15% ili 4.032 osvojenih glasova s obzirom da je već u prvome krugu pobijedio kandidata HDZ-a Josipa Banovića koji je prikupio 33,84% ili 2.307 glasova.

Najviše mjesta u omiškome Gradskom vijeću također je osvojila kandidacijska lista grupe birača čiji nositelj je Ivo Tomasović (39,20% / 2.600), zatim slijede lista HDZ-a i HSP-a (32,34% / 2.145), lista Mosta (10,20% / 677), lista SDP-a (6,64% / 441) i lista DP i HDS-a (6,28% / 417).

Grad Split

Područjem Poljica pod upravom Grada Splita u naredne četiri godine upravljat će jedan od dvojice kandidata koji su ušli u drugi izborni krug: kandidat Centra Ivica Puljak sa osvojenih 26,82% ili 17.500 glasova ili kandidat HDZ-a Vice Mihanović sa osvojenih 23,23% ili 15.159 glasova.

Najviše mjesta u splitskome Gradskom vijeću osvojili su redom: HDZ (23,27% / 14.837), Centar (20,17% / 12.862), HGS (11,86% / 7.563), SDP i HSU (9,76% / 6.225), Možemo, Pametno itd. (9,54% / 6.088), Most (7,95% / 5.074) i Kandidacijska lista GB Tomislava Mamića (6,09% / 3.886).

Općina Dugi Rat

Područjem Poljica pod upravom Općine Dugi Rat upravljat će jedan od dvojice kandidata koji su ušli u drugi izborni krug: kandidat HDZ-a Frane Marčić sa osvojenih 25,95% ili 830 glasova ili kandidat grupe birača Tonči Bauk sa osvojenih 20,35% ili 651 glasova.

Mjesta u dugoratskom Općinskome vijeću osvojili su: HDZ (23,61% / 732), kandidacijska lista GB Tonča Bauka (16,32% / 506), kandidacijska lista GB Antoniete Trgo (10,41% / 323), HDS (9,83% / 305), SDP (7,51% / 233), HSP (6,67% / 207), DP (6,45% / 200) i kandidacijska lista GB Marina Škobalja (5,54% / 172).

Općina Podstrana

Područjem Poljica pod upravom Općine Podstrana upravljat će jedan od dvojice kandidata koji su ušli u drugi izborni krug: kandidat HDZ-a Mijo Dropuljić sa osvojenih 41,63% ili 1489 glasova ili kandidatkinja Mosta Kristina Jerčić sa osvojenih 24,52% ili 877 glasova.

Mjesta u podstranjskome Općinskome vijeću osvojili su: HDZ (39,56% / 1.378), Most (27,99% / 975), DP (12,66% / 441), HSP (12,11% / 422) i SDP i HSS (7,66% / 267).

Ostali dijelovi Poljica

Apsolutnu vlast u dijelovima Poljica pod upravom Grada Trilja te općina Dugopolje i Šestanovac osvojili su, za promjenu, kandidati HDZ-a dok nezavisna lista Alternativa za Dalmaciju s našim Poljičaninom Nikšom Tomićem nije, nažalost, dobila potreban broj vaših glasova za mjesto u skupštini SD županije.

Svim izbornim pobjednicima i onima koji se tako osjećaju čestitamo na ostvarenim rezultatima te izražavamo nadu da će se u svome radu držati datih obećanja i pored ostaloga raditi i za boljitak naših Poljica.