Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
09 svi., 2021 258 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (12): IZVJEŠĆE GRADONAČELNIKA IVE TOMASOVIĆA O UČINJENOME NA PODRUČJU POLJICA

Ivo Tomasović, gradonačelnik Grada Omiša

Gradonačelnika Grada Omiša gospodina Ivu Tomasovića zamolili smo za izvješće o učinjenome na području Poljica u njegovome još uvijek tekućemu mandatu i nedugo potom isto dobili te ga shodno datom obećanju objavljujemo. Evo što u rečenome izvješću piše:

Poštovani,

na Vaš upit o učinjenome u mome još uvijek tekućem gradonačelničkom mandatu, sa zadovoljstvom mogu izvjestiti kako su na prostoru Poljica tijekom posljednjih 7-8 godina uložena značajna sredstva u iznosu višem od 60 milijuna kuna, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života građana Grada Omiša na tome području.

U prvome redu istaknuo bih realizaciju projekta vodoopskrbe naselja uz srednji tok rijeke Cetine na području Gornjih Poljica u vrijednosti od oko 23 milijuna kuna što je osnovni preduvjet za turistički i gospodarski razvoj toga kraja. Sekundarna vodoopskrbna mreža izgrađena je u Trnbusima, Docu Gornjem, Putišićima, Docu Donjem i dijelu Srijana, dok su za preostali dio Srijana i Rošca ishođene pravomoćne građevinske dozvole pa se izgradnja iste može očekivati do kraja predstojećeg mandatnog razdoblja. Među značajnije zahvate u vodoopskrbi u protekle četiri godine svakako moramo ubrojiti i sanaciju vodospremnika Oštro s pristupnim putem, izgradnju oko 980 m vodovoda u Tugarima u predjelu Semeljin, oko 930 m vodovoda u predjelu Gradac u Gatima i oko 1.350 m vodovoda s crpnom stanicom u predjelu Pocelje, također u Gatima.

Sličnu važnost kao vodoopskrba ima i projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu čije je provođenje započelo, a završetak se očekuje do kraja 2023. Grad Omiš kao nositelj projekta, u partnerstvu s općinama Dugi Rat, Podstrana i Zadvarje, potpisao je s Hrvatskim Telekomom Sporazum o partnerstvu o provedbi projekta razvoja širokopojasne infrastrukture. Projekt podrazumijeva izgradnju optičke mreže koja omogućuje brzine od minimalno 100 Mbit/s za sve privatne, poslovne i javne korisnike koji takvu mrežu nemaju, a što je od iznimne važnosti za sve četiri spomenute jedinice lokalne samouprave jer doprinosi povećanju njihove atraktivnosti u privlačenju poduzetništva, povećanju efikasnosti javnih i privatnih usluga i povećanju računalne i digitalne pismenosti s naglaskom na rastući sektor ruralnoga turizma, pa je znatno povećanje brzine Interneta od velike važnosti za život i razvoj zaobalnih područja. Projekt ukupne vrijednosti oko 52 milijuna kuna sufinancirat će Europska unija sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova u ukupnome iznosu od oko 20 milijuna kuna, dok je Hrvatski Telekom osigurao iznos od oko 32 milijuna kuna vlastitih sredstava. Može se slobodno reći da se oko 70% ovoga projekta provodi na području povijesnih Poljica.  

Pri spomenu povijesnih Poljica svakako želim naglasiti da će Grad Omiš u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Omiša, nadležnom župom i mjesnim odborom, raspisati natječaj za izradu projekta komunalnog uređenja povijesnog poljičkog zborišta i svetišta Gradac s Podgradcem i vidikovcem sa spomenikom Mili Gojsalić, a uz to poraditi i na obnovi Povijesnog muzeja Poljica, sve u cilju reafirmacije kulturno-povijesne, tradicijske i vjerske baštine slavne Poljičke knežije koju Grad Omiš napokon mora prepoznati i valorizirati kao svoj kulturno-povijesni, turistički i razvojni brend.

Ovakav pristup prostoru Poljica u kojemu primarno participira Grad Omiš trebao bi potaknuti i druge slične projekte na raznim poljičkim lokalitetima kao što su poučne tematske staze od pješačkih do biciklističkih, od planinarskih do vjerskih, a sve usmjereno ka stvaranju cjelovitog destinacijskog turističkog proizvoda povijesne regije Poljica. U tom kontekstu Grad Omiš nastojat će biti inicijator i potpora takvim projektima kroz zajedničko djelovanje s drugim općinama i gradovima koji baštine područje povijesnih Poljica i to ne samo za dobrobit Poljica, Grada Omiša i spomenutih općina i gradova nego i cijele Splitsko-dalmatinske županije kako bi se potaknuo razvoj ruralnih područja županije u cjelini.

Imajući na umu da se i naselje Priko nalazi unutar povijesnih granica Poljica, valja spomenuti i vrlo značajne projekte realizirane u tome dijelu grada kao što je, primjerice, Gradska sportska dvorana Ribnjak vrijednosti oko 37 milijuna kuna koja je itekako podigla razinu sportskoga života cijeloga Grada što dokazuju i veliki uspjesi pojedinih klubova koji se njome koriste (primjerice, MNK Olmissum kao prvak Hrvatske, osvajač kupa i sudionik osmine finala lige prvaka). Uz dvoranu su uređene i prometnice s parkiralištima na cijelome području Ribnjaka ukupne vrijednosti oko 10 milijuna kuna te vrtić Mali gusar, vježbalište i dječje igralište. U suradnji s Hrvatskim cestama uređena je i Vukovarska ulica, u naravi zapadni ulaz u grad, projekt ukupne vrijednosti oko 13 milijuna kuna.  

U naselju Zakučac izgrađeno je još i reciklažno dvorište (prvo u županiji) vrijednosti oko 3 milijuna kuna čiji su korisnici svi građani Grada Omiša te dio stanovnika Općine Dugi Rat, što je itekako doprinijelo postignuću od oko 22% odvojenog prikupljenog otpada po čemu smo prvi u SD županiji. 

Svemu navedenome treba dodati i kontinuirana ulaganja u komunalnu infrastrukturu zaobalnoga dijela (Gata, Naklice, Tugare, Kostanje, Podgrađe, Trnbusi, Dolac Gornji, Dolac Donji i Srijane). Prije svega u nerazvrstane ceste oko 6 milijuna kuna te uređenje mjesnih domova, dječjih i sportskih igrališta (Gata, Naklice, Tugare, Smolonje, Kostanje, Podgrađe, Trnbusi, Dolac Gornji, Putišići) ukupne vrijednosti oko 2,5 milijuna kuna, a u naselju Tugare izgrađena je mrtvačnica vrijednosti oko 950 tisuća kuna.  

Što se tiče novih projekata, u planu je izgradnja mrtvačnica u Srijanima, Docu Donjem, Seocima i Ostrvici, dok su za natječaje iz EU fondova za ruralni razvoj spremni projekti dječjih igrališta u Tugarima i Kostanjima. U planu je i izgradnja vrtića u Srijanima (pred ishođenjem smo građevinske dozvole) i uređenje sportskih igrališta u Docu Donjem i Srijanima te kontinuirana sanacija i održavanje nerazvrstanih cesta. Kroz naselje Tugare planira se rekonstrukcija županijske ceste u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, a paralelno s tim projektom izgradit će se i magistralni cjevovod za kanalizaciju. Jednako tako u suradnji s Hrvatskim cestama i ŽUC-om inzistirat ćemo na rekonstrukciji ceste od Gata prema Blatu n/C i nastavno prema Srijanima.

(u potpisu: Ivo Tomasović)  

Zahvaljujemo g. Ivi Tomasoviću na iscrpnome izvješću o učinjenome i namjerama u bližoj budućnosti, a svim Poljičanima i drugim žiteljima Poljica kojih se sadržaj ovoga izvješća tiče ostavljamo na promišljanje i prosudbu da li je sve učinjeno kao i ono planirano vrijedno njegova novog gradonačelničkog mandata.

06 svi., 2021 85 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (9): DINO BELOŠEVIĆ, KANDIDAT DOMOVINSKOG POKRETA ZA GRADONAČELNIKA OMIŠA

Nakon HDZ-ovca Josipa Banovića i nezavisnoga Ive Tomasovića, evo i Dina Beloševića, kandidata Domovinskog pokreta za gradonačelnika Grada Omiša koji se biračima predstavio video-uradkom u kojemu najavljuje „povratak Cetine pod upravu grada“ ali i druge najvažnije točke svoga programa.

Tko je Dino Belošević i koje su to najvažnije točke njegova programa saznajte ovdje.

04 svi., 2021 101 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (8): HOĆE LI PODSTRANJCI ZA NAČELNICU IZABRATI “MAJKU TEREZU”?

Predstavljajući vam izborne liste i kandidate za svibanjske lokalne izbore, među zanimljivijima svakako je lista Hrvatske stranke prava Općine Podstrana čiji nositelj je Mario Mikuličić zbog kandidature “Majke Tereze” za načelnicu Općine Podstrana.

Koga i zašto Podstranjci od milja nazivaju svojom “Majkom Terezom” pročitajte na Podstrana portalu.

03 svi., 2021 176 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (7): OMIŠ I POLJICA U GRADONAČELNIČKIM PLANOVIMA IVE TOMASOVIĆA

Prilažući vašemu uvidu novinski članak kojim je Slobodna Dalmacija u broju od 2. svibnja 2021. predstavila Ivu Tomasovića kao nezavisnog kandidata za omiškoga gradonačelnika, uvodno ćemo se osvrnuti na naslov članka zato što je neprimjeren njegovu sadržaju iz razloga što g. Tomasović nigdje u tekstu Grad Omiš ne dijeli na Omiš i Zagoru pa se zapravo radi o još jednom nesuvislom novinarskom poistovjećivanju Poljica sa Zagorom što je postalo iritirajuće jer svjedoči o nepoznavanju ili ignoriranju relevantnih činjenica od strane onih koji to uporno nepromišljeno čine.
 
Da se ne shvati krivo: protiv Zagore, omiške, dalmatinske ili čije bilo, Poljičani nemaju ništa protiv. Naprotiv, Zagora je po mnogo čemu izuzetan povijesno-zemljopisni kraj ponosnih ljudi u kopnenome dijelu Dalmacije ili točnije, u zaleđu primorskih gorā kako i sam naziv govori.
 
Međutim, zavičajno podneblje Poljičana podjednako se nalazi u zaleđu primorskih gora ali i na samoj obali Jadranskoga mora između dviju rijeka: Cetine na istoku i Žrnovnice na zapadu u dužini od gotovo 20 kilometara i što je najvažnije, ta naša postojbina ima svoj lijepi povijesni i još uvijek važeći naziv – POLJICA (bez obzira što je politički diletantizam ranih 90-tih Poljica učinio formalno-pravno nepostojećima).
 
No baš zato molimo novinare, medijske urednike i sve one koji o nama i o našemu kraju pišu ili govore da koriste naziv Poljica iz prostoga razloga što je to naziv našega zavičaja koji nas identificira i obilježava pa zato i jesmo Poljičani, a ne, recimo, Zagorci. Napokon, za opstojnost svoga poljičkoga identiteta koji uključuje i naziv Poljica koja su, budi usput rečeno, stoljećima bila priznata čak i kao međunarodni subjekt, naši su pređi metaforički i doslovno vjekovima ginuli pa molimo da se dosljednom uporabom naziva Poljica to i poštuje.
 
A sad vam želimo ugodno iščitavanje najavljenog članka kako biste saznali što g. Ivo Tomasović u moguće novom gradonačelničkom mandatu namjerava (još) učiniti za Grad Omiš i njemu pripadajući dio Poljica. Također ćemo ga zamoliti za izvješće o učinjenome na području Poljica u proteklome mandatu što ćemo i objaviti ako nam isto, naravno, bude dostavljeno.
30 tra., 2021 114 Pregleda

LOKALNI IZBORI 2021. (5): POLJIČANIN NIKŠA TOMIĆ U TRCI ZA MJESTO U SKUPŠTINI SDŽ

 
Lista nestranačkih i nezavisnih kandidata Alternative 101 i Akcije mladih za skupštinu Splitsko-dalmatinske županije uspješno je predana ŽIP-u pa je time i jedan od kandidata spomenute liste, naš Poljičanin Nikša Tomić, korak bliže mjestu gdje se odlučuje i o sudbini Poljica kako bi zastupao interese Poljičana i drugih žitelja Poljica. To je i razlog zbog kojega Nikša Tomić zavrijeđuje našu pozornost kao i glasove onih kojima je do Poljica stalo.
 
Tko je zapravo Nikša Tomić i koji su razlozi da svoj glas podarite baš njemu, pročitajte u priloženome članku kojim se javnosti predstavio na stranicama Slobodne Dalmacije u broju od 28. travnja 2021.
25 tra., 2021 146 Pregleda

PROSLAVA BLAGDANA SV. JURE NA GRACU

Pandemijske okolnosti reducirale su ovogodišnji broj hodočasnika sv. Juri na Gracu na svega nekoliko stotina ali nisu spriječile Poljičane da misnim slavljem koje je predvodio župnik Gata don Luka Stipinović proslave blagdan svoga nebeskoga zaštitnika. Uz vjernike sa svih strana i predstavnike mnogih poljičkih župa, proslavi su nazočili i vodeći ljudi Grada Omiša, gradonačelnik Ivo Tomasović i predsjednik Gradskoga vijeća Zvonko Močić, te uprava Društva Poljičana “Sv. Jure” Priko na čelu s novim-starim Velikim knezom Petrom Rodićem.
 
U prigodnoj propovijedi don Luka Stipinović pozvao je vjernike da “oboružani vjerom u Boga kojom se oboružavao i sv. Jure pobijede neman u svome srcu, kojekakve poganske bogove, zmajeve i demone” te ukazao na potrebu da se Gradac zaštiti od “zvijeri bludnosti” koja ga sve češće opsjeda i skrnavi njegovu svetost.
 
25 tra., 2021 121 Pregleda

PROSLAVA BLAGDANA SV. JURE U ZAGREBU

Ljubaznošću kančelira Zdravka Vladanovića možete putem priloženih linkova vidjeti kako je proteklo misno slavlje u župnoj crkvi sv. Blaža u Zagrebu kojim je Udruga zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ proslavila ovogodišnji blagdan sv. Jure. Misno slavlje održano u skladu sa svim epidemiološkim mjerama predvodio je vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, a sažetak istog dostupan je na linku https://www.youtube.com/watch?v=XmDiAWdx6xE.
 
Cijelu svetu misu te informacije o pokroviteljima i sponzorima, nazočnim gostima i uzvanicima, kao i to tko je na dužnosti Velikoga kneza naslijedio dosadašnjeg Jakova Radovčića i svoj vrat zakitio poljičkim lancem možete saznati na linku https://www.facebook.com/laudato.hr/videos/487252155654538/.
 
Oni kojima je draža pisana riječ, sve najvažnije o ovogodišnjoj proslavi mogu pročitati u iscrpnome izvješću Informativne katoličke agencije (IKA): https://ika.hkm.hr/zagrebacka-metropolija/zagrebacki-poljicani-proslavili-blagdan-sv-jure/?fbclid=IwAR0LaqgrHF4KnTrNkfXN-WSNwsh8dwI1AjG3W01j7KjzmgWGSJTnEzEvmok
23 tra., 2021 517 Pregleda

NA DOBRO VAM JURJEV DANAK DOŠA ALI I TZV. NOVO NORMALNO

Na dobro vam Jurjev danak doša s nadom da će naša Poljica u postpandemijskome vremenu ili tzv. novom normalnom biti mjesto (još) sretnijega življenja!  

Piše: Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica

Za bolje razumijevanje sadašnje pozicije Poljica ili točnije, onoga što je od Poljica preostalo, nužno je ovu nekoć slavnu povijesnu regiju koju su svojedobno uvažavale čak i svjetske velesile poput Venecije i Austrije te Otomanskoga carstva o čemu svjedoče brojni povijesni izvori i dokumenti (vidi: http://poljica.hr/o-odnosima-poljica-s-venecijom-i-austrijom/) promatrati iz perspektive Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave (JLS) kojih je, suprotno volji većine žitelja Poljica, čak SEDAM i to: gradovi Omiš, Split i Trilj te općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac. Svakoj od njih, osim Dugoga Rata i Podstrane koje su u cijelosti na tlu Poljica ali nisu i poljičke (osim formalno), Poljica su tek ‘onaj’ nerazvijeni dio njihova područja koji ‘puno traži, a malo i ništa daje’. Zbog toga Poljica kao subjekt i ne postoje u njihovim razvojnim planovima i proračunima ali zato pojedini dijelovi Poljica svima dobro dođu kao prostor za izmještaj ili odlaganje nužnih, a ponekad i neželjenih sadržaja.  

Inferiornosti Poljica ponajviše, naravno, pogoduje činjenica što Poljica već desetljećima nisu legitiman SUBJEKT koji odlučuje o svojoj sudbini, a svaki pojedinačni pokušaj suprotstavljanja nametnutim rješenjima biva unaprijed osuđen na neuspjeh. Zbog toga su Poljica danas DISFUNKCIONALNA prostorna i društvena zajednica sve blijeđega identiteta s nejasnom ili točnije, nepostojećom vizijom razvoja. Zbog toga s područja Poljica oni najbolji (radno sposobni i obrazovani) odlaze, a ostaje uglavnom onaj tko mora i tek rijetki koji se (ne) mire s postojećim poretkom stvari. Pri tome ne bi trebala zavarati napučenost primorskih ili Donjih Poljica (i donekle Srednjih) novopridošlom populacijom jer najveći dio Poljica, a napose gotovo čitava i prostorno najveća Gornja Poljica, zapravo su prostor bez stanovnika, k tome još komunalno i infrastrukturno zapušten bez većine sadržaja potrebnih za normalan život, a time i egzistencijalnih uvjeta koji bi preostalome stanovništvu jamčili opstanak.

No upravo taj preostali ‘NEPOTROŠENI’ prostor povijesnih Poljica, uz poljičko kulturno-povijesno i tradicijsko naslijeđe, istovremeno je i najveća vrijednost sadašnjih Poljica. Međutim, preduvjet gospodarske i demografske revitalizacije Poljica je FUNKCIONALNA CJELOVITOST poljičkoga prostora neovisno o administrativnoj i teritorijalnoj podijeli na sedam jedinica lokalne samouprave te UMREŽAVANJE sveukupnih potencijala i resursa u zajedničke razvojne projekte. No da bi se u tome i uspjelo potrebno je u svim prilikama i na svim razinama svakodnevno ukazivati na činjenicu da su Poljica prirodno, povijesno, kulturološki, razvojno i funkcionalno jedna zaokružena prostorna i društvena CJELINA koja sa stajališta prirodnih resursa i ljudskih potencijala te napose zbog povijesnih razloga i zasluga, zaslužuje i može i više i bolje.

Paradoksalno je ali istinito da bi najveću korist od gospodarskoga procvata Poljica imali upravo sadašnji ‘kočničari’ poljičkoga razvoja jer Poljica vlastitoga proračuna nemaju. Stoga je pravo i obaveza Poljičana i drugih žitelja Poljica inzistirati na REDEFINIRANJU statusa Poljica, napose u kontekstu postojećih odnosa s Poljicima nadležnim jedinicama lokalne samouprave, a zdravorazumska i moralna obaveza istih je u Poljicima, Poljičanima i drugim žiteljima povijesnih Poljica prepoznati dostojnoga i ravnopravnoga partnera te svaku pomoć i potporu pruženu Poljicima tretirati kao ulaganje u svoj vlastiti razvoj.

Upravo zato bi svi dionici poljičkoga društvenog, političkog i gospodarskog života morali biti umreženi u jedinstveni proces revitalizacije Poljica izdignut na razinu brenda koji bi postao sinonim za Poljica kao SUVREMENU HRVATSKU POVIJESNU REGIJU te posebno i jedinstveno turističko odredište. Način da se to ostvari je objedinjavanje povijesnih Poljica povezivanjem relevantnih povijesno-kulturnih sadržaja, prirodnih resursa i ljudskih potencijala kroz konkretne projekte koji će Poljičanima zajamčiti opstojnost vlastitoga identiteta, a svima zajedno prosperitetan i dugoročno održiv gospodarski razvoj.  

U potrazi za tzv. novim normalnim uvjetovanim (post)pandemijskim okolnostima i stečenim iskustvom, Poljica svoju razvojnu priliku moraju, za početak, potražiti u raznim oblicima ODRŽIVOGA turizma čiji subjekt je tzv. novi turist željan prije zdravoga ambijenta koji mu jamči tjelesni i duševni mir. No da bi izbjegla zamku jeftine masovnosti, Poljica svojom ponudom moraju ciljati na gosta najviše kupovne moći koji je zapravo kupac životnih iskustava, doživljaja i priča, gosta koji je fizički i intelektualno aktivan, a uz to i ekološki osviješten i koji želi biti sudionikom putovanja koja će pridonijeti njegovu osobnom razvoju. Takav oblik turizma idealan je za revitalizaciju Poljica i poticanje svih oblika poduzetništva (napose zadrugarstva i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) i djelatnosti (ponajprije permakulture tj. održivoga življenja u skladu s prirodom, vidi http://poljica.hr/prigode-beru-jagode/) jer se jedino na taj način može očuvati kulturno-povijesna baština i tradicijsko nasljeđe Poljica te Poljičanima i drugim žiteljima Poljica pružiti nova životna i radna perspektiva.     

Ukratko, sinergijom usustavljenoga kulturno-povijesnoga i tradicijskoga naslijeđa sa prirodnim resursima i ljudskim potencijalima u kontekstu razvoja održivoga turizma s pratećim tercijalnim djelatnostima (trgovina, promet, usluge) i proizvodnjom zdrave hrane (po mogućnosti ekološki uzgojene) te razvojem obnovljivih izvora energije (voda, sunce, biomasa i dr.), stvorile bi se pretpostavke neophodne da Poljica napokon zažive kao posebna i po mnogočemu jedinstvena (povijesna i turistička) regija čiji bi glavni (turistički) proizvod bio duhovnoga i doživljajnoga karaktera, a to je – PODNEBLJE PO MJERI (POLJIČKOGA) ČOVJEKA – koje njeguje svoj vlastiti (poljički) stil i način života i nudi ga onima koji cijene autohtonost i autentičnost.

Drugim riječima, sveukupan prostor Poljica mogao bi, primjerice, biti jedan veliki muzej na otvorenome čiji bi ‘eksponati’ bili preostala sačuvana poljička materijalna i nematerijalna kulturna baština, a njegovi ‘kustosi’ Poljičani koji žive svoje tradicijsko naslijeđe. Dodanu vrijednost i važnost ovome projektu odnosno Poljicima kao iznimno poželjnome životnome prostoru po mjeri suvremenoga čovjeka (primjerice, sve brojnijih tzv. IT nomada) daju i spomenute novonastale okolnosti uvjetovane posljedicama pandemije i posljedično sve većim potrebama urbanoga stanovništva za životom bez stresa i većih restrikcija i ograničenja.    

U tom smislu bi ovaj neobični ‘muzej’ bio zapravo sukus naše višestoljetne ‘POLJIČKE PRIČE’ jedinstvene u hrvatskim, a dobrim dijelom i u europskim razmjerima jer bi poput vremeplova tematski i sadržajno obuhvatio sve aspekte poljičke povijesti i tradicionalnoga načina življenja u rasponu od podsjetnika na najvažnije povijesne događaje i osobe (Poljičku knežiju, njene uspjehe i stradavanja, junakinje i junake, povijesne osobe i događaje itd.) do prikaza kulture stanovanja, svakodnevnoga življenja i rada (pučka ruralna arhitektura, prehrana, poslovi i zanati, običaji i vjerovanja, svjetovna i vjerska tradicijska događanja ili ukratko, sve ono što je zapisano u velebnoj etnomonografiji „Poljica – život i običaji“ don Frane Ivaniševića).

Već samim opredjeljenjem domicilnoga stanovništva za održivi (turistički) razvoj utemeljen na povijesno-kulturnom, tradicijskom i prirodnom naslijeđu i tome odgovarajućoj destinacijskoj ponudi, Poljica bi od mnogih bila prepoznata kao ‘dnevni boravak’ središnjega dijela Splitsko-dalmatinske županije, a moguće i znatno šire u rasponu od Zadra do Dubrovnika (s kojim Poljica, nakon što se prometno još bolje povežu dovršetkom Pelješkoga mosta i autoceste A1, mogu razviti posebnu turističku suradnju pozivom na činjenicu da su Dubrovačka i Poljička jedine dvije povijesne hrvatske republike na tlu Dalmacije što svakako zavrijeđuje ozbiljnu valorizaciju).

Onoga trenutka kad Poljica budu istoznačnica za samoodrživu suvremenu hrvatsku povijesnu regiju te posebnu i jedinstvenu (turističku) destinaciju čiji će glavni (turistički) ‘proizvod’ biti višestoljetni POLJIČKI STIL I NAČIN ŽIVOTA predstavljen u bogatome spektru mogućnosti od kojih su neke stručnjaci okupljeni pri Savezu za Poljica već detaljno elaborirali, cijela Hrvatska će biti u prilici podičiti se brendom koji će se u mnogočemu moći mjeriti sa svojim stranim (Toskana, Provansa) i domaćim uzorima (Istra, Konavle), a uz to i biti primjer drugima u Lijepoj našoj kao mjesto sretnoga življenja i sinonim za uspjeh utemeljen na ZAJEDNIŠTVU svih baštinika sveukupnoga poljičkoga naslijeđa i svih dionika ovog bogomdanog prostora koji čeka da ga iznova prepoznaju LJUDI S VIZIJOM i potrebnom dozom empatije.

Odgovor na pitanje koje mnogi, barem u sebi, postavljaju – hoće li i kad Poljičani i drugi žitelji Poljica dočekati vrijeme procvata i blagostanja povijesnih Poljica? – bez ikakve sumnje je potvrdan: dakle, hoće i to nedugo nakon što žitelji s prostora povijesnih Poljica VEĆINSKI OSVIJESTE barem neke od ovdje iznesenih činjenica i većinski budu razmišljali na ovaj ili sličan način no u svakome slučaju oslonjeni jedino na izreku: u se i u svoje kljuse! Jer ma koliko nekima to izgledalo obeshrabrujuće, naša sudbina je doista u NAŠIM rukama samo što smo mi tu činjenicu posljednjih šest-sedam desetljeća smetnuli s uma čekajući da drugi razriješe naše probleme. A toga nema niti će ikada biti i zato, ako dijelite barem neka od ovih razmišljanja, podijelite i ovaj tekst kako bi dosegao što veći broj čitatelja te na skorašnjim lokalnim izborima (kao i na svima budućima) birajte one kandidate koji vas uvjere da našemu poljičkome zavičaju doista žele dobra.   

U nadi da će se naša Poljica otrgnuti malodušju i već u bližoj budućnosti dočekati željno iščekivani početak svoga preporoda koji neće i ne može biti samo poljički, u ime članova i simpatizera Saveza za Poljica te u svoje osobno, svim Poljičankama i Poljičanima, žiteljima i prijateljima Poljica još jednom čestitam ovogodišnji blagdan našega nebeskoga zaštitnika sv. Jure! (23. travnja 2021.)