U duhu naše stare poljičke izreke i ponosne baštine,
od danas i sačuvanog pisma Poljičice, od srca vam čestitam blagdan svetog Jure. Neka nas ovaj dan podsjeti na snagu zajedništva, postojanost i vrijednosti koje su naši preci brižno čuvali kroz stoljeća.
Vođeni tim naslijeđem i nadahnuti duhom Poljičkog statuta, nastavimo zajedno graditi i čuvati ono što Poljica.
U Domu kulture u Tvrčićima, u Srinjinama, u petak navečer održana je svečanost predstavljanja digitalnog fonta “Poljičica” – projekta koji na suvremen način oživljava jedno od najvažnijih obilježja poljičke kulturne baštine.
Riječ je o važnom iskoraku u očuvanju pisma koje je 2023. godine proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a večer u Srinjinama potvrdila je koliko je poljičica i danas snažan simbol identiteta i ponosa ovog kraja.
“Ovo je važan korak za očuvanje svijesti našeg naroda”
Okupljenima se na početku obratio predsjednik Saveza za Poljica Duško Karaman, naglasivši važnost projekta:
– Danas, nepune tri godine nakon što je poljičica proglašena kulturnim dobrom, radimo novi korak – a to je digitalni ispis. Ovo je važan korak za očuvanje svijesti našeg naroda – poručio je.
U ime Grada Omiša okupljene je pozdravio dogradonačelnik Ivan Pivčević, istaknuvši kako poljičica nadilazi svoju osnovnu funkciju pisma.
– To nije samo sredstvo zapisivanja riječi, nego i snažan simbol identiteta, povijesti i ponosa poljičkog kraja – rekao je, dodavši da digitalizacija omogućuje da ovo vrijedno nasljeđe ponovno zaživi u obrazovanju, komunikaciji i suvremenom stvaralaštvu.
Posebno je naglasio važnost uključivanja mladih:
– Upravo mlade generacije pokazuju interes i kreativnost u oživljavanju ove baštine. To nam daje sigurnost da poljičica neće ostati samo dio povijesti, nego i dio naše budućnosti.
Pismo koje povezuje Poljica sa širim slavenskim svijetom
U stručnom dijelu programa istaknuto je kako poljičica nije izolirani fenomen, već dio šire kulturne i povijesne slike. Naglašeno je da se radi o specifičnom obliku hrvatske ćirilice koji se razvio na prostoru Poljica, ali i šire, te da nosi posebnosti koje ga čine jedinstvenim u zapadnom kulturnom krugu.
Poljičica je tako još jednom predstavljena ne samo kao lokalna vrijednost, nego kao dio šire europske i slavenske kulturne baštine. Predstavljanje digitalnog fonta otkrilo je i zahtjevnost procesa njegove izrade. Projekt je uključivao analizu brojnih povijesnih izvora i dokumenata, a svaki znak pomno je oblikovan kako bi zadržao autentičnost, ali i funkcionalnost u suvremenom digitalnom okruženju.
Rad na fontu trajao je gotovo godinu dana, uz niz sastanaka i suradnju s članovima Saveza za Poljica, a temelj mu je pronađen u povijesnim dokumentima, ponajprije Poljičkom statutu.
“Ne shvaćajte poljičicu kao lokalni fenomen”
Središnji dio večeri obilježila su izlaganja stručnjaka koji su dodatno približili povijesni i kulturni značaj poljičice, ali i sam proces njezine digitalizacije.
Akademik dr. sc. Mateo Žagar istaknuo je širi kontekst razvoja pisama i upozorio da se poljičicu ne smije promatrati izolirano:
– Glagoljica je kao pismo primarno vezano uz Hrvate te je prepoznatljivo u svijetu. No kroz 20. stoljeće uspostavilo se da glagoljica nije ekskluzivno hrvatska, već je nalazimo drugdje, kao pismo ukorijenjeno u grčkom pismu.
Dodao je da se i poljičica mora sagledavati u tom širem kulturnom okviru:
– Ne shvaćajte svoje pismo samo kao lokalni fenomen. Ono je utemeljeno u grčkom pismu, a u slavenskoj adaptaciji povezuje nas sa širokim slavenskim svijetom u kojem se koristila ćirilica. Hrvatska ćirilica udomaćila se u Poljicima, u Bosni i Dubrovniku. To su tri povezana regionalna tipa, ali svaki ima svoje posebnosti.
Posebno je naglasio identitetsku snagu samog naziva:
– Poljičica ima ime prema kraju prepoznatljivom po kulturi i povijesti, a proizlazi iz snažne identifikacije naroda kakva se rijetko gdje može mjeriti sličnim intenzitetom.
Font se zasniva na Poljičkom statutu, ali…
O procesu izrade digitalnog fonta govorio je dr. sc. Filip Cvitić, koji je otkrio koliko je projekt bio zahtjevan i detaljan:
– Bilo je potrebno pronaći sve moguće izvore i dokumente koje je Savez za Poljica dao analizirati. U početku je to bio kreativni nered, tražili smo najbolju formu svakog slova za novi font.
Objasnio je kako je svaki znak nastajao kombiniranjem različitih uzora:
– Uzimalo smo dio od jednog slova, dio od drugog, treće… da bismo dobili cjelinu. Posao na tome trajao je gotovo godinu dana i odradili smo deset online sastanaka.
Naglasio je i važnost suradnje:
– Sve ovo ne bih mogao sam bez Saveza, a osobito zahvaljujem Anti Mekiniću i Damiru Vladišiću koji su bili vrlo strpljivi u radu sa mnom.
Font je, kako je istaknuo, utemeljen na povijesnim izvorima, ali prilagođen suvremenoj upotrebi:
– Temeljen je na Poljičkom statutu, ali ima autorske inačice kako bi bio harmonično napravljen kroz sva slova poljičke abecede.
Otkrio je i tehnički dio procesa:
– Sve smo radili u programu FontLab, svako slovo imalo je svoju osnovu preko koje su se prilagođavale krivulje kako bi rezultat bio funkcionalan i estetski usklađen.
Mr. sc. Snježana Kordun pozdravila je okupljene te posebno zahvalila nastavnicama s poljičkog područja koje poljičicu prenose na mlađe generacije, istaknuvši važnost obrazovanja u očuvanju ove baštine.
Večer za pamćenje uz pjesmu i dječju radost
Program su dodatno obogatili Pučki pivači župe Porođenja Blažene Djevice Marije iz Srinjina, čija je pjesma unijela poseban ugođaj u dvoranu, dok su najmlađi iz Udruge Poljička škrinjica oduševili publiku svojom izvedbom.
Upravo su djeca i mladi bili jedna od najupečatljivijih poruka večeri – potvrda da poljičica ima svoje nasljednike.
Baština koja ide u budućnost
Predstavljanje digitalnog fonta “Poljičica” pokazalo je da tradicija ne mora ostati zatvorena u knjigama i arhivima. Naprotiv, ona može dobiti novi život i pronaći svoje mjesto u suvremenom svijetu.
Večer u Srinjinama bila je više od predstavljanja jednog projekta – bila je to potvrda da Poljica svoju baštinu ne čuvaju samo sjećanjem, nego i konkretnim djelovanjem.
Duško Karaman i Mladen Tomić, predsjednik i potpredsjednik Saveza za Poljica, sastali su se 16. travnja s gradonačelnikom Splita Tomislavom Šutom.
Predstavnici SZP upoznali su splitskog gradonačelnika s aktivnostima Saveza, ponajprije aktualnom zaštitom, digitalizacijom i promocijom poljičice, povijesnog pisma Poljičke kneževine, zaštićenoga kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Poljičica kao autentično pismo nastalo i korišteno na prostoru drevne Poljičke kneževine svjedoči o visokoj razini pravne, kulturne i društvene svijesti tadašnje zajednice.
Njezino očuvanje i revitalizacija od iznimne su važnosti ne samo za lokalnu zajednicu, već i za ukupni nacionalni identitet, osobito u kontekstu suvremenih procesa digitalizacije i kulturne valorizacije baštine.
Grad Split obuhvaća značajan dio povijesnog prostora nekadašnje Poljičke kneževine i od iznimne je važnosti njegovo sudjelovanje i potpora aktivnostima koje promoviraju bogatu povijesnu i kulturnu baštinu ovoga dijela Hrvatske.
Poljičke udruge Savez za Poljica, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani i Društvo Poljičana “Sveti Jure” Priko zajedno su sredinom ožujka u Matici hrvatskoj u Zagrebu predstavile projekt “Poljička baština”.
Predstavljen je rad udruga koje čuvaju i promiču materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu povijesne Poljičke knežije. Akademik Mateo Žagar i Majda Rubic održali su izlaganje Od zaštite do digitalizacije poljičice, u kojem je iznio značaj hrvatske ćirilice te njezine zaštićene inačice – poljičice. Posebno je istaknuo i nedavnu digitalizaciju poljičice koju je izradio grafički dizajner Filip Cvitić.
Kulturalna antropologinja mr.sc.Snježana Kordun predstavila je poljičicu kao živu sastavnicu identiteta Poljica, govoreći o brojnim projektima i radionicama, a posebno ističući Dane poljičice.
Dane Poljičice pokrenuo je Savez za Poljica. U mjesec dana, od 23.10. do 23.11.2025., održano je više od 40 stručnih predavanja, radionica i interpretacija baštine te su realizirani edukativni izleti za djecu.
Sudjelovale su osnovne škole s područja povijesne Poljičke knežije: Čišla, Srinjine, Jesenice, Srijane, Dugopolje, Omiš, Šestanovac, Trilj i Žrnovnica sa svim područnim školama, poljički OPG-ovi te etnografske zbirke. Samo za vrijeme ove manifestacije više od 510 djece naučilo je čitati i pisati poljičicu – pismo Poljičke knežije, kroz metodiku primjerenu njihovom uzrastu
Drugi dio programa bio je posvećen Ogranku Matice hrvatske u Podstrani i Društvu Poljičana „Sveti Jure“ Priko.
Dr,Darijo Radović,mali poljički knez, koji je dugo godina bio i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Podstrani, predstavio je projekte, događanja i izdanja Ogranka MH i Društva Poljičana, naglasivši odličnu suradnju ovih dviju udruga. Među brojnim događajima, posebno se ističe mimohod članova Saveza povijesnih postrojbi hrvatske vojske održan 7. ožujka u Podstrani, gdje su predstavnici 31 povijesne postrojbe odali počast svim palima za slobodu Poljica.
Za potrebe ovog predstavljanja poljičke baštine u Matici hrvatskoj Državni arhiv u Splitu je, u suradnji sa Savezom za Poljica, ustupio pet plakata iz izložbe Tragovima poljičice, na kojima su posjetitelji mogli vidjeti izvornu poljičicu na različitim povijesnim dokumentima.
Tajnica Ogranka Matice hrvatske u Podstrani Jelena Karaman predstavila je projekt Matica za mlade: Upoznajmo Poljica, kroz koji su djeca i mladi upoznali povijest, simbole i poljičicu kroz likovno i literarno stvaralaštvo.
U nastavku je predstavljena poljička pjesnikinja i tajnica Društva Poljičana Đurđica Tičinović sa zbirkom poezije Svjetionik tišine. O njezinu stvaralaštvu govorili su dr. sc. Daniel Patafta i glumac Zoran Pribičević.
Program je vodila Jelena Karaman, a za glazbeni dio večeri bila je zadužena klapa Batuda iz Dugog Rata, čiji je nastup podsjetio na bogatu klapsku tradiciju.
Posebno je istaknuta suradnja turističkih zajednica s područja Poljica – Splita, Omiša, Dugog Rata i Podstrane – koje su 2024. sklopile Sporazum o projektnom udruživanju radi razvoja kulturno-turističkog proizvoda Poljička republika. Poljičani se raduju budućim projekatima i strategiji brendiranja Poljica, koja obećava dodatno osnaživanje kulturno-turističke prepoznatljivosti ovog kraja.
Večer je završila u ozračju zajedništva i zahvalnosti članovima svih poljičkih udruga koji nesebično daju svoje vrijeme, znanje i resurse za zajednički cilj – očuvanje poljičke baštine.
Dragi Poljičani i prijatelji Poljicа, u ime Udruge Savez za Poljica i u svoje osobno ime, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs.
Neka vam ovo sveto vrijeme donese obilje mira, nade i radosti, te vas ispuni snagom zajedništva, razumijevanja i novih početaka. U duhu Uskrsa, prisjetimo se važnosti međusobne podrške i očuvanja naših vrijednosti, tradicije i identiteta Poljica.
Želim vam da uskrsne dane provedete u krugu svojih najmilijih, ispunjeni ljubavlju, toplinom i vjerom u bolje sutra. Sretan i blagoslovljen Uskrs!
Podgrađe će i ove godine u nedjelju 15. lipnja proslaviti svoj tradicionalni blagdan poznat pod nazivom Gospin prinos u Podgrađu uz procesiju i svetu misu u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije te večernji koncert Giuliana i Diktatora u 21 sat na mjesnom igralištu u Podgrađu za koji je ulaz slobodan.
Gospin prinos naziv je višestoljetne zavjetne procesije vjernika susjednih župa Podgrađa i Kostanja koji iz jednog mjesta u drugo svake godine sredinom svibnja i lipnja prenose kip Blažene Djevice Marije. Prve nedjelje svibnja poslije blagdana sv. Ivana Nepomuka (16. svibnja), župljani Kostanja kreću iz crkve sv. Mihovila i u vjerničkoj procesiji hodočaste do župne crkve u Podgrađu. Nakon toga, u pobožnoj procesiji s Gospinim kipom, crkvenim i hrvatskim barjacima, vjernici obiju župa vraćaju se u župnu crkvu u Kostanjama gdje se slavi svečana sveta misa. Taj dan kolokvijalno nazivamo ‘Gospin prinos u Kostanju’. Mjesec dana nakon toga u Kostanjama, prve nedjelje po blagdanu sv. Ante (13. lipnja), Gospin kip se jednako pobožno vraća u župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Podgrađu. Taj dan naziva se ‘Gospin prinos u Podgrađu’. Ova veličanstvena zavjetna procesija kao i pobožnost prema Majci Božjoj duboko je ukorijenjena u vjerski i kulturni identitet obaju mjesta, a ujedno je i važan simbol njihova prijateljstva i zajedništva. Gospin prinos je u prvome redu vjerski događaj prožet duhovnošću ali je i u svjetovnome smislu jedan od najvažnijih dana u godini za oba mjesta.
Zbog toga se udruga Prsten iz Podgrađa potrudila da svojim mještanima i brojnim gostima ovogodišnje slavlje Gospinog prinosa dodatno uveliča večernjim koncertom zabavne glazbe Giuliana i Diktatora nakon kojega će se zabava nastaviti uz DJ Guva.
Za više informacija nazovite 091 152 9077 ili pišite na [email protected].
Kao što je javnosti poznato, 13. svibnja 2025. u Omišu održana je javna tribina na komunalne teme pod nazivom „Spasimo što se (još) spasiti dade“ u organizaciji mjesnih odbora Priko, Zakučac, Naklice i Punta-Stari grad s područja Grada Omiša, MO Duće s područja Općine Dugi Rat i udruge Savez za Poljica.
Povod sazivanju tribine bijahu projekti i planovi koji, po mišljenju organizatora, ugrožavaju kvalitetu življenja i razvojne prilike Omišana i Poljičana kao što je projekt dionice brze ceste od Dugog Rata do Omiša padinama Mošnice ponad gradske četvrti Priko koji forsiraju Hrvatske ceste, planirana gradnja komercijalne marine Omiš-Ribnjak u zaštićenome ušću rijeke Cetine i planska devastacija javnih zelenih površina na području grada Omiša.
Po provedenoj raspravi sudionici tribine iskazali su jedinstvo i odlučnost u namjeri da se pokuša spasiti što se (još) spasiti dade pa je u tom smislu dogovoreno da se s tim u vezi jednoglasno usvojeni zaključci dostave nadležnima i odgovornima kako slijedi:
Dostaviti: Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu, Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Trafficonu d.o.o. Zagreb, Splitsko-dalmatinskoj županiji u Splitu, Gradu Omišu, Općini Dugi Rat i suorganizatorima tribine
Dostaviti: Splitsko-dalmatinskoj županiji u Splitu, Gradu Omišu, Gradskome vijeću Grada Omiša i suorganizatorima tribine
Rečeno je i učinjeno pa su svim navedenim subjektima dokumenti iz točaka 1 i 2 poslani u pisanoj formi preporučenom pošiljkom s povratnicom i elektronskom poštom.
O odgovorima ćemo izvijestiti kad i ako ih dobijemo.
Nadomak crkvi sv. Klimenta u Sitnome iz 12. vijeka koja stoljećima bijaše zavjetno svetište Poljičana (i šire) te kulturno žarište poljičke glagoljaške pismenosti zato što su Poljičani u njoj stoljećima pisali i prepisivali svoj Poljički statut Poštovani, bez puno poštovanja za poljičku baštinu i tradiciju ali i za “Naturom 2000” zaštićene padine Mosora podno Zvjezdanoga sela, niklo je brdo raznovrsnog otpada!
Kako navodi portal Dalmacija Danas radi se o ilegalnom odlagalištu pretežno građevinskog otpada na površini od nekoliko stotina tisuća metara četvornih na razmeđi Sitnog Gornjeg koje administrativno pripada Gradu Splitu i Dubrave koja administrativno pripada Gradu Omišu, u srcu nekoć slavne Poljičke knežije.
Detaljnije o ovom ‘incidentu’ koji se doima ozbiljnom ranom u pejzažu pročitajte na spomenutom portalu Dalmacija Danas putem priložene poveznice.
Među najbolje rangiranim osnovnim školama s područja Splitsko-dalmatinske županije, prema pisanju Jutarnjeg lista od 28. svibnja 2025. (vidi prilog), u konkurenciji od 84 škole četiri su s područja Poljica i to: OŠ “Strožanac” na 31. mjestu, OŠ “Jesenice” iz Dugog Rata na 35. mjestu, OŠ “Srinjine” na 52. mjestu i OŠ “1. listopada 1942.” iz Čišala na 74. mjestu dok je OŠ “Gornja Poljica” izuzeta iz konkurencije zato što je u 2024. imala ‘pet ili manje’ učenika na maturi.
Usporedimo li prosječne ocjene za sva tri predmeta državne mature (hrvatski jezik, matematika i engleski jezik), četiri rangirane osnovne škole s područja Poljica zaostaju za najboljom OŠ “Split 3” u rasponu ocjena od 0,7 do 1,5 što s obzirom na zadane okolnosti i uvjete rada i nije tako loše.
Sudeći po javno dostupnim informacijama (vidi priloženi članak SD od 29.5.2025.), Ministarstvo kulture RH očito je mišljenja kako Stobreč oskudijeva ‘cimer frajem’ pa je sklonije tome da se na mjestu 5500 godina starog naselja i potencijalno svjetski relevantnog arheološkog nalazišta u središtu drevnog Epetija koji se nekoć protezao i zapadnim dijelom današnjih Poljica, izgrade apartmani kako bi se zadovoljile potrebe mjesta za smještajem brojnih turista i drugih gostiju koji će u Stobreč pohrliti vjerojatno zbog novog podmorskog kanalizacijskog ispusta za potrebe većeg dijela splitske urbane aglomeracije čija izgradnja je u tijeku (vidi priloženu fotografiju).
Dobro, nužda se vršiti mora pa je i kanalizacija nužna ali novi apartmani na ovoj jedinstvenoj lokaciji zasigurno nisu nužni. Ali zato jest nužno na optimalan način zaštiti ovo kulturno blago uz prethodno pravično obeštećenje (ne)suđenog investitora spomenutih apartmana koji je sukladno zakonskoj obvezi financirao zaštitna istraživanja kao i vlasnike predmetnog zemljišta pa čak i po cijeni većoj od tržišne iz prostoga razloga što arheološko nalazište o kojemu je riječ – nema cijene! I to je zadaća Ministarstva kulture koje, pored ostaloga, zato i postoji ali i Grada Splita koji ne bi smio dozvoliti da mu se dogodi novi ‘Ad bazilicas pictas’ koji je, podsjetimo, kao prvorazredno arheološko nalazište završio pod stambenom zgradom tek djelomično dostupan uvidu javnosti.
