Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
21 tra., 2020 607 Pregleda

OBAVIJEST O TERMINU MISE U POVODU BLAGDANA SV. JURE

U povodu skorašnjeg blagdana sv. Jure, nebeskoga zaštitnika Poljica, veliko nam je zadovoljstvo najaviti svetu misu koja će se održati u četvrtak 23. travnja 2020. s početkom u 18 sati u crkvi sv. Ciprijana u Gatima. Ovogodišnje misno slavlje koje će predvoditi domaći župnik don Luka Stipinović, nažalost bez nazočnosti vjernika sukladno mjerama prevencije i zaštite od koronavirusa, moći ćete pratiti u izravnome tv-prijenosu na YouTube kanalu HKUD-a „Kostanje“ (osim na spomenutome kanalu, link će biti dostupan i na ovoj istoj fb-stranici sat vremena prije početka mise). 

Molimo da ovu obavijest podijelite kako bismo se barem virtualno okupili u što većemu broju kad nam je već viša sila zapriječila tradicionalno hodočašće na Gradac, povijesno zborište svih Poljičana, žitelja i prijatelja Poljica.

20 tra., 2020 731 Pregleda

PONUDI ŠTO IMAŠ I POKAŽI SVIJETU DA POSTOJIŠ

Vlasnike poljičkih OPG-ova, ugostitelje i druge koji se uz smještaj bave pružanjem usluga prehrane u turizmu, ali i sve vas koje zanima ponuda popularnih nacionalnih jela i pića upućujemo na novu internetsku stranicu pod nazivom Taste Atlas. Na njenoj podstranici koja nudi najpopularnija hrvatska jela dostupnoj na linku https://www.tasteatlas.com/croatia pronaći će te i poljički soparnik / zeljanik / uljenjak s kratkim opisom jela (koji je, doduše, mogao biti i bolje sročen) te preporukom gdje se može pojesti najbolji. Ovo ‘najbolji’ shvatite, naravno, vrlo uvjetno jer se radi o preporuci na komercijalnoj osnovi (plati, pa se rugaj!), ali nema nikakve sumnje da će mnogim turistima ova stranica biti jedini ili glavni putokaz što i gdje pojesti i popiti. Na kraju priloga, u komentarima možete pročitati iskustva onih koji su odabrano jelo ili piće kušali, te saznati i to koja se jela i pića preporučuju kao slična ili srodna.

Ono što nas u Savezu za Poljica posebno veseli je činjenica da netko i mimo nas (napokon!) spominje Poljica kao hrvatsku regiju, a da je više sreće i pameti, prije svega nas Poljičana samih, povijesna Poljica mogla su odavno biti nadaleko čuvena destinacija održivog turizma koja nudi sve ono što je modernome čovjeku nasušno potrebno: mir i spokoj, te okrijepu i zdravlje za dušu i tijelo! Čak i u uvjetima raznih ugroza kao što je aktualna pandemija koronavirusa.

14 tra., 2020 1.127 Pregleda

PRIGODE BERU JAGODE

Na upit kakav turizam očekuju u budućnosti nakon iskustva s pandemijom koronavirusa, turistički djelatnici najčešće odgovaraju frazom da je to ‘pitanje za milijun dolara’.
Mi u Savezu za Poljica ne mislimo tako, barem ne kad su Poljica u pitanju jer smatramo da bi upravo Poljica mogla ponuditi trenutačno najpoželjniju turističku ‘robu’ – mir i spokoj za dušu i tijelo!
 
Zamislite, primjerice, da su Poljica jedinstvena administrativno-upravna cjelina odnosno da imaju svoju vlastitu turističku zajednicu ili barem destinacijsku menadžment organizaciju – drugim riječima, da imaju svoga domaćina – pa da upravo u ovim kriznim okolnostima ograničenome broju domaćih i stranih turista iz prenapučenih i zagađenih gradova ponude ono što im je trenutačno nasušno potrebno – prirodnu karantenu u kojoj bi se opustili i psihofizički rehabilitirali. Da nije riječ o ispraznome naklapanju svjedoči gotovo dvije tisuće zdravih (naglašavamo, zdravih jer da su zaraženi ne bi ni mogli putovati!) turista koji upravo borave u Istri. A Poljica nisu ništa manje bogomdana prirodna karantena od Istre. Naprotiv.
 
Svoju turističku ponudu Poljica bi i inače morala temeljiti na svom najvrijednijem resursu koji često ističemo u našim razmatranjima, a to je (uz bogato kulturno-povijesno naslijeđe) – nepotrošeni prostor! Taj nepotrošeni prostor Srednjih i naročito Gornjih Poljica, o čijoj raskošnoj ljepoti svjedoče i fotografije iz ciklusa “Poljička arkadija”, jedinstven je resurs i u širim razmjerima od poljičkih. Gotovo netaknuta priroda i zaštićeni okoliš, čisti zrak i voda, u kombinaciji s gotovo napuštenim selima i vlastitom proizvodnjom zdrave hrane, promoviralo bi Poljica u iznimno poželjnu ‘karantenu’ ne samo u kriznim nego i u posve normalnim okolnostima.
 
Upravo zato bi ponuda smještajnih kapaciteta u poljičkim seoskim domaćinstvima ‘raspametila’ urbane domaće i strane posjetitelje željne mira, tišine i spokoja. Poljičke arkadijske pustopoljine i sve drugo što Poljica mogu ponuditi, začinjeno tradicionalnim poljičkim gostoprimstvom, bilo bi im melem za dušu i tijelo, a njihov novac melem za kućne proračune osiromašenog domaćeg stanovništva. S malo dobre volje i zajedništva oživjele bi poljičke vrleti, šume i pašnjaci, livade i ledine, voćnjaci i maslinici, njive i povrtnjaci, tim prije što Poljicima masovnost nije potrebna. Rječju, Poljičani bi se bavili onim što im je prirođeno i što najbolje znaju, a za svoj rad i gostoljubivost bivali bi nagrađeni na kućnome pragu i u vlastitome dvorištu.
 
Da tko ne pomisli kako otkrivamo ‘toplu vodu’ naglašavamo da sve opisano već odavno postoji u različitim oblicima i pod različitim nazivima, od seoskog i ruralnog turizma do raznih drugih oblika održivog turizma kao što je permaturizam kojemu bi Poljica, zapravo, morala težiti zbog gotovo idealnih uvjeta za razvoj permakulture. Za neupućene, permakultura je svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno-produktivnih ekosustava koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i žilavost prirodnih ekosustava; harmonična integracija krajolika i ljudi koji na održivi način osiguravaju hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Uvjereni smo da bi, sveukupno uzevši, baš takav turizam dugoročno bio i najisplativiji jer je najbliži stilu i načinu tradicionalnog življenja u Poljicima.
 
Vjerojatno se pitate, ako je tome tako, zašto se i ranije nismo u tom smjeru pokrenuli? Odgovor je ponuđen u uvodnome dijelu teksta: zato što Poljica već odavno nemaju domaćina, pa su Poljičani dijelom primorani, a dijelom sviknuti na čekanje da im drugi ponude sretniju budućnost. I zato je ova koronovirusna pandemija prilika da se stvari pokrenu s mrtve točke jer ne kaže se uzalud da ‘prigode beru jagode’.
12 tra., 2020 659 Pregleda

Poljičanke i Poljičani poštovani, poštovani žitelji, prijatelji i poštovatelji Poljica!

S nadom da su vas i vaše bližnje zaobišli zadravstveni i egzistencijalni problemi pridošli s pandemijom koronavirusa, želimo vam sretan i blagoslovljen Uskrs uz obilje lipoga zdravlja!

03 tra., 2020 3.429 Pregleda

O GODINI JUNAČKE SMRTI POLJIČKE HEROINE MILE GOJSALIĆ

Zbog nejasnoća vezanih uz legendu o junačkoj smrti Mile Gojsalić koju mnogi povjesničari smještaju u godinu 1530. a neki u 1649. godinu, istražujući razne povijesne izvore i poveznice odlučio sam se pozabaviti ovim problemom i temeljem povijesnih činjenica i legendi datirati Milinu junačku pogibiju u godinu 1571. Usput sam stekao i spoznaju o podrijetlu moga prezimena Milićević i ulozi mojih predaka.Opširnije

28 ožu., 2020 591 Pregleda

KORONA-PROFITERI (2)

Evo i nastavka priče o ekocidu na gradilištu tzv. Omiške zaobilaznice. Ovoga puta oglasio se prozvani “Strabag” tvrdnjom da je sporni otpad već bio na mjestu gdje su od strane novinara SD zatečeni u njegovome zatrpavanju. Pa ako je tako, gospodo Austrijanci, zašto o tome niste pravodobno izvjestili nadležne službe i otpad propisno zbrinuli onako kako biste to morali učiniti u matičnoj državi?!

S druge strane, pravo je pitanje kako se otpad uopće mogao naći na nedozvoljenome mjestu? Odgovor se naslućuje iz teksta u okviru što znači da se neki koje izdašno plaćamo opet nisu pridržavali ni zakona ni pravila struke, a o njihovome moralu, savjesti i društvenoj odgovornosti i ovoga je puta izlišno govoriti.

Napomena: Objavu Slobodne Dalmacije koja je prethodila ovoj reakciji iz “Strabaga” možete pročitati na linku https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/skandal-iznad-omisa-poznata-gradevinska-tvrtka-odlaze-opasni-otpad-u-prirodu-uhvatili-smo-ih-dok-pokusavaju-prikriti-dokaze-zlocina-1012082?fbclid=IwAR34a8z9jkNHbZK8K9Gv8phDkRFay0hgI21SghLR3RFBj5AqX418DC5J3nM

27 ožu., 2020 511 Pregleda

DAN KAD JE MILE GOJSALIĆ IZABRALA VJEČNOST

Dana 27. ožujka 1530. danas legendarna poljička junakinja rodom iz Kostanja po imenu Mile Gojsalić žrtvovala je svoj život za slobodu Poljica. Tada ni slutila nije da će joj baš na taj dan 490 godina poslije ‘ugledna’ austrijska tvrtka „Strabag“, potpomognuta nemarom domaćih ‘uglednika’, u znak zahvalnosti sasuti pod noge budućega spomenika opasni otpad s gradilišta tzv. Omiške zaobilaznice.

Sve o spomenutom ekocidu jutros smo objavili na ovim istim stranicama, pa ovaj za Poljičane značaj dan (koji neki povjesničari smještaju u godinu 1649.) zaključimo kako je i red – prilogom o našoj junakinji koji možete pročitati na linku https://kamenjar.com/27-ozujka-1530-poginula-mila-gojsalic…/

27 ožu., 2020 662 Pregleda

KORONA – PROFITERI (1)

Da ‘ugledna’ austrijska tvrtka “Strabag” doživljava Hrvatsku, pa tako i Grad Omiš, a napose obezglavljena Poljica kao ‘divlji Zapad’, to je mnogima odavno jasno. Ali nije jasno zašto uvijek novinari moraju otkrivati afere umjesto državnih službenika koji su za to plaćeni.

Nejasno je zašto baš nitko od nadležnih iz Grada Omiša ili SDŽ ili HC nije barem usputno ‘bacio oko’ na radove u vlastitome dvorištu i provjerio odvija li se sve po planu i zakonu. Zato i ovom prilikom tvrdimo: nedopustivo je da se strateški projekti poput tzv. Omiške zaobilaznice izvode bez detaljnog uvida domicilnog stanovništva u njihov sadržaj, konačan izgled i funkcionalnost, te cijenu koju svi mi, na ovaj ili onaj način, naposlijetku plaćamo.

Zbog svega navedenog umjesno je zapitati se: da li će i nakon ovog ‘incidenta’ psi jednako lajati i karavane jednako prolaziti? O moralnome aspektu i kontekstu spomenutog ekocida, izlišno je i govoriti.

25 ožu., 2020 926 Pregleda

KORISNI KONTAKTI U VEZI S POJAVOM KORONAVIRUSA

Za sve one koji u ovim izvanrednim okolnostima uvjetovanim pojavom koronavirusa imaju pitanja bez odgovora, evo popisa kontakata na koje je moguće potražiti željene odgovore te pitati sve ono što vas zanima ili pak prijaviti ono što vas muči. Svi koji ovu listu mogu upotpuniti dodatnim korisnim kontaktima, mogu to učiniti u komentarima.

Iako Savez za Poljica kao mala i skromna udruga ne može bogzna što učiniti, napose ne u ovim ograničenim i restriktivnim okolnostima, nastojat ćemo barem posredovati u komunikaciji između nadležnih i onih kojima je pomoć potrebna.

Također stavljamo na raspolaganje našu internetsku web i fb-stranicu svim subjektima s područja Poljica za bolju međusobnu komunikaciju s građanima odnosno mještanima, pa ćemo sve vaše obavijesti koje nam dostavite na e-adresu [email protected] rado objavljivati.  

I zato, Poljičani poštovani i svi ostali žitelji povijesnih Poljica, dok nevolja ne prođe pomažimo jedni druge, budimo odgovorni, slijedimo savjete nadležnih, čuvajmo se i – ostanimo doma. Sretno svima!

 

  • Poseban broj za informacije o koronavirusu: 113
  • Službena stranica Vlade Republike Hrvatske za pravodobne i točne informacije o Koronavirusu: https://www.koronavirus.hr/
  • Brojevi telefona Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za građane na temu koronavirusa: 091 468 30 32 i 099 468 30 01 – dostupni su svaki radni dan od 8 do 22 te vikendom od 8 do 14 sati

 

  • Broj Zavoda za Javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije: 091 15 12 003
  • Hrvatski crveni križ – za Splitsko-dalmatinsku županiju: 112 (operater će prespojiti poziv Gradskom društvu Crvenog križa Split; podrška je dostupna svakodnevno od 8 do 20 sati)

 

 

Stožer civilne zaštite SDŽ: https://www.dalmacija.hr/aktualno/stozer-civilne-zastite

Županijski HCK: Telefon: 021/ 244-411; e-mail: [email protected]

 

Gradsko društvo HCK Omiš: Telefon: 021/831-224; e-mail: [email protected]

 

  • Grad Split: https://www.split.hr/

https://www.split.hr/clanak/informacije-i-upute-za-gradjane-covid-19

 

Općina Dugi Rat: [email protected] Telefon: 021/735-291; 021/734-900

Stožer CZ: https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/27984-stozer-civilne-zastite-opcine-dugi-rat-korisne-upute-mjestanima

 

Općina Podstrana: http://www.podstrana.hr/ Telefon: 021/330-545

Stožer CZ: http://www.podstrana.hr/2020/03/21/naputak-stozera-civilne-zastite-opcine-podstrana/

08 ožu., 2020 627 Pregleda

ČESTITAMO DAN ŽENA!

Svim ženama, a naravno i muškarcima koji poštuju žene, čestitamo današnji praznik – Dan žena! Prilika je to da se podsjetimo kakvim su životom takorekuć donedavno živjele žene u našim Poljicima. O tome u svom velebnom djelu „Poljica – život i običaji“ piše nenadmašni Frane Ivanišević. Citiramo:

„Ženski život najugodniji je divojci, koja ima dobru mater; najteži je udovici, navlastito ako je uz nejaku dicu, a ne ima muškića u kući, koji će se pobrigat za polje, teška je muka za nju. Žena čin se je udala, izgubila je svoju slobodu, svoje zadovoljstvo i veselje, koje je uživala, dok je bila divojkon. U kući svoji’ roditelja nije je trla nikakva misa’, nego poslušaj i izradi ono, šta ti se naredi, pa mirno počiji. Sada nije više tako; valja se mislit za dicu, za polje, za kuću, opremit težaka na rađu, čobana na pašu, isplatit dug, a dok bila divojkon u matere, jedna joj sama misa’, kako će se udat i napripravit malo robe. Pravo reče nika starica: da je pamet u divojke ka’ u žene i da bi znala svaka divojka, šta je čeka, kad se uda, ne bi se borme nijedna udala. Tako je Bog ostavija svoju naredbu. O težaku visi polje, a o ženi kuća. Čuje se ova besida, koja nije za bacit: na zemlji i na ženi kuća stoji (…)“

Napomena: Priložena fotografija na kojoj su današnja ‘slavljenica’ i njen ‘kavalir’ djelo su splitskog akademskog snimatelja i majstora fotografije Ante Verzottija.