Slika Poljica ‘zagubljenih’ u razdiobi između čak sedam jedinica lokalne samouprave – tri grada (Omiš, Split i Trilj) i četiri općine (Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) – u kontekstu važećeg upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske, zorno je svjedočanstvo utemeljenosti inicijative Saveza za Poljica u osnivanju za potrebom redefiniranja postojećeg statusa nekoć slavne Poljičke knežije. Iako se u tom smislu čini najlogičnijim jednostavno obnoviti nekadašnju Općinu Poljica (tim više što je mnogim Poljičanima i danas nejasno zašto među 426 općina ustrojenih uspostavom samostalne Republike Hrvatske nije bilo i poljičke) (...)
• Što je Savez za Poljica?
Savez za Poljica je udruga građana sa sjedištem u Poljicima čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica definirane temeljnim aktima Udruge i pozitivnim zakonskim propisima RH (...)
• Misija: Misija Saveza za Poljica je nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu.
• Vizija: Vizija Saveza za Poljica (...)
U ovom digitalnom arhivu pohranili smo mnoge važne dokumente i poveznice na dokumente te druge priloge od važnosti za Poljica i aktivnosti naše udruge kako bismo ih učinili dostupnijima. Iz tog razloga smo ih razvrstali u tematske skupine (A, B, C...) i označili rednim brojevima (1, 2, 3...), što će potragu za njima učiniti krajnje jednostavnom (npr. potraži dokument A2 ili vidi prilog B1). Napominjemo da se ova baza dokumenata i poveznica redovito ažurira i nadopunjuje novim sadržajem.
Za slučaj da pojedini link nije u funkciji ili pak u slučaju da i sami raspolažete zanimljivim poveznicama, molimo da nas o tome izvjestite e-poštom na adresu [email protected] kako bismo ih pridodali u ovu bazu, na čemu unaprijed zahvaljujemo. Želimo vam uspješno pretraživanje i ugodno iščitavanje.
Statut Poljičke knežije i lokalna tradicija stoljećima su štitili (pra)šumu Šćadin od devastacije. Po toj tradiciji samo su stanovnici sela Podgrađa imali pravo korištenja šume i to su radili na vrlo održiv način koji je u velikoj mjeri oslikavao način njihova života sve do naših dana – drvo za ogrjev, mladi izboji za brst, žirovi […]
Opširnije
Vremešna dionica županijske ceste ŽC-6142 od Naklica do Strožanca u dužini od 15 km izgrađena potkraj 19. stoljeća svakim danom postaje sve sigurnija za sudionike u prometu zahvaljujući neimarima iz Županijske uprave za ceste Split koji nastoje da se njome vozi sporije, a samim time i sigurnije. Rezultat tih nastojanja je više od 60 postavljenih […]
Opširnije
Informacija da je Grad Omiš potaknut inicijativom Saveza za Poljica uputio gotovo istovjetan zahtjev Hrvatskim cestama d.o.o. za izmještanjem planirane dionice brze ceste od Omiša do Dugog Rata sjevernije uz izgradnju novog čvora “Omiš-zapad” i novog tunela “Komorjak”, pokazale su se točnima. Stoga s velikim zadovoljstvom i uz suglasnost gradonačelnika g. Ive Tomasovića na uvid […]
Opširnije
Zavodljiva je, a ponekad i duhovita ta naša pučka etimologija što se najbolje ogleda u nazivu Mošnica za krajnji istočni dio Poljičke planine zbog njenih istaknutih vrhova-glava koje poput mošnica ili mošnji ‘vise’ ponad Prika: Stomorice, Crvene Stine, Babjače (Babnjače) i Komorjaka koji su od pamtivijeka jedan od amblematskih ili najprepoznatljivijih simbola grada Omiša. Ni […]
Opširnije
Kako se u prošlosti Poljica pisalo gotovo isključivo poljičicom sve dok početkom 20. stoljeća nije prevladala latinica, poljičica se u ovom našem vremenu vraća u život zaodjenuta u suvremeno digitalno ruho i na velika vrata – ona internetska – koja će je učiniti dostupnom svijetu nudeći mu zauzvrat pogled u jedan posve novi svijet […]
Opširnije
U povodu prve obljetnice proglašenja poljičice nacionalnim kulturnim dobrom, jedan od najzaslužnijih za njenu znanstvenu afirmaciju upravo pod tim nazivom – akademik Mateo Žagar – napisao je prigodni članak koji svakako vrijedi pročitati: POLJIČICA IZMEĐU REGIONALNOG I NACIONALNOG IDENTITETA, IZMEĐU TURISTIČKOG BRENDA I VLASTITE IDENTIFIKACIJE Prije svega, upućujem čitavoj poljičkoj zajednici izraze velikog poštovanja i […]
Opširnije
Tminu koja gotovo punih osam desetljeća obavija nekoć slavnu Poljičku knežiju zato što Poljica jednako dugo ne postoje ni u jednom formalnom administrativnom obliku pa čak ni kao povijesna regija što Poljica nedvojbeno jesu, u subotnju su večer 16. studenoga 2024. barem na trenutak ublažila ozarena lica brojnih Poljičana i prijatelja Poljica okupljenih u Božićnome […]
Opširnije
U priloženome članku SD o početku rekonstrukcije ceste kroz Tugare „ako Zagreb vrati novac“, jedino je sigurno ono što piše u nadnaslovu: „Stanovnici cijelog poteza od Splita do Omiša plaćaju milijunske cestarine“. Naime, ako se i kad 5,5 kilometara ceste kroz Tugare i rekonstruira, nemoguće je tvrditi da „glave i nadalje neće biti u torbi“ […]
Opširnije
Ovu rubriku smo namijenili istinskim zaljubljenicima u Poljica kojima je želja u što kraćem vremenu saznati što više relevantnih podataka i zanimljivosti iz poljičke prošlosti. Zato odmah pozivamo na suradnju i sve one koji znaju više da sam dostave svoje primjedbe i prijedloge za nove priloge kako bismo ovaj vremeplov učinili boljim i sadržajnijim.
6000. do 5500. godina prije Krista – datirani prapovijesni ostaci nastamba pronađeni na dubini od oko dva metra u srednjopoljičkom selu Podgrađe (...)
Fascinaciju Poljicima koju vrijeme samo umnaža možda ponajbolje ilustrira bibliografija Poljica koja obimom i raznovrsnošću svjedoči veliko zanimanje domaće i strane, znanstvene i laičke javnosti za Poljica. Upravo iz tog razloga objavljujemo tek manji dio građe prikupljene iz raznih izvora koju nam je ljubazno ustupio mons. Ivan Banić, pa iako popis nipošto nije sveobuhvatan i konačan, sa 1307 bibliografskih jedinica zacijelo je najbolji koji je javno dostupan.
S obzirom na iznimnu kulturnu (...)
Prostor nekadašnje Poljičke knežije izniman je po broju starih dokumenata i knjiga čuvanih u tom kraju. Nema ni jedne druge ruralne sredine u Hrvatskoj koja je posjedovala toliku količinu arhivskog i knjižnog gradiva (...)
Soparnik je karakteristično poljičko jelo, a sastoji se od dva komada tijesta koja se razvaljaju na dvije okrugle daske – “sinije”. Na prvi komad tijesta stavi se nadjev od blitve, malo luka, soli i začini maslinovim uljem, a zatim preklopi s drugim komadom tijesta i zavrnu rubovi. Peče se na ognjištu i nakon toga se […]
Opširnije
U stvarnosti naše enciklopedistike Mile Gojsalićeve nema najprije zbog maskulinog statusa hrvatskih junaka, a onda i najviše stoga jer je njezin nejasni povijesni lik doista odvijek bio smješten između fikcije i stvarnosti.
Opširnije
„Sve u ovoj državi na njezinu korist govori, i pogled na nju i način njihove uprave. Ništa pravilnijeg i marljivijeg od njihova poljotežanja, ništa pristojnije od njihovih sela i ništa pravičnije od njihovih uredaba“, o Poljicima je u svojim memoarima zapisao Napoleonov maršal Marmont
Opširnije
Sredinom svibnja 2017. u Splitu je boravio jedan od najpoznatijih povjesničara osmanologa prof. dr. Michael Ursinus (67), profesor emeritus i dugogodišnji predavač i profesor islamistike i osmanistike na sveučilištima u Birminghamu, Freiburgu i Heidelbergu, te presjednik Međunarodnog udruženja osmanista (CIÉPO).
Opširnije
Teško vam je?! Muči vas koronovirusna pandemija, mjere zaštite, razne nestašice i ograničenja… Doista, nije lako. Kako bismo vam popravili raspoloženje, iskopali smo tv-reportažu snimljenu davne 1971. u Donjem Sitnom o jednoj nepokolebljivoj ženi i majci po imenu Jerka Ugrin koja je izrodila 18-tero i odgojila 12-tero djece i njenoj obitelji, naslovljenu naslovom koji će […]
Opširnije
Za ovaj polusatni dokumentarac o Poljicima Hrvatske radiotelevizije snimljen 2005. i emitiran 21. studenoga iste godine na Prvom programu HTV-a, bez pretjerivanja se može reći da je među najboljima u poljičkoj filmoteci. Preporučujemo.
Opširnije
Polusatni razgovor s Antom Mekinićem i Zoranom Mihanovićem, voditeljima Inicijative za osnivanje Saveza za Poljica, o strateški važnim pitanjima za sudbinu i razvoj Poljica koji potiče na razmišljanje o opstojnosti poljičkog identiteta.
Opširnije
Razgovor s voditeljima Inicijative za osnivanje Saveza za Poljica o potrebi proglašenja Poljica suvremenom hrvatskom povijesnom regijom.
Opširnije
Prilog HRT o izradi ‘Poljičkog rječnika’ u izdanju CROMA Co, jednog od temeljnih kulturoloških projekata za očuvanje poljičkog identiteta (HTV4, 29. svibnja 2017.) Vidi i tiskani prilog (Slobodna Dalmacija, 29. svibnja 2017.)
Opširnije
Razvoj Poljica, tv-prilog Katje Šimac u povodu studijskog obilaska Poljica u organizaciji Saveza za Poljica u osnivanju. Poveznica
Opširnije
Poveznica na prezentaciju u PDF formatu na temu: Poljica_od slavne knežije do hrvatske povijesne regije
Opširnije
Poljica u objektivu svjetski uglednog meštra fotografije Ive Pervana, velikog prijatelja Poljica i autora s najviše svjetskih nagrada i priznanja
Opširnije
