TURISTIČKA ZAJEDNICA „REPUBLIKA POLJICA“

U razgovoru za SD od 4. siječnja 2020. državni tajnik za turizam, Klišanin Tonči Glavina, pored ostaloga je izjavio:

„Potičemo udruživanje turističkih zajednica i racionalizaciju kroz osnivanje zajednica za više lokalnih jedinica. Ponosni smo što je sustav TZ-a to prepoznao i reagirao udruživanjem. Lani smo imali samo udruženu Imotsku krajinu i Ravne kotare, otok Hvar se udružio u promociji, a sada je već projektno udruživanje najavljeno na Crikveničkoj rivijeri, Riječkom prstenu, Opatijskoj rivijeri, Moslavini, otoku Pagu, najavljen je i udruženi projekt Moja lijepa Slavonija, Gorski kotar će spojiti formalno devet jedinica u jedinstvenu udruženu turističku zajednicu.“

Eto, dakle, prilike turističkim zajednicama Poljicima nadležnih gradova (Omiš, Split i Trilj) i općina (Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) da se udruže i po uzoru na druge mikroregije u Hrvatskoj osnuju udruženu Turističku zajednicu „Republika Poljica“ čime bi svaka od njih ne samo racionalizirala svoje poslovanje nego i dobila atraktivan i jedinstven turistički proizvod s obzirom da je Poljička republika, uz Dubrovačku, bila jedina povijesna hrvatska republika na tlu Dalmacije, a po svom unutarnjem društvenom uređenju jedinstvena je i u svjetskim razmjerima.

Osnivanje udružene Turističke zajednice ‘Republika Poljica’ ne samo što bi gospodarski oživilo nepravedno zapostavljena i formalno nepostojeća Poljica nego bi i sadržajno obogatilo turističku ponudu svih njenih članica-osnivača te Splitsko-dalmatinske županije i hrvatskog turizma u cjelini. Uvjereni smo da bi ovu inicijativu rado podržao i spomenuti državni tajnik i to ne samo zbog povijesno dobrih odnosa Poljica s Klisom.

Cijeli članak dostupan je na: https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/642030/krenula-je-primjena-novih-zakonanbspturisticke-zajednice-nece-moci-sve-novce-potrositi-na-place-39vise-nista-u-hrvatskom-turizmu-nece-biti-isto39?fbclid=IwAR3OJB2muPf0AsvGPGrS9ua8T24aDmsvpz8nkz6zRkCEQl1K9tzrOgexxaM

Umjesto novogodišnje čestitke recite: DOLAZIM IZ POLJIČKE REPUBLIKE…

Umjesto formalne novogodišnje čestitke, svim Poljičankama i Poljičanima doma i u svitu, kao i svim ostalim žiteljima Poljica, te štovateljima i prijateljima nekoć slavne Poljičke republike, obilje sriće i lipoga zdravlja u novoj godini zaželjet ćemo ovoga puta isječkom iz emisije ‘Pozitivno’ posvećene dolasku relikvija sv. Leopolda Mandića u Herceg Novi godine 2017. i to zbog poruke koju u sebi nosi način na koji se televizijskome auditorijumu posve spontano predstavila naša Poljičanka iz Sumpetra u Jesenicama, gospođa Tea Trgo.    

Naime, kad bi u sličnim prigodama primjer gospođe Trgo slijedili i drugi ‘veliki’ i ‘mali’ Poljičani, a napose oni najugledniji koji su i medijski istaknuti ili popularni u javnosti, uvjereni smo da ni spomenute relikvije sv. Leopolda Bogdana Mandića na svom drugom pohodu Hrvatskoj i prvom pohodu rodnom Herceg Novom ne bi zaobišle ni zavičaj njegovih predaka, te da bi i na svim drugim razinama za Poljica i žitelje Poljica bilo puno više sluha i razumijevanja.

I zato, Poljičani poštovani, kad vas ubuduće zapitaju odakle ste, sjetite se gospođe Trgo i recite: Dolazim iz Poljičke republike! 

Cijela emisija HRT-a ‘Pozitivno’ s temom dolaska relikvija sv. Leopolda Mandića u Herceg Novi godine 2017. dostupna je na https://www.youtube.com/watch?v=saQ3GjrL6_Q&feature=youtu.be

ODLUKA O REFERENDUMU DUBROVACA NA ČEKANJU

U povodu inicijative Mjesnog odbora Dubrava da se naselje Dubrava izdvoji iz Grada Omiša i pripoji Gradu Splitu, najavljena Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma skinuta je s dnevnog reda 25. sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša sazvane za petak 20. prosinca 2019. s obrazloženjem da je ista ‘slabo pripremljena’.

Prilika je to da se još jednom trezveno promisli o svim aspektima spomenute inicijative, pa potom ‘kom’ opanci, kom’ obojci’ jer u konačnici je svakako najvažnije ispoštovati pravo mještana Dubrave na vlastiti odabir pa makar odabrali – osnivanje Općine Poljica.

S PROSLAVE STOGODIŠNJICE KAZALIŠNOG AMATERIZMA U GATIMA

U prepunoj dvorani omiškog hotela Plaža u nedjelju 15. prosinca 2019. održana je promocija monografije „100 godina amaterskog kazališta u Gatima“ autorice Nikoline Radmilo Pivčević. Svečanosti su nazočili brojni sadašnji i bivši članovi Kulturno umjetničke udruge „Mosor“ iz Gata, uzvanici i gosti među kojima su bili gradonačelnik Grada Omiša Ivo Tomasović i predsjednik Gradskog vijeća Zvonko Močić, intedant HNK u Splitu Srećko Šestan, poljički dekan don Špiro Čikeš, gatski župnik don Luka Stipinović i drugi.

U uvodnome dijelu programa guslar Jure Vuković ispjevao je pjesmu „Slogo sveta“, a članovi KUU „Mosor“ odigrali poznati ulomak iz predstave „Počelo Poljica“ don Stipe Kaštelana „Biranje kneza“.

Potom je predsjednik „KUU Mosor“ Ante Proso upoznao nazočne s ovogodišnjim aktivnostima udruge te dobivenim nagradama i priznanjima. Nakon njega prigodno su besjedili predsjednik Gradskog vijeća Grada Omiša Zvonko Močić i intedant HNK u Splitu Srećko Šestan koji je okupljene pozdravio i u ime ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek. Nakon pozdravnih govora, klapa „Pasika“ iz Kostanja otpjevala je dvije pjesme zadobivši veliki pljesak publike za izvedbu „Poljičke (Di ko nika, tu i obika)“ koju je na tekst Ante Mekinića uglazbio legendarni mo. Dinko Fio.

Uslijedilo je potom predstavljanje monografije o kojoj su govorili autorica Nikolina Radmilo Pivčević i glumac splitskog HNK Trpimir Jurkić koji je posljednjih desetak godina bio dramski voditelj gatskih amatera, dok je glumica istog kazališta Snježana Sinovčić Šiškov čitala ulomke iz same knjige. Jurkić je naglasio kako ga je tek suradnjom s Gaćanima spoznao posebnost Poljica i potrebu očuvanja poljičkog jedinstva te sveukupnog naslijeđa Poljičke republike jer kako reče, „svaki put kad uđemo u taj prostor ili ga dodirnemo, taj prostor dodirne nas.“ Istaknuo je i posebnost Poljičkog statuta koji u jednom od svojih članaka, što je kuriozum u svjetskim razmjerima, kaže da „oni koji se budu bavili glumom trebaju biti razbaštinjeni“. „A onda, pet stoljeća poslije“ – nastavi Jurkić – „Bog se nasmije i pošalje svećenika da nam napiše kazališni komad, okupi stanovnike i davne 1919. napravi predstavu.“

Predstavljanje monografije kombinirano je s video-prilozima starijih generacija KUU „Mosor“ koji su svjedočili njenim počecima kao i raznim anegdotama koje su se kroz desetljeća nakupile. Nije zaboravljen ni dugogodišnji umjetnički voditelj KUU „Mosor“, doajen glumišta Ivo Marjanović, u čiju čast se svake godine u Gatima priređuju „Dani Ive Marjanovića“.

Udruga osim glumačke ima i jednako aktivnu i uspješnu folklornu sekciju koja njeguje baštinu poljičkoga kraja i promovira je diljem svijeta s posebnim naglaskom na gatsko „Gluvo kolo“ koje je UNESCO godine 2011. uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Najveće bogatstvo udruge ipak ponajbolje ilustriraju završne stranice monografije na kojima je popis svih njenih članova od osnutka do danas: 363 živuće i 50 preminulih osoba. Pokrovitelji monografije su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatski sabor kulture.

Po završetku ove svečanosti nazočni su bili u prilici razgledati izložbu plakata i rekvizita sa odigranih predstava, te u hotelskome restoranu uživati u prigodnome domjenku družeći se uz iće, piće i poljičke priče. (Piše: Ivica Čotić)

Napomena: Snimku razgovora koji su s voditeljicom Mreže TV Split Tinom Kaćunko vodili predsjednik udruge Ante Proso i autorica monografije Nikolina Radmilo Pivčević možete pogledati i poslušati na https://www.youtube.com/watch?v=dK9T9Vg_UOE&fbclid=IwAR3nzxzUMDtZ7QRdVsqyExKqyzcfPmIqR3oIx6rY5dzor3wijJmUd9IYks0&app=desktop

PRIJEDLOG IZMJENA PROSTORNOG PLANA SD ŽUPANIJE

Sa 16. prosinca 2019. istekao je zadnji dan roka u kojemu je bilo moguće dostaviti mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije što su vjerojatno učinile sve Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave vodeći računa o svojim interesima. Koliko je pri tome koja od njih vodila računa o interesima Poljica i Poljičana mi, naravno, ne znamo, kao što ne znamo ni tko je sve i na koji način reagirao.

Međutim, ono što sa sigurnošću znamo je to da je naša udruga Savez za Poljica na vrijeme poslala svoj Prijedlog izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije vodeći računa o sveukupnim interesima Poljica kao povijesno-kulturološkoj, prirodnoj i životnoj cjelini. Koliko smo u tome bili uspješni i da li će uloženi trud donijeti ikakvu korist Poljicima i žiteljima Poljica ne znamo, ali savjest nam umiruje spoznaja da smo ovim dokumentom barem poručili nadležnima da u ime Poljica još uvijek ima tko da piše pri čemu se iskreno nadamo da u tome nismo i jedini.

Cjelovit sadržaj spomenutog dokumenta dostupan je ovdje: Prijedlog izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije

DOBRODOŠAO POGLED U DALEKU PROŠLOST

Raduje spoznaja što među mlađim naraštajima Poljičana ima i onih koji se na svoj način bave istraživanjem pretkršćanske prošlosti naših predaka što nije samo pitanje njegovanja tradicije i običaja nego i potencijalni doprinos obogaćivanju turističke ponude naših Poljica.

Čestitamo, samo naprijed! 

BRAVO NAŠI ‘MOSORAŠI’!

NE BRINITE, BIT ĆE GORE

Kako je s vragom tikve saditi, pomalo na svojoj koži spoznaju mještani sela s obje strane donjeg toka Cetine, a njima i drugima kojih se to tiče sve će se još bolje providiti u nadolazećem vremenu kad jednoga dana fantomska zaobilaznica Omiša bude izgrađena po ‘političkom’ projektu koji rješava nečije tuđe prometne brige, a ne njihove. Zato i nije vijest da se Hrvatske ceste bezobzirno odnose prema onima zbog kojih postoje, ali jest vijest kad netko podigne svoj glas protiv njihove bahatosti. Stoga pozdravljamo reakciju predstavnika Kučića, Podašpilja, Gata, Zvečanja i Čišala uz napomenu da je privremeno zatvaranje prometnica zbog najavljenih radova samo uvod u prometne zastoje koji će postati naša svakodnevnica zbog nepromišljenog preusmjeravanja tranzitnog prometa na nejaka poljička cestovna pleća.

IMA LI POLJIČANIMA LIPŠEGA DARA OD „POLJICA“?

Ako ususret predstojećim blagdanima razmišljate o prigodnome poklonu ili samo želite upotpuniti kućnu biblioteku, preporučujemo preostale raspoložive primjerke lista/godišnjaka „Poljica“ (brojeve 18, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27 i 29) i knjigu „Zla sudbina Poljica“ don Frane Mihanovića dostupne po cijeni od samo 15,00 kn za primjerak, pa čak i nižoj ako se odlučite za komplet od svih 10 (deset) knjiga po cijeni od svega 100,00 kn.

Kupnjom navedenih izdanja činite još jedno dobro djelo s obzirom da je prihod od prodaje namijenjen digitalizaciji svih 36 brojeva „Poljica“ ali i drugih vrijednih poljičkih izdanja kako bi postali trajno dostupni sadašnjim i budućim naraštajima Poljičana i prijatelja Poljica.

Knjige, pojedinačno ili u kompletu, možete naručiti e-poštom na adresu [email protected] a preuzeti ih možete na recepciji hotela „Split“ u Strožancu već od subote 14. prosinca 2019.

Ponuda vrijedi do isteka zaliha.

SVETI NIKOLA, NEBESKI ZAŠTITNIK OSTRVICE S DIJELOM ČIŠALA

Današnji blagdan sv. Nikole prilika je da žiteljima Ostrvice i dijela Čišala čestitamo Dan njihova nebeskoga zaštitnika i kažemo poneku riječ o samoj župi. Župska crkva sv. Nikole izgrađena je sredinom 15. st. i posvećena godine 1478, vjerojatno nakon propasti Trviža (Zvečanja) uslijed potresa. Izgradnjom crkve izgrađeno je i novo groblje o čemu svjedoči arheološko nalazište groblja starog dva tisućljeća na području Posičine, dok je groblje kod crkvice kod sv. Ante mlađe od spomenutog, ali ipak starije od groblja kod sv. Nikole. Stoga se može pretpostaviti da su sva mjesta ovoga dijela srednjih Poljica nakon propasti Trviža izmjestili groblje i vjersko središte u Ostrvicu u crkvu sv. Nikole, o čemu svjedoče mnoge legende kao i poznati Ostrvički mrtvar. 

Poznato je da su se tijekom 16. i 17. stoljeća kod sv. Nikole pokapali i drugi Poljičani koji su uz Ostrvicu bili vezani podrijetlom ali i bratovštinama, pa je zabilježeno i nekoliko slučajeva ukapanja umrlih iz Podstrane. U nedavnim istraživanjima otkriven je ispod crkve veliki podrum sa svodovima što ne čudi jer se na području Ostrvice nalazi znamenita kasnoantička ‘villa rustica’ pa je moguće da postoje i druge rimske građevine. Na značaj crkve sv. Nikole ukazuje i činjenica da je u njenom podnožju bio i samostan poljičkih časnih sestara picokara. 

Crkva sv. Nikole obiluje sakralnom baštinom, a današnji oblik poprima godine 1782. Smještena je u podnožju brda Oštro po kojemu je i samo naselje nazvano Ostrvica, kako to u svom remek-djelu “Poljica – život i običaji” piše don Frane Ivanišević. Župa sv. Nikole obuhvaća Ostrvicu s dijelom Čišala. Oba mjesta duže od šest stoljeća dijele crkvu sv. Nikole i mnoge zajedničke interese. Razlog tome je što je dio današnje Ostrvice pripadao katunu Zvečanje, a dio katunu Čišla. Takav ustroj Poljica svjedoči o mudrosti starih Poljičana koji su uspješno razdvajali političku i crkvenu upravu.

Sama Ostrvica djeli se na Donju Ostrvicu i Gornju Ostrvicu pod Mosorom poznatiju kao Slidinje (naziv baštini po Slidinku kojega su Poljičani zajedno s još devet bosanskih plemića godine 1482. primili u Poljica kao izbjeglice pred Turcima o čemu svjedoči zapis u Poljičkome statutu). Donja Ostrvica poznata je po već spomenutoj kasnoantičkoj ‘villi rustica’ na lokaciji Miri u zaseoku Krcatovići. Uz vilu i obližnji izvor Pokornik veže se i legenda o sinovima hrvatskoga kralja Miroslava iz 10. stoljeća, Tišimiru, Krešimiru i Elemu kao osnivačima Poljica. Na području Ostrvice tj. u samoj blizini crkve sv. Nikole zbio se u prošlosti poznati tragičan događaj kad je Stipan Bobetić prodao svoju nećakinju Katu Turcima na Zadvarje. Ravnajući se po svojim zakonima, Poljičani ubiše Stipana i razoriše mu kulu, o čemu i danas svjedoče njeni ostaci jednostavnog naziva Kula. (Piše: Davor Milićević)