Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
09 pro., 2018 1.316 Pregleda

POLJIČANI ODLUČNI U USPOSTAVI DIJALOGA SA HRVATSKIM CESTAMA

Ni kišovito ni prohladno vrijeme subotnje večeri 8. prosinca 2018. nije omelo Poljičane i druge žitelje Poljica da se u velikom broju okupe u tugarskome Domu kulture na javnoj tribini s tematikom prometne infrastrukture na području Poljica čiji domaćin je bio Mjesni odbor Tugare-Dočine, a suorganizatori mjesni odbori Tugare-Čažin dolac, Tugare-Podume-Račnik, Naklice, Srinjine, Čišla, Dubrava, Gata, Kostanje, Ostrvica Gornja, Podgrađe, Priko, Seoca, Smolonje, Strožanac 1, Zvečanje, GI „Krilo, probudi se“ i udruga Savez za Poljica od koje je inicijativa i potekla.

Nakon što su pučki pivači Tugara nadahnuto otpjevali državnu, a potom i poljičku svečanu pjesmu, više od stotinu nazočnih uvodno je pozdravio Ante Petričević u ime domaćina, a zatim je riječ prepustio predsjedniku Saveza za Poljica Anti Mekiniću koji je uz pomoć pomno pripremljene slikovne prezentacije izložio aktualno stanje postojeće i planirane prometne infrastrukture na području Poljica ukazajući na prednosti i nedostatke svakog planiranog i najavljenog infrastrukturnog zahvata sa stajališta dugoročnih razvojnih potreba žitelja Poljica. Naglasio je kako je isključiva svrha prezentacije savjetodavna pomoć investitoru Hrvatskim cestama d.o.o. u iznalaženju obostrano prihvatljivih rješenja za što skoriji početak realizacije planiranih kao i neplaniranih, ali Poljicima nasušno potrebnih zahvata na području nekoć slavne knežije uz uvjet da Poljica putem svojih akreditiranih predstavnika budu prihvaćena kao izravni subjekt u dogovaranju i odlučivanju o načinu, uvjetima i dinamici izgradnje prometne infrastrukture. S tim u vezi već je zatraženo od nadležnog Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta hitno sazivanje stručnog okruglog stola na području Poljica ili u Omišu u čijemu bi radu sudjelovala i skupina neovisnih stručnjaka akreditiranih od strane poljičkih mjesnih odbora, udruga i građanskih inicijativa kao legitimni predstavnici žitelja administrativno rascjepkanih Poljica.

U raspravi koja je uslijedila, znatiželji nazočnih ponajviše je udovoljavao stručnjak za prometnu infrastrukturu inž. građ. Ivan Vulić, pa su naposlijetku svi sudionici tribine, uključivo i nazočni tugarski župnik don Marinko Jurišin, zdušno podržali odlučnost združenih poljičkih mjesnih odbora, građanskih inicijativa i udruga da se Poljica napokon izbore za aktivniju ulogu te da u suradnji s nadležnim jedinicama lokalne samouprave ishode optimalna prometna rješenja, na čemu su nazočni čelnici istih zahvalili i izrazili spremnost da će za dobrobit Poljica uraditi sve što je u njihovoj moći. Tribina je zaključena pozivom svim Poljičanima da podupru pokrenutu inicijativu za uspostavom neophodnog dijaloga sa Hrvatskim cestama kako bi buduća prometna infrastruktura na području Poljica podjednako bila u službi razvoja Poljica kao i Poljicima nadležnih gradova i općina te Splitsko-dalmatinske županije u cjelini, a ne Poljicima na štetu.

Uz priložene fotografije dijelić uvodne atmosfere sa sinoćnje javne tribine pogledajte i poslušajte na https://youtu.be/HtU8F8TTukk.

06 pro., 2018 1.146 Pregleda

POLJIČANI SE NAPOKON UHVATIŠE ISTOGA ŠTAPA

Pritisnuti problematikom prometne infrastrukture na području Poljica, ovogodišnji dolazak svetoga Nikole u Poljica poljički mjesni odbori Tugare-Dočine, Tugare-Čažin dolac, Tugare-Podume-Račnik, Naklice, Srinjine, Čišla, Dubrava, Gata, Kostanje, Ostrvica Gornja, Seoca, Podgrađe, Priko, Smolonje, Strožanac 1 i Zvečanje, te građanska inicijativa „Krilo, probudi se“ i udruga Savez za Poljica iskoristili su kako bi se zajedno dohvatili njegova štapa i udruženim snagama priredili javnu tribinu u domu Tugare-Dočine u subotu 8. prosinca 2018. u 18.00 sati.

Popis suradnika u budućnosti će zasigurno biti i duži, međutim ovoga puta snage su udružili samo oni mjesni odbori koji su neposredno ugroženi najavljenom rekonstrukcijom županijske ceste 6142 od Strožanca preko Žrnovnice, Srinjina i Tugara do Naklica te povezivanjem Jadranske magistrale od čvora „Omiš istok“ na lokaciji Omiš – Ravnice mostom „Cetina“ i tunelom „Komorjak sjever“ sa državnom cestom D70 u Stranan (Brnistra), u naravi obje djelo poljičkoga neimara Alfonsa Pavića s kraja 19. stoljeća, koje bi po najavama nadležnih trebale na sebe preuzeti dio tranzitnog prometa s autoceste A1 i Jadranske magistrale do, kako rekoše, izgradnje brze ceste Solin–TTTS–Omiš.

Čuda se, eto, ponekad događaju, pa tako i obnovljeno zajedništvo Poljičana na djelu. Upravo zato svi Poljičani i drugi žitelji Poljica dobrodošli su ove subote u Tugare.

03 pro., 2018 758 Pregleda

‘MILIJUNI LAMPICA’ ZA UGASLU POLJIČKU PAMET

Iako bismo bili kud i kamo sretniji da su milijuni lampica, kako naslov kaže, mosorske vrleti pretvorili u autohtonu poljičku božićnu bajku nego li u Las Vegas, svejedno valja čestitati obitelji Lučić iz zaseoka Nart u Docu Gornjem na poduzetničkom duhu i uloženom trudu koji će im se, nadamo se, isplatiti. Bilo kako bilo, barem će mnoga djeca čiji se roditelji odvaže na avanturu ‘Bogu iza leđa’, kako novinar u priloženom tekstu naziva ovaj dio Gornjih Poljica, dijelić uspomena iz svoga djetinjstva trajno vezati uz Poljica.

Tim je puno tužnija spoznaja za sve nas Poljičane da novinari i urednici Slobodne Dalmacije, ali i mnogi drugi, sve više i sve češće pojedina poljička mjesta povezuju sa ‘zagorama’ i ‘zaleđima’ Poljicima nadležnih gradova i općina, ponajčešće Omiša kojemu i pripada najveći dio Poljica, umjesto da im je prva pomisao nekoć slavna Poljička knežija koja je brojem stanovništva, svojom povijesnom ulogom te kulturno-povijesnim dosezima stoljećima višestruko nadmašivala svoje sadašnje upravno središte.

No zato nisu krivi ni novinari ni Omišani nego Poljičani koji su se početkom devedesetih olako odrekli svoje Poljičke općine, a kako stvari stoje mnogima ni dan danas onih ‘milijun lampica’ s početka teksta ne bi pamet prosvitlilo!

02 pro., 2018 722 Pregleda

VJERSKI BLAGDANI U POLJIČKIM NARODNIM OBIČAJIMA

Jednostavna unutrašnjost crkvice sv. Jure na Perunu (izvor: www.dinarskogorje.com/)

Kaže se da čovjek živi dok je živo sjećanje na njega. U nadi da će tako biti i sa našim Poljicima usprkos tome što su službeno prestala živjeti odmah po završetku Drugog svjetskog rata, članovi udruge Savez za Poljica (i ne samo oni, naravno) na razne načine nastoje sačuvati u životu živoga ‘mrtvaca’ – naša voljena Poljica – dok i ona jednoga dana iznova i službeno ne ožive.

Jedan od načina očuvanja poljičkog identiteta su literarni ogledi na temu „Vjerski blagdani u poljičkim narodnim običajima“ kojih je u proteklu godinu dana od osnutka naše udruge napisano devet, u čemu je najvrijedniji bio naš član Davor Milićević. Kako bismo vam olakšali pristup ovim zanimljivim prilozima sakupili smo ih sve na jedno mjesto (kao i druge za Poljica važne dokumente i priloge) u rubrici pod nazivom „Dokumenti i prilozi od važnosti za Poljica i SZP“ do koje vodi poveznica  http://poljica.hr/razni-dokumenti-od-znacaja-za-poljica-szp/.  

Čitajte i uživajte, a potom se i sami latite pera i šaljite nam svoje radove kako bismo što više naših poljičkih blagdana i s njima povezanih običaja otrgnuli od zaborava.

 

30 stu., 2018 1.134 Pregleda

ZAVRŠNI SUSRET ŽUPNIKA POLJIČKOG DEKANATA S NADBISKUPOM BARIŠIĆEM

Nakon pastirskog pohoda župama Poljičkog dekanata što ga je nadbiskup Marin Barišić obavio u korizmi ove 2018. godine uslijedio je zajednički susret sa svim župnicima i osvrt na vjerski i crkveni život u tom dekanatu. Susret je održan u Kostanjama, u srijedu 28. studenoga, a domaćin je bio novoimenovani dekan i konstanjski župnik don Špiro Čikeš. Don Špiro je na toj dužnosti naslijedio don Vladu Đuderiju koji je prošloga ljeta otišao u mirovinu.

Od župnika Poljičkog dekanata okupilo se njih 14, dok su trojica nedostajala, zbog bolesti ili neodgodivih obveza. S Nadbiskupom je došao njegov tajnik don Gabrijel Kamber i pastoralni vikar dr. Nediljko A. Ančić.

Nakon zajedničke molitve Srednjeg časa Nadbiskup je pozdravio sve nazočne i prisjetio se nedavnog pohoda tim župama te dobrog odziva vjernika u okviru pastoralne vizitacije. Prije dolaska nadbiskupa u pastirski pohod, župnike obično posjete generalni ili pastoralni vikar i zajedno s njima popune Izvješće uz pastirski pohod. 

Većinu župa u Poljičkom dekanatu je obišao pastoralni vikar pa se on na početku susreta osvrnuo na vjersko stanje tih župa i u kratkim crtama iznio neka svoja zapažanja s obzirom na pastoralni rad, specifičnosti župnih zajednica, stanje crkvenih objekata, te na neka pitanja i potrebe s kojima se susreću pojedini župnici.

U Poljičkom dekanatu, koji broji 19 župa, živi oko 29.000 vjernika. O njima se brine 17 svećenika župnika. Postoji značajna razlika s obzirom na veličinu pojedinih župnih zajednica u dekanatu. Župa Podstrana primjerice ima oko 6.000 vjernika, Strožanac 5.500, Priko-Omiš i Jesenice po 3.000 te Dugi Rat 2.800. Tih pet župa danas čine više od dvije trećine Poljičkog dekanata, dok je u nekim druge župama svega po nekoliko stotina vjernika poput župa Podgrađe, Zvečanje, Donji Dolac, Sitno Donje. Šest primorskih župa Donjih Poljica imaju i drukčije pastoralne zahtjeve i probleme od onih u Srednjim ili Gornjim Poljicima.

U dogledno će vrijeme očito doći do spajanja malih župa, dok će one velike trebati dobiti župne pomoćnike. Pastoralni vikar je nadalje spomenuo i pitanje prakse kod sprovoda onih koji se pokapaju u rodnim župama odakle su nekoć odselili, zatim je iznio potrebe vezane uz obnovu nekih crkvenih prostora (župnih kuća i vjeronaučnih dvorana). Istaknuo je između ostalog važnost župnih Caritasa kao organizirane brige za potrebite.

Nakon toga su svi nazočni župnici po redu ukratko iznosili svoje viđenje pastoralnog rada i crkvenog života u njima povjerenim župnim zajednicama. To su bila živa svjedočenja svećenika o njihovoj svagdašnjoj službi i zauzetosti ponajprije oko misnih slavlja u župama i oko vjeronauka djece i mladih. U dušobrižničkoj skrbi za vjernike prisutne su brojne brige i potrebe, ali i problemi na koje nailaze te pitanja koja ih kao odgovorne zaokupljaju. Nisu prešutjeli ni specifične pojave u priobalnim župama dekanata koje se bave turizmom.

U ta pojedinačna izvješća uključivali su se i drugi sugovornici sa svojim iskustvima i sugestijama. Nadbiskup je animirao i usmjeravao razgovor, potičući uvijek na pastoralnu razboritost s obzirom na neke dvojbe i na odgovornost Kristovih službenika. Preporučio je da budu osjetljivi i širokogrudni u svojemu svećeničkom djelovanju. 

Naglasio je da njeguju urednost u bogoslužju i ne prestaju se redovito i dostatno pripremati za slavlje liturgijskih čina te istaknuo važnost animiranja suradnika koji će pomagati u pastoralnim aktivnostima. Na kraju je svima zahvalio na požrtvovnom župničkom radu. Sudionici završenog susreta su dobili za svoje župne urede po jedan primjerak Zbornika priređenog u čast srebrnog biskupskog jubileja nadbiskupa Marina Barišića. Susret je završio zajedničkim objedom.

Tekst u cjelosti preuzet sa: http://misija.slobodnadalmacija.hr/…/Zavrsni-susret-zupnika…

29 stu., 2018 827 Pregleda

HUMANITARNA VEČER „SVI ZA ANTU“

Dobrodošli u Dom kulture Tugare-Dočine u subotu 1. prosinca 2018. u 18.30 sati na dramsku predstavu „Žaba“ u izvedbi KUU „Mosor“ iz Gata priređenu s ciljem potpore liječenju nesretno stradalog mladića Ante Bulića (22) iz Tugara.

Uz pohvalu članovima KUU „Mosor“ iz Gata na inicijativi te Mjesnom odboru Tugare-Dočine na domaćinstvu, sve one koji žele dati svoj doprinos ovoj plemenitoj akciji, a nisu u mogućnosti nazočiti spomenutoj humanitarnoj večeri obaviještavamo da to mogu učini izravnom uplatom donacije na račun obitelji koji je dostupan na linku http://poljica.hr/humanitarna-akcija-poljica-za-antino-ozd…/.

Obitelj Bulić i ovom prilikom zahvaljuje svima na svim dosadašnjim i budućim dobročinstvima.

27 stu., 2018 674 Pregleda

U MATOŠIĆA POLJIČKA KRV VRIJE

U povodu obilježavanja stotog rođendana legendarnog Hajdukovog kapetana Frane Matošića, naš ugledni antropolog i poljički prijatelj Mario Nepo Kuzmanić još jednom je podsjetio na njegovo poljičko podrijetlo, pa stoga ne čudi nesalomljivi borbeni duh Matošića u mnogim generacijama od u naslovu spomenutog Frane harambaše poginulog u sukobu s Turcima godine 1657. do Frane, hajdukovca svih vremena, koji je u 739 utakmica postigao 729 golova.

Prilika je podsjetiti da su poljičke krvi i mnogi drugi zaslužni sportaši koji su proslavili grad pod Marjanom, Dalmaciju i Lijepu našu od braće Fabijana i Luke Kaliterne, preko Rate Tvrdića i Dražena Mužinića do globalno poznatih Tonija Kukoča i Gorana Ivaniševića, a da izvor nije presušio svjedoče Ivan Perišić, Petra Martić, Mate Pavić i drugi.

Nažalost, široj javnosti potpuno je nepoznata čitava plejada poljičkih sportskih junaka što je samo još jedna u nizu posljedica nepostojanja Poljica kao formalno-pravnog subjekta.

26 stu., 2018 805 Pregleda

CESTOGRADNJA UPITNE BUDUĆNOSTI

Iako je Županijskoj upravi za ceste bilo potrebno čak osam mjeseci za izvođenje radova na rekonstrukciji 1500 metara ceste od Strožanca do skretanja za Korešnicu, nenaviknuti na bolje svejedno čestitamo ravnatelju Petru Škoriću s nadom da ova rekonstrukcija ipak neće (p)ostati ishodišna točka premosnice zakrčenoj Jadranskoj magistrali na dionici od Stobreča do Omiša, kako je to nedavno najavio u razgovoru za portal Dalmacija danas.

Međutim, podatak da ovom nejakom cestom koju je još potkraj 19. stoljeća izgradio poljički neimar Alfons Pavić ljeti dnevno prođe u prosjeku čak 15.000 vozila, upućuje na razmišljanje o posljedicama spajanja iste na autocestu A1 iz smjera Dugopolja izgradnjom dionice čvor „Mravinci“ – čvor „TTTS“ te na Jadransku magistralu iz smjera Makarske premošćivanjem Cetine kod Omiša tim više što njena rekonstrukcija, prema Škorićevoj najavi, ne uključuje i izgradnju zaobilaznica Srinjina i Tugara nego samo Žrnovnice.

Mi razumijemo potrebu uprave ŽUC-a da u što kraćem roku i za što manje novaca iznađe načina za rasterećenje dionice Jadranske magistrale od Stobreča do Omiša, ali jednako tako bi i država morala razumijeti da ne moraju uvijek Poljičani zajedno s drugim žiteljima Poljica biti žrtve višedesetljetnog petljanja sa izgradnjom spomenute brze ceste Solin – TTTS – Omiš čija se izgradnja sada uvjetuje dobivanjem novaca iz EU fondova (formalno tzv. multimodalnošću, a posljedično Poljičanima i otočanima podjednako neprihvatljivim trajektnim pristaništem u Krilu), što više sliči na namjeru novog odugovlačenja sa njenom izgradnjom nego na namjeru brze realizacije iste s obzirom da su neke druge zaobilaznice u Hrvatskoj izgrađene našim zajedničkim novcima bez tzv. multimodalnosti i pomoći EU fondova.

Čini se, međutim, da je netko dobro procijenio kako Poljičani već odavno nisu ono što su vijekom bili, pa Poljica danas plaćaju danak teritorijalno-administrativnoj rascjepkanosti i stranačkoj zaluđenosti, pa u tom smislu i svi najavljeni cestovni zahvati u budućnosti, sa stajališta ponuđenog načina i dinamike realizacije, Poljicima dugoročno donose više štete nego koristi. Istovremeno, struku, a napose domaću pamet koja posjeduje potrebno znanje i iskustvo, nitko nizašto ne pita!

24 stu., 2018 944 Pregleda

SMATRATE LI I VI DA POLJICA ZAVRIJEĐUJU VOJNU ‘OLIMPIJADU’?

Savez za Poljica uputio je u veljači ove 2018. godine ponudu Ministarstvu obrane Republike Hrvatske za suorganizaciju natjecanja za najspremnijeg pripadnika Oružanih snaga RH „Prvi za Hrvatsku 2019.“ (koje je u međuvremenu promijenilo naziv u „Memorijal bojnik Davor Jović – Prvi za Hrvatsku 2019.“), pa s nestrpljenjem iščekujemo, vjerujemo, pozitivan odgovor.

U obrazloženju smo izrazili nadu da ćemo zajedničkim priređivanjem ovog natjecanja na prostoru nekoć slavne Poljičke knežije potaknuti gospodarski prosperitet Poljica kao ugledne, ali nedovoljno valorizirane hrvatske povijesne regije iznimnog razvojnog potencijala. Ukazali smo i na potrebu za stvaranjem egzistencijalnih pretpostavki za ostanak i opstanak mladih i obrazovanih ljudi u zavičajnom podneblju kako bismo i na taj način pridonijeli napretku i boljitku domovine. Naglasili smo, naravno, da će brojni članovi naše Udruge, a jednako tako i sve druge pravne i fizičke osobe s područja Poljica, rado dati svoj doprinos ostvarenju ovog plemenitog cilja, a spoznaja da je pobjednička hrvatska vojska svojim prestižnim natjecanjem odala počast nebrojenim poljičkim žrtvama za slobodu ne samo što bi učinila ponosnim nove poljičke naraštaje na svoje pređe nego bi pobudila i njihovu ljubav za svoj zavičaj koji na formalnoj razini pod nazivom Poljica danas čak i ne postoji, kao i njihovo zanimanje za vojni poziv i službu u oružanim snagama.

Stoga smo uz inicijalni dopis priložili i pravu malu ‘studiju’ odnosno konceptualni predložak pod nazivom „Poljica – od drevne knežije do suvremene povijesne regije“ u kojem smo iznijeli sve relevantne informacije i podatke o Poljicima u kontekstu predmetne ponude te prigodni sažetak o našoj udruzi kao predlagaču i potencijalnom partneru. Sve zajedno smo poslali i na adrese nekoliko uglednih Poljičana na istaknutim društvenim i vjerskim dužnostima sa zamolbom za zagovor i preporuke.

S nadom da i vi dijelite naše uvjerenje kako nekoć slavna Poljička knežija zavrijeđuje biti domaćin ove svojevrsne vojne olimpijade, s nestrpljenjem iščekujemo odgovor nadležnih u vjeri da će naša rascjepkana Poljica za svoje povijesne zasluge i žrtve, napose za one u Domovinskom ratu, napokon biti nagrađena radosnom viješću o dodjeli domaćinstva natjecanju „Memorijal bojnik Davor Jović – Prvi za Hrvatsku 2019.“ čiji pobjednik je 2017. bio i naš kostanjski Poljičanin skupnik Ivo Bašić.

Jer Poljica su, uvijek i u svemu, bila i ostala – prva za Hrvatsku!  

Poveznica na konceptualni predložak „Poljica – od drevne knežije do suvremene povijesne regije“ Poljica – od dnevne knezije do suvremene povijesne regije

23 stu., 2018 847 Pregleda

POLJIČANI U TRCI ZA TROSTRUKI PROMETNI KOLAPS GODINE

Nakon izjave župana Blaženka Bobana o početku projektiranja brze ceste Mravince – TTTS (Stobreč) te otvorenom natječaju za omišku zaobilaznicu s tunelom „Komorjak“ i spojem na nakličku cestu, koju smo prenijeli 14. studenoga 2018. u objavi pod naslovom „Vijest koja će obradovati Srednjopoljičane“, u razgovoru za portal Dalmacija danas ravnatelj Županijske uprave za ceste Petar Škorić također je potvrdio skorašnje premošćivanje Cetine te izgradnju tunela Komorjak kojim će se oživjeti zaobilazni pravac preko Tugara što će omogućiti da se veliki dio prometa koji sada ide kroz Omiš prebaci sjevernije. Zato Županijska uprava za ceste – nastavlja Škorić – radi projekt rekonstrukcije cijele prometnice kroz Tugare, a od Grada Splita zatražili smo projekt zaobilaznice Žrnovnice koja se spaja na buduću cestu od Mravinaca do TTTS-a. Tako bi se dovršetkom rekonstrukcije ceste Strožanac – Žrnovnica dobila kvalitetna prometnica kojom bi se osiguralo rasterećenje Jadranske magistrale do izgradnje brze ceste.

(cjelovitu izjavu možetepročitati na www.dalmacijadanas.hr/sljedecih-godina-omis-ce-bar-malo-pro…).

 Nema, dakle, nikakve sumnje da će titula najopterećenije cestovne komunikacije u Hrvatskoj i ubuduće pripadati nekoj od prometnica na području Poljica. Pitanje je samo da li će rekorder ostati dionica državne ceste D-8 između Stobreča i Omiša sa prosječnim godišnjim dnevnim opterećenjem od 55.000 vozila odnosno 65.000 ljeti (koju bezuspješno slijede čvor Lučko-Zagreb sa 36.000 vozila, zatim velikogorička obilaznica Velika Mlaka sa 37.000 vozila, te Opatija sa 21.000 vozila) ili će neslavnu titulu preuzeti dionica čije skoro dovršenje radosno najavljuje uvodno spomenuti dvojac. Priliku da im pomrsi račune, doduše samo teoretsku u slučaju da Omiš i Dugi Rat napokon dožive dugo iščekivani turistički procvat, ima i dionica ceste D-70 poljičkoga neimara Alfonsa Pavića koja Omiš i Donja Poljica još uvijek povezuje sa autocestom A1 kod čvora Blato n/C.
 
Bilo kako bilo, Poljičani će uskoro svjedočiti uzbudljivoj trci za čak trostruki prometni kolaps godine!