Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
22 velj., 2019 810 Pregleda

DAR KOJI SE NE ODBIJA

S obzirom na oskudicu dobrih vijesti s područja Poljica, evo jedne takve iz Podstrane, napose obistinili se najava da će nekadašnje „Vinkovačko odmaralište“ u Svetome Martinu postati prostor za kulturna i društvena zbivanja, a bivši „kamp Mutogras“ buduće malonogometno i dječje igralište i boćalište s uređenim parkiralištem za 50 vozila. Čestitamo zaslužnima i držimo ih za riječ!

09 velj., 2019 1.454 Pregleda

IMA LI TKO POVUĆI ZA POLJICA?

Da još uvijek postoje naselja u Poljicima koja okružena Cetinom nemaju ni vodu ni struju, i nije neka novost jer o tome smo u više navrata pisali na ovim našim stranicama. I nije riječ, kao što ste pomislili, samo o dijelu Gornjih Poljica pod upravom Grada Omiša jer vode iz gradskog vodovoda nemaju ni pojedina naselja u općinama Podstrana i Dugi Rat. O kanalizaciji da i ne govorimo! No, ako već nemaju ove elementarne pretpostavke za civilizirani život, imaju barem vremena pred sobom. Ta tek smo zakoračili u 21. vijek!

Ono što je zajedničko ovim i brojnim drugim opravdanim žalopojkama naših Poljičana neovisno o tome dolaze li one iz omiškog, splitskog, podstranjskog ili dugoratskog dijela Poljica sažeto je rečeno u izdvojenom dijelu današnjega teksta objavljenog u SD (označenog žutim): NEMAJU, KAŽU NAŠI SUGOVORNICI, KOGA DA POVUČE ZA NJIHOV KRAJ.

Drugim riječima, administrativno rascjepkana Poljica između čak sedam gradova i općina osim što formalno-pravno ne postoje – ne pripadaju nikome! Jer biti svačiji isto je što i ničiji. I zato naša udruga Savez za Poljica stalno naglašava potrebu jedinstva svih Poljičana barem u životno važnim pitanjima i zauzima se zato da Poljičani i drugi žitelji Poljica što prije osvijeste tu činjenicu kako bi nam svima zajedno bilo bolje. Jer samo Poljičani zajedno s drugim žiteljima Poljica mogu ‘povući’ za Poljica!

Ovo, naravno, nije poziv na izdvajanje Poljica u samostalnu općinu, ali ako naše ‘maćehe’ ne promijene svoj odnos prema Poljicima na način da postanu naše ‘matere’, do toga će prije ili poslije neminovno doći. Naravno, ako do tada još uvijek bude Poljičana u Poljicima!

05 velj., 2019 1.435 Pregleda

ZAJEDNIŠTVOM DO BOLJE PROMETNE INFRASTRUKTURE

Iako je gotovo nemoguće procijeniti koji je dio Poljica, a time i naše županije više ugrožen još jednom odgodom izgradnje brze ceste Solin-Dugi Rat-Omiš te posljedično, najavljenim preusmjeravanjem tranzitnog prometa na postojeću staru i neuvjetnu cestu Strožanac-Srinjine-Tugare-Naklice-Zakučac kao privremenu ‘zaobilaznicu’, srinjanski i tri tugarska mjesna odbora kao najizravnije ugrožena ovakvim prometnim raspletom pokrenula su inicijativu za sazivanje tzv. stručnog okruglog stola kako bi investitor Hrvatske ceste d.o.o. žiteljima Poljica, SD županije i svekolikoj hrvatskoj javnosti napokon podastro na uvid sve potrebne informacije o tome što se, kako i u kojim rokovima namjerava graditi, te istovremeno saslušao i razmotrio prijedloge domaćih stručnjaka koji najbolje poznaju teren, ali i potrebe domicilnog stanovništva.

S tom svrhom pripremljena je zamolba koja će se uskoro uputiti resornom ministru prometa Olegu Butkoviću nakon što je supotpišu mjesni odbori i drugi pravni subjekti s područja Poljica kojima je stalo do toga da se iznađu optimalna i dugoročno održiva prometna rješenja za sva Poljica umjesto ‘privremenih’ koja obično potraju desetljećima. Poljičani stoga razložno strahuju da će dnevni protok od nekoliko desetaka tisuća vozila njihovim dvorištem ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu, napose živote djece i ostalih pješaka, te ozbiljno dovesti u pitanje dosegnutu razinu kvalitete življenja i planove gospodarskoga razvoja od proizvodnje zdrave hrane do započetih ulaganja u razvoj održivih oblika turizma.

 Prema posljednjim informacijama, spomenutu zamolbu u kratkome je roku potpisalo 20-tak (dvadesetak) i više mjesnih odbora i drugih pravnih subjekata s područja povijesnih Poljica, a sudeći po izraženom zanimanju, broj supotpisnika mogao bi biti i znatno veći. Pokazuje li ova inicijativa da i administrativno rascjepkana Poljica mogu ostvariti prijeko potrebno zajedništvo koje je nekoć slavnu Poljičku knežiju čuvalo i sačuvalo kroz vjekove i na taj način se izboriti za kvalitetnija prometna i druga infrastrukturna rješenja na području cijelih Poljica, pokazat će vrijeme. No bilo kako bilo, već sad se može odati priznanje svim dosadašnjim i budućim supotpisnicima spomenute zamolbe na odlučnosti kojom, doduše u posljednji trenutak, uljuđeno traže ono što je žiteljima Poljica već odavno moralo biti omogućeno – da se po pitanju izgradnje prometne infrastrukture na području Poljica napokon čuje glas struke kao i glas onih kojih se to životno tiče!
 
Podupirući ovu inicijativu kao višestruko opravdanu, predlažemo da se sadržaj spomenute zamolbe učini dostupnim svekolikoj, a napose poljičkoj javnosti kako bi se što veći broj Poljičana i drugih žitelja Poljica aktivno uključio u rješavanje ovog infrastrukturnog pitanja od strateške važnosti za sva Poljica, a time i za našu županiju, te Dalmaciju i Hrvatsku u cjelini. Ako i vi, poštovani čitatelji, dijelite naše razmišljanje, molimo izrazite svoju potporu ovom prijedlogu.
29 sij., 2019 833 Pregleda

POTEZOM PERA PROSVJEDNICI ZAMALO POSTALI HULIGANI

Da li zbog nerazumijevanja problema ili tek zbog pristranosti, prosudite sami, prosvjed Vrgorčana i dijela žitelja Zabiokovlja, Makarskog primorja i otoka Hvara zbog nove odgode izgradnje tunela kroz Biokovo Slobodna Dalmacija svela je na komentar prosvjedne vožnje autocestom prikazujući je opasnom po živote sudionika u prometu unatoč zaštitnim mjerama HAC-a i MUP-a, umjesto da je barem pokušala proniknuti u razloge prosvjeda pa javnost izvjestiti o tome zašto Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor u ime države desetljećima jedno planiraju, drugo govore, a treće rade.   

Tako su zahvaljujući novinarstvu kakvo prakticira spomenuta tiskovina koja bi trebala biti glasnogovornik onih koji je svakodnevno kupuju, potencijalnim huliganima i redikulima prikazani oni njeni čitatelji koji se bune što se država ne pridržava proklamiranih prioriteta u cestogradnji.  

S obzirom da isti problem danas više nego ikada prije pritišće i žitelje Poljica s obzirom da je brza cesta čvor „TTTS“ – Dugi Rat – Omiš po tko zna koji put odgođena i osuđena na čekanje ‘mane s neba’ tj. novca iz EU fondova, skrećemo pozornost na dio komentara  vrgoračkog gradonačelnika Ante Pranića koji istim povodom kaže: „Neprihvatljiva nam je priča o pripremi projekta za EU-ove fondove i najava njegova uključivanja u financijsko razdoblje od 2020. do 2027. godine, posebno kada znamo za nesigurnost tih sredstava, a financijska omotnica za to razdoblje se uopće ne zna.“

Možda bi i o tome SD mogla nešto priupitati svog dežurnog stručnjaka Željka Marušića? Ili nekoga tko zna?  

21 sij., 2019 904 Pregleda

POLJIČANI U SVOM SVIJETU

Da moderne prometnice, uključivo i tuneli, život znače, čini se da shvaćaju svi u Dalmaciji osim većine žitelja Poljica. Kažemo većine jer upućeni u ovu problematiku znaju da postoje pojedinci i udruge odnosno građanske inicijative koje već godinama vode svoje, a zapravo naše, manje-više uzaludne bitke za optimalniji razvoj prometne infrastrukture na području Poljica. Uzaludne zato što ogromna većina žitelja Poljica kao ni Poljicima nadležne općine i gradovi ne vrše potreban pritisak na nadležne i odgovorne (Ministarstvo prometa, Hrvatske ceste, SDŽ, ŽUC) da se i Poljicima omogući da prometno prodišu što je pretpostavka ne samo gospodarskog razvoja nego i sveukupno višeg standarda življenja.

Stoga valja podsjetiti da se prometna infrastruktura u Poljicima još uvijek bazira na ostavštini poljičkog neimara Alfonsa Pavića s kraja 19. stoljeća te na poodavno neuvjetnoj Jadranskoj magistrali koja je ljeti zbog refula vozila češće u zastoju nego novi Maslenički most zbog refula bure. Posljedice toga su prometna izoliranost Poljica u svim smjerovima, a napose unutar samih sebe, pa je i danas prava avantura iz pojedinih dijelova Poljica, npr. Gornjih, doputovati u vlastito upravno središte.

Međutim, i tako loše stanje nije i najgore što nam se moglo dogoditi jer najgore tek slijedi ‘izgradnjom’ zaobilaznice čvor TTTS – Srinjine – Tugare – Naklice – Omiš umjesto brze ceste čvor TTTS – čvor Grljevac – Dugi Rat – Omiš i državne ceste D-70 od Omiša do čvora Blato n/C.

No zato u Poljicima vlada idiličan mir dok se drugi uokolo nas, kako čitamo, svađaju kako bi našim zajedničkim novcima izgradili što više za svoj kraj i svoju budućnost.

18 sij., 2019 1.215 Pregleda

PREDSTAVLJENA KNJIGA „POLJICA“ PETRA FRANCESCHIJA

Jučer, 17. siječnja 2019. u Glagoljaškom sjemeništu na Priku, predstavljena je najnovija prinova u bogatoj bibliografiji Poljica – knjiga Petra Franceschija „Poljica“ u suizdanju Centra za kulturu Omiš i Poljičkog dekanata.

O knjizi su govorili Petar Buljević u ime izdavača, akademik Radoslav Tomić i Jurica Matijević koji je s talijanskog na hrvatski preveo izvorne Franceschijeve priloge s poljičkom tematikom objavljene u razdoblju od 1846. do 1847. u zadarskom časopisu „La Dalmazia“ koji je uređivao njegov brat Ivan.

Iako pisanje Petra Franceschija ne treba promatrati očima pozitivističke znanosti – piše u svom pogovoru knjizi akademik Radoslav Tomić – riječ je u prvom redu o studiji koja lijepim, književnim stilom predočuje poljički kraj i njegovu povijesnu sudbinu. Emocionalni naboj i duboka povezanost s tim krajem i narodom vidi se od prve rečenice. Franceschi je zadivljen pitomim selima i njihovim kultiviranim poljima u krajoliku kojega je i suptilno opisivao uočavajući sklad u raznolikosti mosorskih vrleti, kanjona rijeke Cetine i morskih uvala.

Omišanin Petar Franceschi (1822. – 1847.) zavrijedio je biti otrgnut zaboravu – naglasio je u svom završnom komentaru Jurica Matijević – jer i pored toga što njegovo djelo više plijeni mladenačkim zanosom nego znanstveno verificiranim činjenicama, riječ je o osobi koja se nalazi u temelju poljičke historiografije.

Knjigu je moguće nabaviti u Centru za kulturu Omiš (021 559 400, e-mail: [email protected]).

17 sij., 2019 1.025 Pregleda

JEDNA SLIKA KAO TISUĆU RIJEČI

Da nije bez osnova izreka kako jedna slika govori više od tisuću riječi, dokazuje i priložena fotografija obavijesne table postavljene davne 2007. uz cestu prema TTTS-u ili točnije na trasi budućeg čvora „TTTS“ koji je po planovima i prioritetima investitora Hrvatske ceste d.o.o. trebao biti ishodišna točka brze ceste prema čvoru „Grljevac“ i dalje prema Omišu.

Za spomenutu brzu cestu čvor „TTTS“ – Omiš, koja je po riječima državnog tajnika u Ministarstvu prometa Tomislava Mihotića, uz Pelješki most, najveći cestovni projekt u Hrvatskoj, znamo da se nije ni počela graditi, a niti će (hvala na pitanju!) u bližoj budućnosti s obzirom na nove prioritete nadležnog ministarstva (trenutačni je hit tunel kroz Kozjak!) i činjenicu da je osuđena na financiranje iz EU fondova u čemu smo, pitajte ministricu Gabrijelu Žalac, naročito ‘uspješni’ (prema pisanju SD, Hrvatska je u 2018. iz EU fondova umjesto 13,8 milijardi kuna povukla tek 7,6 milijardi). No ako je to razlog što se izgradnja brze ceste prema Omišu još jednom odgađa, a posljedično forsira njena ‘zaobilaznica’ starom Pavićevom cestom preko srednjih Poljica, što je razlog da se cijelo jedno desetljeće nije pristupilo izgradnji najopterećenije prometnice u Hrvatskoj – dionice od Stobreča tj. čvora „TTTS“ do čvora „Grljevac“ – za koju, kako pri dnu table s priložene slike lijepo piše, postoji izdana građevinska dozvola, osigurana sredstva i odabrani izvođači?

Umjesto odgovora i odgovornosti nadležnih, svjedoci smo, nažalost, ne samo zarastanja table u draču, nego i propasti ove nesuđene investicije zajedno sa nesuđenim izvođačima (osim, naravno, austrijskog Strabaga), pa je sasvim umjesno zapitati se čeka li ista sudbina i naša Poljica s obzirom da je u cijeloj ovoj tužnoj priči koja traje desetljećima samo investitor ostao isti?

12 sij., 2019 1.680 Pregleda

VANDALIZAM NIJE U TRADICIJI POLJICA

Rušenje već ranije devastiranog, ali legalno postavljenog spomenika podignutog 1986. na platou pred osnovnom školom “1. listopada 1942.” u Čišlama koja već i svojim nazivom komemorira ono isto što i srušeni spomenik – mještane Čišala stradale u četničkom pokolju za vrijeme Drugog svjetskog rata i dan kad je ovaj stravičan zločin počinjen – nije samo kazneno djelo nego je i još gore od toga – čin koji svjedoči da među nama još uvijek ima onih do kojih nije doprla spoznaja da je povijest učiteljica života, pa makar baštinili tako slavnu povijest kao što je baštinimo mi Poljičani. 

 

Upravo zato je moralna osuda ovog vandalskog čina potrebnija od one formalno-pravne jer počinitelja ili počinitelje zapravo treba žaliti što su propustili od pređa naučiti kako se za slobodu i čast roda može boriti i izboriti posve časnim, legalnim i legitimnim načinom i sredstvima. Međutim, dio krivnje i odgovornosti za propuste u odgoju počinitelja ovog besramnog čina, uz osobnu i obiteljsku, svakako snose društvo i vrijeme u kojemu živimo, a koje prečesto stimulira devijantna i destruktivna ponašanja zbog osobnih probitaka političkih elita na vlasti koje pri tome zaboravljaju da od mača i strada onaj tko se mača laća. 

 

Pa da jednoga dana ne bismo svjedočili rušenju svega onoga do čega nam je danas stalo, potrebno je razvijati duh tolerancije, odgovornosti i znanja napose među mladima, pa će zato najveća kazna počiniteljima ovog nedjela, neovisno o zakonskim sankcijama, biti spoznaja do koje će kad-tad i sami doći, a to je da su imali krivo i da nisu nikakvi ‘naši’ junaci nego su, naprotiv, naša sramota. Junaci bi bili kad bi spoznali svoj grijeh i zablude, pa se sami ponudili popraviti štetu počinjenu nad spomen-obilježjem lišenim ideološkog konteksta, ali i onu puno veću počinjenu našem poljičkom obrazu jer u tradiciji Poljica i Poljičana nikad nije bilo kukavno i destruktivno ponašanje nego hrabro i časno zauzimanje za ljudske vrijednosti.

 

Najsviježiji relevantan primjer poljičkog obrasca ponašanja je upravo domaće gore list – stožerni brigadir i junak Domovinskog rata Ante Šaškor Brada kojemu nikad nijedno vrijeme neće moći osporiti da je na oltar Domovine, dosljedno tradiciji svojih pređa, časno položio najvrijednije što je imao – svoj život. Osuđujući vandalizam o kojemu izvještava današnja Slobodna Dalmacija, mi se zapravo zalažemo da lik i djelo spomenutog poljičkog junaka i njemu sličnih i nadalje ostane prva asocijacija na dični poljički katun Čišla i sva Poljica.