Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
09 sij., 2019 4.870 Pregleda

POLJICIMA ‘ZAOBILAZNI PRAVAC’ UMJESTO BRZE CESTE

O gradnji i obnovi cesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ovoj i u godinama koje slijede, u emisiji „Županijska ura“ HR Radija Split u petak 4. siječnja 2019. govorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture Tomislav Mihotić. Poljičanima i drugim žiteljima Poljica svakako će  najzanimljiviji biti uvodnih pet minuta razgovora u kojemu iz prve ruke saznajemo ili točnije potvrđujemo naše ranije pretpostavke da od izgradnje brze ceste od Solina do Omiša do daljnjega neće biti ništa, ali će zato u najkraćem mogućem roku u funkciji biti ‘zaobilazni pravac’ Žrnovnica – Srinjine – Tugare – Naklice – Omiš.    

Iako je brza cesta Solin – Omiš, po riječima tajnika Mihotića, uz Pelješki most najveći cestovni projekt u Republici Hrvatskoj i uz to godinama najopterećenija prometnica u Hrvatskoj, a u jednome trenutku lani čak i u cijelome svijetu zbog 30-kilometarske kolone vozile, realizacija ove prometnice koja je dugo bila prioritet u svim planovima Hrvatskih cesta uvjetovana je dobivanjem sredstava iz EU fondova što će se, kako državni tajnik vjeruje (!?), dogoditi u slijedećem planskom razdoblju od 2020. do 2027. Za to vrijeme brojni drugi objekti cestovne infrastrukture gradit će se vlastitim sredstvima Hrvatskih cesta, dakle našim zajedničkim novcima. Stoga su već u tijeku, nastavlja Mihotić, užurbane pripreme i natječaji za izgradnju zaobilaznice Splita od čvora „Mravinci“ do čvora „TTTS“ te zaobilaznice Omiša od postojećeg tunela preko budućeg mosta „Cetina“ i budućeg tunela „Komorjak sjever“ do Zakučca i Naklica kako bi ovaj ‘zaobilazni pravac’ što prije bio u funkciji navodnog rasterećenja Jadranske magistrale između Stobreča i Omiša.  

Drugim riječima, brza cesta Solin – Omiš teška više od 300 milijuna eura (!) prepuštena je milosti ili nemilosti EU birokrata i to nakon što se iz istih izvora očekuje i financiranje Pelješkog mosta, dok će se za to vrijeme promet odvijati ‘zaobilaznim pravcem’ s autoceste A1 iz smjera Dugopolja preko Mravinaca, TTTS-a,  Žrnovnice, Srinjina, Tugara i Naklica do mosta na Cetini i dalje prema Makarskoj i obrnuto, iz smjera Makarske preko spomenutog mosta do Naklica prema Splitu i Dugopolju odnosno preko Gata prema čvoru „Blato na Cetini“ i autocesti A1.     

Puno zanimljivije od onoga što je državni tajnik Mihotić u radijskoj emisiji izrekao je sve ono što nije rekao, a trebao je. Mogao je, primjerice, obrazložiti zašto se o brzoj cesti Solin – Omiš jednom govori kao o ‘nerealiziranoj dionici cestovnog projekta Trogir – Omiš’, a drugi put kao o ‘novoj multimodalnoj platformi splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš’ koju navodno nije moguće izgraditi bez EU sredstava kojih pak nema bez trajektne luke u Krilu. Mogao je također pojasniti kojim se izračunom došlo do procijenjenog iznosa od preko 300 milijuna eura. Jednako zanimljivo bilo bi znati na kojim se stručnim elaboratima i studijama temelji opravdanost i isplativost izgradnje trajektne luke u Krilu kao i prometna (ne)funkcionalnost zaobilaznice Omiša. Zanimali bi nas i razlozi nagle promjene dosadašnjih cestovnih prioriteta u korist izgradnje tunela kroz Kozjak, te napose razlozi dosadašnjih nebrojenih odgađanja izgradnje brze ceste Solin – Omiš kao i razlog ukidanja čvora „Grljevac“. Također nas živo zanima što je uvjetovalo naglo forsiranje ‘zaobilaznog pravca’ kroz Srednja Poljica i zbog čega se nasuprot tome uporno ne gradi državna cesta D-70 od Omiša do čvora „Blato na Cetini“. Zanima nas i sudbina neutrošenih novčanih sredstava za sve ove planirane, a još uvijek neizgrađene objekte prometne infrastrukture i još puno toga.

Pa ipak, i ovako sročena vijest lišena bilo kakvih racionalnih obrazloženja kakvu nam je iznova servirao državni tajnik Mihotić, bez sumnje će obradovati mnoge izvan Poljica koji drže da je bolje dobiti ‘išta nego ništa’, ali i rastužiti mnoge u Poljicima koji posve razložno strahuju da će im povećani protok vozila kroz vlastito dvorište donijeti ne samo nove zastoje nego i ugroziti osobnu sigurnost te postojeću kvalitetu življenja. Kažemo iznova jer je naša udruga o svemu ovome već pisala ministarstvu čiji je Mihotić tajnik, ali smo dobili jednako štur i birokratski odgovor bez imalo empatije za Poljica i poljičke probleme. No da se razumijemo, ništa mi ne zamjeramo državnome tajniku Mihotiću, naprotiv, ističemo ga za primjer mnogima kako se brane interesi onih koje zastupaš. 

Stoga vjerujemo da ni tajnik Mihotić niti bilo tko drugi neće zamjeriti ni našoj udruzi što se zdušno zalaže za interese svoga zavičaja, pa zato još jednom podsjećamo da Savez za Poljica inzistira na dugoročno održivim prometnim rješenjima što podrazumijeva prioritet u izgradnji dionice čvor „TTTS“ – čvor „Grljevac“ za koju već odavno postoji važeća građevinska dozvola te nastavak izgradnje brze ceste prema Omišu sa dva kolnička traka umjesto četiri i bez trajektne luke u Krilu čime ukupna vrijednost investicije značajno pada ispod fantomskih 300 milijuna eura. Usporedo s tim zalažemo se i za ozbiljne cestovne i komunalne zahvate u pripremi ‘zaobilaznog pravca’ kroz Srednja Poljica za preuzimanje dijela tranzitnog prometa između čvorova „Dugopolje“ i „Blato na Cetini“ te Omiša što podrazumijeva i izgradnju nužnih zaobilaznica pojedinih naselja uzduž trase sukladno interesu njihovih žitelja. 

Svaki pristup drugačiji od opisanog Savez za Poljica smatra štetnom improvizacijom koja onemogućuje optimalan razvoj Poljica u budućnosti što izravno ugrožava dugoročne interese žitelja Poljica, ali i interese Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave te Splitsko-dalmatinske županije u cjelini.

Zato još jednom pozivamo sve Poljicima nadležne gradove i općine, sve mjesne odbore s područja Poljica i sve građanske inicijative i udruge da se udruženim snagama barem pokušamo izboriti za dugoročno održiva prometna rješenja umjesto netransparentnih i po svemu sudeći štetnih improvizacija koje otvaraju prostor špekulacijama o mogućem pogodovanju parcijalnim interesima te prikrivanju odgovornosti onih koji desetljećima problem odgađaju umjesto da ga rješavaju.   

Ovaj apel kojim dobronamjerno ukazujemo na potrebu stručnog preispitivanja nametnutih nam prometnih rješenja ne samo što je naše građansko pravo kao europska civilizacijska stečevina koju naša država i formalno dijeli pripadnošću Europskoj uniji nego je istovremeno i zalogom naše čiste savjesti pred pređima i potomcima jer će vrijeme kao najpravičniji sudac kad-tad valorizirati svačiju, pa i našu ulogu u ovom pitanju od životne važnosti za Poljica i sve žitelje s područja nekoć slavne knežije.

Razgovor sa državnim tajnikom Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture Tomislavom Mihotićem dostupan je na:

https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/nastavlja-se-etapna-gradnja-prometnice-solin-omis/187528/

06 sij., 2019 1.199 Pregleda

DUBROVSKA KATARZA

Da se naše objave u Novoj godini nastave dobrim vijestima, pobrinuli su se mještani poljičke Dubrave. Zato nas je obradovala vijest o uspješnoj realizaciji predstave „BadNjak“ u potpunosti ostvarenoj domaćim snagama (detaljnije na: https://katun-dubrava.weebly.com/novosti/predstava-badnjak) te vijest o prvoj akciji čišćenja smeća u Dubravi (detaljnije na:  https://katun-dubrava.weebly.com/novosti/prva-akcija-ciscenja-smeca-u-dubravi).

Dijeleći radost ostvarenim, čestitamo svim žiteljima Dubrave, a napose najzaslužnijima na duhovnoj i fizičkoj katarzi ili po domaću, pročišćenju duše i tila ovog dičnog poljičkog katuna.

04 sij., 2019 891 Pregleda

STRUKA U KUPE, POLITIKA U ŠPADE!

Kad smo već povjerovali da su struka i politika napokon usuglasili stajalašta po pitanju prioriteta u izgradnji prometne infrastrukture na području Dalmacije, te da je i jednima i drugima na vrhu liste izgradnja brze ceste Solin – Omiš kako su to Hrvatske ceste poodavno objavile u svojim planovima, a Vlada RH potvrdila na svojoj splitskoj sjednici održanoj u svibnju prošle godine, eto obrata! I dok struka i dalje prioritetom drži izgradnju spomenute brze ceste uzduž poljičkog primorja koja bi oživila cijela Poljica (vidi izjavu prometnog stručnjaka dr. Željka Marušića objavljenu u SD od 30. prosinca 2018.), politika se naglo opredjelila za probijanje tunela kroz Kozjak i povezivanje autoceste A1 od izlaza Vučevica preko mosta u Stinicama sa splitskom trajektnom lukom u cilju, kako kažu, oživljavanja Zagore (vidi izjavu župana Blaženka Bobana objavljenu u istom broju SD).

Posljedica spomenutog obrata je novo odlaganje početka izgradnje brze ceste Solin – Omiš te iznuđeno i forsirano preusmjeravanje prometa sa autoceste A1 iz smjera Dugopolja preko čvora „Mravinci“ i čvora „TTTS“ na neuvjetnu cestu Alfonsa Pavića s kraja 19. st. od Žrnovnice preko Srinjina, Tugara i Naklica do mosta „Cetina“ u Omišu odnosno državne ceste D-8 i obratno, uključivo i prometovanje nastavkom Pavićeve ceste od Naklica prema čvoru „Blato na Cetini“, o čemu smo u više navrata pisali. Naravno da nama u Poljicima nije krivo što će ovaj nagli obrat, kako se odgovorni nadaju, oživjeti Zagoru jer Zagora to odavno zaslužuje, nego smo žalosni što će ovim ‘bajpasom’ dodatno biti otežan razvoj naših Poljica koja jednako tako zaslužuju svoju razvojnu priliku.

S obzirom da je legitimno pravo političara da odluke donose sukladno svojim interesima i/ili uvjerenjima, kako vam drago, na poljičkim je predstavnicima da odgovorne uvjere kako bi ne samo za Poljica nego i za širu društvenu zajednicu ipak bilo korisnije poslušati mišljenje struke i držati se već utvrđenih prioriteta. Ako se pitate tko su naši poljički predstavnici, podsjećamo da su to u prvome redu gradonačelnici Omiša i Splita te načelnici Dugog Rata i Podstrane, a potom čelnici mjesnih odbora s područja spomenutih gradova i općina, njih 37 sveukupno.

Međutim, s obzirom na zadane okolnosti i formalno-pravno nepostojanje Poljica, to nipošto ne znači da ostali žitelji s područja povijesnih Poljica, uključivo i brojne udruge te sve ostale pravne subjekte, mogu nijemo stajati po strani skrštenih ruku osim, naravno, ako svi zajedno nismo pomireni s činjenicom da će Poljica i ubuduće u razvojnim planovima Splitsko-dalmatinske županije i Dalmacije kao regije biti ono što su i dosad bila – nepostojeća stavka.

P.S. Dok smo pripremali ovu objavu, na HR Radio Splitu u emisiji Županijska ura od 9 do 9.30 gostovao je Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i još jednom potvrdio da su naša strahovanja od preusmjeravanja tranzitnog prometa na nejaku poljičku cestovnu infrastrukturu, nažalost, posve opravdana.

03 sij., 2019 892 Pregleda

S DOBRIM VIJESTIMA U NOVU GODINU

Grad Omiš i njegov gradonačelnik Ivo Tomasović pobrinuli su se da u Novu godinu zakoračimo s dobrim vijestima, a boljih vijesti za Poljičane i druge žitelje Poljica nema od onih komunalnih. Tako poveći članak u današnjoj SD prenosi vijest da će mještani Doca Donjeg, Putišića, Srijana, Doca Gornjeg i Trnbusa napokon dobiti pitku vodu, Trnbusi uređene društvene prostorije u zgradi stare škole, Smolonje novi krov na zgradi stare škole, Donji Dolac, Dubrava, Kostanje, Podgrađe, Tugare i Zvečanje novoasfaltirane ulice, Tugare uz to i novu mrtvačnicu, a Kostanje i Podgrađe još i javnu rasvjetu, te Zvečanje uličnu odbojnu ogradu. I sve bi bilo ko iz bajke da nije riječ o godini 2019. za koju bi puno primjerenije bile vijesti o uvođenju besplatnog Interneta, otvaranju novih dječjih jaslica i vrtića, domova zdravlja i staračkih domova, novih turističkih sadržaja, radnih mjesta i tome slično.

Za ‘vijesti iz prošlosti’ kojima se Poljičani raduju na pragu prve petine 21. vijeka nije, naravno, kriv Grad Omiš niti omiški gradonačelnik (kojemu, štoviše, valja zahvaliti na svakom, pa i najmanjem doprinosu kvalitetnijem življenju u Poljicima) nego je kriva činjenica koju iznova ponavljamo – višedesetljetno nepostojanje Poljica kao formalno-pravnog subjekta, pa time ni kao jedinstvene stavke u bilo kojem razvojnom planu i proračunu! Drugim riječima, kako stvari stoje, boljemu se je teško i nadati.

30 pro., 2018 1.314 Pregleda

UMRO JE NAŠ JAKŠA!

U osvit četvrtka, 27. prosinca 2018. u svojoj 73. godini, umro je naš Jakša! Iako rođenjem Komižanin, Jakša je i u Poljicima bio svoj na svome jer se u cijeloj knežiji poodavno znalo da Jakša ne može biti nitko drugi nego veliki prijatelj Poljica i još veći čovjek – književnik i novinar, akademik Jakša Fiamengo.

Premda je naš Jakša za svoje stvaralaštvo i druge životne zasluge zavrijedio nebrojena priznanja i nagrade, uključivo i ona najveća kao što su Orden Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.), “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), nagrada DHK „Tin Ujević“ za pjesničku knjigu godine (2010.), uvijek je rado isticao i svoje prvo poljičko priznanje „Milu Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine koja mu je uručena godine 2005. na 3. Danima Mile Gojsalić u Kostanjama kojima se odužio na razne načine uključivo i vođenjem programa u Večerima soparnika i klapskim susretima u razdoblju dužem od jednog desetljeća.

Bio je naš Jakša i dugogodišnji suradnik manifestacije „Dobrojutro more“ u Podstrani gdje je 2006. za izniman doprinos hrvatskoj književnosti nagrađen plaketom „Dobrojutro more“, a već godinu poslije i za zasluge u kulturi plaketom “Počasni građanin općine Podstrana”.

Desetljećima je Jakša aktivno sudjelovao i u brojnim drugim događanjima s poljičkim predznakom, od tradicionalne manifestacije „Jurini jablanovi“ u Zakučcu do redovitih godišnjih komemoriranja obljetnica smrti poljičkih velikana Josipa Pupačića, Nikole Miličevića, Joze Vrkića, Anđelka Novakovića i drugih. Gotovo nijedno snimanje prigodnih televizijskih i radijskih emisija o Poljicima nije moglo proći bez njegova učešća ili barem preporuke. Nebrojeni su i njegovi tekstovi o Poljicima, napose eseji o Poljicima kao ‘pjesničkoj republici’ i kvartetu poljičkih pjesničkih velikana – Dragi Ivaniševiću, Juri Kaštelanu, Nikoli Miličeviću i Josipu Pupačiću. 

Rječju, naš Jakša se s Poljicima i Poljičanima živo družio na razne načine njegujući uz to i mnoga prijateljstva od kojih je javnosti poznato njegovo druženje s klapom Pasika iz Kostanja te napose dugogodišnje prijateljevanje i profesionalna suradnja s potpisnikom ovih redaka. U mnogim je prigodama naš Jakša posjećivao Poljica, a mimo toga je svugdje i u svakoj prilici nesebično zalagao sav svoj autoritet, znanja i vještine za prosperitet i čast nekoć slavne knežije.

Zbog svega navedenog, a napose zbog emotivnih poveznica koje nije moguće posve vjerodostojno izraziti u pisanoj formi, Poljičani danas mogu tužna srca, ali i sa neskrivenim ponosom reći – umro je naš Jakša!

U raj Te poveli anđeli, dragi naš prijatelju, a dobrodošlicu Ti izrazila spomenuta poljička braća po peru s kojima si se za života družio slaveći svoja i naša Poljica, našu Dalmaciju i domovinu nam Hrvatsku.

U ime OO Dana Mile Gojsalić, Saveza za Poljica i Tvojih poljičkih prijatelja,

Ante Mekinić

Napomena: Oproštaj s Jakšom bit će priređen u subotu 5. siječnja 2019. u 9.15 sati na splitskom groblju Lovrinac odakle posebnim autobusom svi koji žele mogu produžiti do groblja u Komiži (trajekt iz Splita polazi u 11 sati) gdje će u 15.00 sati biti obavljena sahrana, nakon čega slijedi povratak u Split istim autobusom (trajekt iz Visa polazi u 17.00 sati)

21 pro., 2018 1.172 Pregleda

AKO I NISU ZAGORA, POLJICA SU ZAGORILA!

S nadom da ostvareni rezultati potkrijepljuju euforičan naslov priloženog članka iz današnje SD, radujemo se mogućnosti da je Dalmatinska zagora napokon doživjela svoje zvjezdane turističke trenutke. Čudi nas, zapravo, da se to i ranije nije dogodilo. Zanimljivo je, međutim, primjetiti da u turističkom kontekstu Dalmatinsku zagoru, kako se u tekstu navodi, čini prostor koji obuhvaćaju gradovi Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac i Vrlika te općine Dugopolje i Klis. Dakle, ne i Poljica usprkos tome što se u mnogim drugim slučajevima Poljica ili pojedini dijelovi Poljica spominju u kontekstu Dalmatinske zagore. Štoviše, upravo jedna takva obavijesna tabla županijske TZ zarasla, doduše, u žuku, stoji uz cestu poviše Zakučca prema Naklicama. No dobro, činjenica jest da Poljica nisu Zagora jer Poljica su zaokružena prirodna, povijesna i kulturološka cijelina.

S druge pak strane svjedoci smo kako se u medijima gotovo svaki događaj s područja Gornjih pa čak i Srednjih Poljica prikazuje kao vijest s područja Omiške zagore. Dakle, ne kao vijest iz Poljica ili s područja Poljica. Na taj način Poljica ili pojedini dijelovi Poljica jesu i nisu Zagora, dalmatinska ili omiška, kako se tko sjeti i napiše, ali u oba slučaja nisu ono što jesu, dakle Poljica.

Bilo kako bilo, osim što su već desetljećima formalno-pravno nepostojeća, Poljica eto pomalo iščezavaju i kao toponim. A kad već Poljica ne postoje, kad ih nema, onda se s prostorom Poljica može činiti što je kome volja i kako mu drago, a što se sve više i sve češće i događa. I to na štetu Poljica, naravno. Svjedoči tome vjetroelektrana u zaštićenim njedrima Mosora, gospodarska zona u turistički najatraktivnijem dijelu Poljica koje uživa čak dvostruku prirodnu zaštitu, prometna infrastruktura koja Poljica od izoliranog promiče u tranzitno područje te napose nepostojanje Poljica kao stavke u proračunima svih sedam Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave i njihovih turističkih zajednica uključivo i županijsku razinu kao osmu.

I zato, dok je Zagora mudrušću svojih žitelja napokon dosegla status perjanice ruralnog turizma u hrvatskoj, Poljica su, slavnoj prošlosti usprkos, tek očerupana kokoš kao ogledalo poljičkog narcizma i izostanka prijeko potrebnog zajedništva. Nadu u bolje poljičko sutra bude mlade snage u vodstvima većeg broja mjesnih odbora s područja Poljica, no samo pod uvjetom da se napokon svi zajedno dohvate istoga štapa barem u najvažnijim pitanjima za budućnost Poljica.

18 pro., 2018 907 Pregleda

IMA SE, MOŽE SE, ALI KAKO ZA KOGA I KAKO GDJE

Dok čelnici županije i Županijske uprave za ceste pompozno najavljuju skorašnje stavljanje u tranzitni promet okrpljene Pavićeve ceste kroz Poljica s kraja 19. stoljeća, mediji su danas objavili da je ministar prometa Oleg Butković u Rijeci potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih 520 milijuna kuna za izgradnju ceste D 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, zasigurno najskuplje u Hrvatskoj s obzirom da će svega tri kilometra ove ceste koštati nevjerojatnih 520 milijuna kuna ili 20 milijuna eura po kilometru.

Rekli bismo „ima se, može se“ da nije gorke spoznaje kako će buletu platiti naša županija, a napose naša Poljica s obzirom na tko zna koju po redu odgodu izgradnje ‘ceste zvane čežnja’ Solin – Omiš koju će, na našu žalost, do daljnjega glumiti spomenuta Pavićeva cesta od Strožanca preko Žrnovnice, Srinjina, Tugara i Naklica do Omiša jer novci potrošeni mimo prioriteta moraju se negdje ‘namaknuti’.

Usporedbe radi, za igradnju brze ceste Solin – Omiš u razdoblju od 2017. do 2020. isti investitor Hrvatske ceste d.o.o. planirao je utrošiti (ne i utrošio!) svega pola navedenog iznosa ili točnije 265.142.000,00 kn.

Spavate li mirno, Poljičani, Omišani, Splićani i drugi žitelji SDŽ?

Detaljnije na https://novac.jutarnji.hr/…/ovo-ce-biti-najskuplja…/8190515/

17 pro., 2018 925 Pregleda

POLJIČKI BOŽIĆNI DOMJENAK U ZAGREBU

Možda bi i ova naša internetska stranica poljica.hr morala što prije prerasti u portal jer kao što vidimo, portali povezuju ljude ne samo s jednog kraja svijeta na drugi nego čak i unutar jedne male zajednice kao što je naša poljička. Stoga zahvaljujući portalu Totalno.hr saznajemo za prigodno blagdansko druženje naših zagrebačkih Poljičana kojemu su nazočili brojni gosti i uzvanici. Da smo ranije bili upoznati s namjerama, zamolili bismo naše da na Božni domjenak svakako pozovu i nekoga iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ili barem iz Hrvatskih cesta d.o.o. No, bilo kako bilo, našima je svejedno lipo bilo i Bože im daj još lipše i ubuduće!  

Više o tome pročitajte na https://www.totalno.hr/tradicionalni-zagrebackih-poljicana/?fbclid=IwAR1rJ1XRwfMUxyMDGR6v_5OzAgezO0InOq9JRR8JE6A_0CEGxsaXKPP_Lok