UMRO JE NAŠ JAKŠA!

U osvit četvrtka, 27. prosinca 2018. u svojoj 73. godini, umro je naš Jakša! Iako rođenjem Komižanin, Jakša je i u Poljicima bio svoj na svome jer se u cijeloj knežiji poodavno znalo da Jakša ne može biti nitko drugi nego veliki prijatelj Poljica i još veći čovjek – književnik i novinar, akademik Jakša Fiamengo.

Premda je naš Jakša za svoje stvaralaštvo i druge životne zasluge zavrijedio nebrojena priznanja i nagrade, uključivo i ona najveća kao što su Orden Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.), “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), nagrada DHK „Tin Ujević“ za pjesničku knjigu godine (2010.), uvijek je rado isticao i svoje prvo poljičko priznanje „Milu Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine koja mu je uručena godine 2005. na 3. Danima Mile Gojsalić u Kostanjama kojima se odužio na razne načine uključivo i vođenjem programa u Večerima soparnika i klapskim susretima u razdoblju dužem od jednog desetljeća.

Bio je naš Jakša i dugogodišnji suradnik manifestacije „Dobrojutro more“ u Podstrani gdje je 2006. za izniman doprinos hrvatskoj književnosti nagrađen plaketom „Dobrojutro more“, a već godinu poslije i za zasluge u kulturi plaketom “Počasni građanin općine Podstrana”.

Desetljećima je Jakša aktivno sudjelovao i u brojnim drugim događanjima s poljičkim predznakom, od tradicionalne manifestacije „Jurini jablanovi“ u Zakučcu do redovitih godišnjih komemoriranja obljetnica smrti poljičkih velikana Josipa Pupačića, Nikole Miličevića, Joze Vrkića, Anđelka Novakovića i drugih. Gotovo nijedno snimanje prigodnih televizijskih i radijskih emisija o Poljicima nije moglo proći bez njegova učešća ili barem preporuke. Nebrojeni su i njegovi tekstovi o Poljicima, napose eseji o Poljicima kao ‘pjesničkoj republici’ i kvartetu poljičkih pjesničkih velikana – Dragi Ivaniševiću, Juri Kaštelanu, Nikoli Miličeviću i Josipu Pupačiću. 

Rječju, naš Jakša se s Poljicima i Poljičanima živo družio na razne načine njegujući uz to i mnoga prijateljstva od kojih je javnosti poznato njegovo druženje s klapom Pasika iz Kostanja te napose dugogodišnje prijateljevanje i profesionalna suradnja s potpisnikom ovih redaka. U mnogim je prigodama naš Jakša posjećivao Poljica, a mimo toga je svugdje i u svakoj prilici nesebično zalagao sav svoj autoritet, znanja i vještine za prosperitet i čast nekoć slavne knežije.

Zbog svega navedenog, a napose zbog emotivnih poveznica koje nije moguće posve vjerodostojno izraziti u pisanoj formi, Poljičani danas mogu tužna srca, ali i sa neskrivenim ponosom reći – umro je naš Jakša!

U raj Te poveli anđeli, dragi naš prijatelju, a dobrodošlicu Ti izrazila spomenuta poljička braća po peru s kojima si se za života družio slaveći svoja i naša Poljica, našu Dalmaciju i domovinu nam Hrvatsku.

U ime OO Dana Mile Gojsalić, Saveza za Poljica i Tvojih poljičkih prijatelja,

Ante Mekinić

Napomena: Oproštaj s Jakšom bit će priređen u subotu 5. siječnja 2019. u 9.15 sati na splitskom groblju Lovrinac odakle posebnim autobusom svi koji žele mogu produžiti do groblja u Komiži (trajekt iz Splita polazi u 11 sati) gdje će u 15.00 sati biti obavljena sahrana, nakon čega slijedi povratak u Split istim autobusom (trajekt iz Visa polazi u 17.00 sati)

BLAGDANSKA ČESTITKA

Svim Poljičankama i Poljičanima, žiteljima i prijateljima Poljica želimo sritan Božić i Novu 2019.

AKO I NISU ZAGORA, POLJICA SU ZAGORILA!

S nadom da ostvareni rezultati potkrijepljuju euforičan naslov priloženog članka iz današnje SD, radujemo se mogućnosti da je Dalmatinska zagora napokon doživjela svoje zvjezdane turističke trenutke. Čudi nas, zapravo, da se to i ranije nije dogodilo. Zanimljivo je, međutim, primjetiti da u turističkom kontekstu Dalmatinsku zagoru, kako se u tekstu navodi, čini prostor koji obuhvaćaju gradovi Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac i Vrlika te općine Dugopolje i Klis. Dakle, ne i Poljica usprkos tome što se u mnogim drugim slučajevima Poljica ili pojedini dijelovi Poljica spominju u kontekstu Dalmatinske zagore. Štoviše, upravo jedna takva obavijesna tabla županijske TZ zarasla, doduše, u žuku, stoji uz cestu poviše Zakučca prema Naklicama. No dobro, činjenica jest da Poljica nisu Zagora jer Poljica su zaokružena prirodna, povijesna i kulturološka cijelina.

S druge pak strane svjedoci smo kako se u medijima gotovo svaki događaj s područja Gornjih pa čak i Srednjih Poljica prikazuje kao vijest s područja Omiške zagore. Dakle, ne kao vijest iz Poljica ili s područja Poljica. Na taj način Poljica ili pojedini dijelovi Poljica jesu i nisu Zagora, dalmatinska ili omiška, kako se tko sjeti i napiše, ali u oba slučaja nisu ono što jesu, dakle Poljica.

Bilo kako bilo, osim što su već desetljećima formalno-pravno nepostojeća, Poljica eto pomalo iščezavaju i kao toponim. A kad već Poljica ne postoje, kad ih nema, onda se s prostorom Poljica može činiti što je kome volja i kako mu drago, a što se sve više i sve češće i događa. I to na štetu Poljica, naravno. Svjedoči tome vjetroelektrana u zaštićenim njedrima Mosora, gospodarska zona u turistički najatraktivnijem dijelu Poljica koje uživa čak dvostruku prirodnu zaštitu, prometna infrastruktura koja Poljica od izoliranog promiče u tranzitno područje te napose nepostojanje Poljica kao stavke u proračunima svih sedam Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave i njihovih turističkih zajednica uključivo i županijsku razinu kao osmu.

I zato, dok je Zagora mudrušću svojih žitelja napokon dosegla status perjanice ruralnog turizma u hrvatskoj, Poljica su, slavnoj prošlosti usprkos, tek očerupana kokoš kao ogledalo poljičkog narcizma i izostanka prijeko potrebnog zajedništva. Nadu u bolje poljičko sutra bude mlade snage u vodstvima većeg broja mjesnih odbora s područja Poljica, no samo pod uvjetom da se napokon svi zajedno dohvate istoga štapa barem u najvažnijim pitanjima za budućnost Poljica.

IMA SE, MOŽE SE, ALI KAKO ZA KOGA I KAKO GDJE

Dok čelnici županije i Županijske uprave za ceste pompozno najavljuju skorašnje stavljanje u tranzitni promet okrpljene Pavićeve ceste kroz Poljica s kraja 19. stoljeća, mediji su danas objavili da je ministar prometa Oleg Butković u Rijeci potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih 520 milijuna kuna za izgradnju ceste D 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, zasigurno najskuplje u Hrvatskoj s obzirom da će svega tri kilometra ove ceste koštati nevjerojatnih 520 milijuna kuna ili 20 milijuna eura po kilometru.

Rekli bismo „ima se, može se“ da nije gorke spoznaje kako će buletu platiti naša županija, a napose naša Poljica s obzirom na tko zna koju po redu odgodu izgradnje ‘ceste zvane čežnja’ Solin – Omiš koju će, na našu žalost, do daljnjega glumiti spomenuta Pavićeva cesta od Strožanca preko Žrnovnice, Srinjina, Tugara i Naklica do Omiša jer novci potrošeni mimo prioriteta moraju se negdje ‘namaknuti’.

Usporedbe radi, za igradnju brze ceste Solin – Omiš u razdoblju od 2017. do 2020. isti investitor Hrvatske ceste d.o.o. planirao je utrošiti (ne i utrošio!) svega pola navedenog iznosa ili točnije 265.142.000,00 kn.

POLJIČKI BOŽIĆNI DOMJENAK U ZAGREBU

Možda bi i ova naša internetska stranica poljica.hr morala što prije prerasti u portal jer kao što vidimo, portali povezuju ljude ne samo s jednog kraja svijeta na drugi nego čak i unutar jedne male zajednice kao što je naša poljička. Stoga zahvaljujući portalu Totalno.hr saznajemo za prigodno blagdansko druženje naših zagrebačkih Poljičana kojemu su nazočili brojni gosti i uzvanici. Da smo ranije bili upoznati s namjerama, zamolili bismo naše da na Božni domjenak svakako pozovu i nekoga iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ili barem iz Hrvatskih cesta d.o.o. No, bilo kako bilo, našima je svejedno lipo bilo i Bože im daj još lipše i ubuduće!  

Više o tome pročitajte na https://www.totalno.hr/tradicionalni-zagrebackih-poljicana/?fbclid=IwAR1rJ1XRwfMUxyMDGR6v_5OzAgezO0InOq9JRR8JE6A_0CEGxsaXKPP_Lok

DUGORAĆANI NA (STAKLENIM) NOGAMA

Poznavatelje domaće glazbene scene nimalo ne čudi što je Gradski zbor „Brodosplit“ svojim nastupom oduševio mnogobrojne Dugoraćane i što ih je, kako naslov kaže, podigao na noge. Zavidimo im i žalimo što ih jednako tako nije podigla na noge ponovljena javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS do mosta „Cetina“ u Omišu održana u istoj dvorani 9. studenoga ove godine koja je tako bez ozbiljnijih prigovora s poljičke strane (osim primjedbi građanske inicijative „Krilo, probudi se!“ i udruge Savez za Poljica) dobila našu suglasnost i dala ‘zeleno’ svijetlo izgradnji željno iščekivane brze ceste, a da pri tome nije ponudila nijedan suvisli odgovor na najvažnija pitanja kao što su posljedice izgradnje trajektnog pristaništa u Krilu, izgradnje pristupnih cesta, mjesta i načina deponiranja milijuna kubika iskopa i zaštite brojnih arheoloških lokaliteta koje trasa presijeca, a što bi itekako trebalo brinuti ne samo Dugoraćane nego i sve ostale žitelje Poljica. Drugim riječima, i ovoga smo puta svi zajedno pali gotovo bez ispaljenog metka i svojom pasivnošću dopustili da nas ‘operiraju’ bez prave dijagnoze i naslijepo. To se valjda još samo u Poljicima može!?

ODRŽANA REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVEZA ZA POLJICA

Sinoć je, 14. prosinca 2018. u hotelu Split u Strožancu održana redovna godišnja skupština Saveza za Poljica, treća od osnutka udruge u studenome prošle godine. Uz brojne članove, skupštini su kao gosti nazočili i predstavnici pojedinih mjesnih odbora s područja Poljica. Predsjednik udruge Ante Mekinić, uz pomoć potpredsjednika Zorana Mihanovića, tajnika Mislava Gogića i voditelja pojedinih povjerenstava i odbora, podsjetio je na najvažnija događanja iz života i rada udruge tijekom proteklih godinu dana koji svjedoče o opravdanosti osnivanja udruge s obzirom da se čitavim spektrom društvenih, a napose razvojnih pitanja, u Poljicima zadugo gotovo nitko nije bavio. Već u ovom kratkom vremenskom razdoblju svoga postojanja, naglašeno je, Savez za Poljica je čitavim nizom primjera ukazao na ogroman hendikep nepostojanja Poljica kao društveno-političkog subjekta.

SVI PUTEVI (DO DALJNJEGA) VODE KROZ POLJICA

Ono što će se realizirati u ovom Operativnom razdoblju do 2020. godine – prema jučerašnjoj (12. prosinca 2018.) izjavi ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića u Splitu – dio je obilaznice oko Omiša za što će se natječaj raspisati do kraja ove godine, a obilaznica TTTS – Mravinci na natječaj kreće iduće godine, priprema se dokumentacija i projekt bi se trebao početi realizirati.

Drugim riječima, kako to već dugo najavljujemo – SVI PUTEVI (DO DALJNJEGA) VODE KROZ POLJICA, dok će brza cesta Solin – Omiš još jednom pričekati ‘neka bolja vremena’ jer – kako rekoše ministar, župan i splitski gradonačelnik – nakon Pelješkoga mosta na redu je cijela cesta od izlaza Vučevica do D8 uključujući tunel Kozjak, most u Stinicama, spoj na splitsku trajektnu luku… Dodali bismo, dovoljno za novo desetljeće-dva odgode izgradnje brze ceste prema Omišu koja je do jučer u svim planovima Hrvatskih cesta slovila kao prioritet!

Više o izjavama uvodno spomenutih pročitajte na https://splitskidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/split-ce-dobiti-dvije-rampe-na-poljickoj-opara-najavio-izgradnju-mosta-svetog-duje/

KAD DAJU, POLJIČANI DAJU SVE!

Najsažetiji i najtočniji odgovor glasio bi: Zapravo, ništa nova. Gradeći desetljećima brzu cestu prema Omišu, hrvatski cestovni neimari se umoriše, pa odlučiše sebi i drugima skratiti muke ‘bajpasom’ od Strožanca preko Srinjina, Tugara i Naklica do Omiša jer tako je, mudro zaključiše, državi i brže i jeftinije, a Poljičanima će, vjeruju, biti na čast što će stoljetna Pavićeva cesta (doduše, malo obilazno) povezati dva hrvatska grada (Split i Omiš) i dva hrvatska prometna čvora na autocesti A1 (Dugopolje i Blato na Cetini).

IMA LI NADE ZA POLJICA?

U proteklih godinu dana Savez za Poljica objavio je na svojim internetskim i fb-stranicama četrdesetak tekstova na temu prometne infrastrukture na području Poljica, dakle gotovo svaki tjedan po jedan tekst s namjerom da Poljičanima i drugim žiteljima Poljica pomognemo u razumijevanju ovog životno važnog problema. Pored toga, predstavnici naše udruge održali su istim povodom samo ove godine na desetke sastanaka sa stručnjacima svih profila, predstavnicima mjesnih odbora, udruga i građanskih inicijativa s područja Poljica, kao i sa odgovornim ljudima Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave. Također smo slali dopise investitoru Hrvatskim cestama d.o.o. i nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH, ŽUC-u, SD županiji, JLS, raznim medijima te u suradnji s više poljičkih mjesnih odbora nedavno održali i dobro posjećenu javnu tribinu u Tugarima.