Da nije bez osnova izreka kako jedna slika govori više od tisuću riječi, dokazuje i priložena fotografija obavijesne table postavljene davne 2007. uz cestu prema TTTS-u ili točnije na trasi budućeg čvora „TTTS“ koji je po planovima i prioritetima investitora Hrvatske ceste d.o.o. trebao biti ishodišna točka brze ceste prema čvoru „Grljevac“ i dalje prema Omišu.

Za spomenutu brzu cestu čvor „TTTS“ – Omiš, koja je po riječima državnog tajnika u Ministarstvu prometa Tomislava Mihotića, uz Pelješki most, najveći cestovni projekt u Hrvatskoj, znamo da se nije ni počela graditi, a niti će (hvala na pitanju!) u bližoj budućnosti s obzirom na nove prioritete nadležnog ministarstva (trenutačni je hit tunel kroz Kozjak!) i činjenicu da je osuđena na financiranje iz EU fondova u čemu smo, pitajte ministricu Gabrijelu Žalac, naročito ‘uspješni’ (prema pisanju SD, Hrvatska je u 2018. iz EU fondova umjesto 13,8 milijardi kuna povukla tek 7,6 milijardi). No ako je to razlog što se izgradnja brze ceste prema Omišu još jednom odgađa, a posljedično forsira njena ‘zaobilaznica’ starom Pavićevom cestom preko srednjih Poljica, što je razlog da se cijelo jedno desetljeće nije pristupilo izgradnji najopterećenije prometnice u Hrvatskoj – dionice od Stobreča tj. čvora „TTTS“ do čvora „Grljevac“ – za koju, kako pri dnu table s priložene slike lijepo piše, postoji izdana građevinska dozvola, osigurana sredstva i odabrani izvođači?

Umjesto odgovora i odgovornosti nadležnih, svjedoci smo, nažalost, ne samo zarastanja table u draču, nego i propasti ove nesuđene investicije zajedno sa nesuđenim izvođačima (osim, naravno, austrijskog Strabaga), pa je sasvim umjesno zapitati se čeka li ista sudbina i naša Poljica s obzirom da je u cijeloj ovoj tužnoj priči koja traje desetljećima samo investitor ostao isti?