Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
24 ruj., 2019 694 Pregleda

SAMO TRI ILI ČAK TRI?

Da li je brojka od tri (3) mještanina Krila Jesenica koja su se, prema pisanju SD, pridružila velikoj eko-akciji čišćenja kriljanskog podmorja velika ili mala, prosudite sami. Nama se čini velikom pretpostavimo li da je more mnogima još uvijek ponajprije besplatan deponij, pa je u tom slučaju doista besmisleno prvo bacati smeće u more, a potom ga vaditi i to još roneći! Jer da nije tako malo tko bi se usudio onečišćavati more od kojega navodno mnogi žive i za koje mnogi žive. E sad, znači li to da se jedino trojka iz naslova suzdržala od bacanja otpada u more ili su pak oni jedini u Krilu kojima je naknadno proradila savjest, ne znamo.
 
Bilo kako bilo, ovaj pomalo šaljivi komentar tragikomičnim je do kraja učinio lokalno nadležni Mjesni odbor izjavom u kojoj tvrde da njih nitko nije (po)zvao na akciju čišćenja i da su o njoj saznali tek iz medija. Zato smo mišljenja da su nadobudni volonteri koji su im nenajavljeno i pred nosom pokupili čak 32 kubika smeća još i dobro prošli jer lako je moguće da je ovom akcijom čišćenja nečiji pokušaj zatrpavanja mora ostao uzaludan.
22 ruj., 2019 819 Pregleda

TURISTIČKA ZAJEDNICA POLJICA

Ono što Savez za Poljica već duže vrijeme zagovara i predlaže za Poljica, upravo se dogodilo na otoku Hvaru – udruživanjem više lokalnih turističkih zajednica osnovana je jedna zajednička koja će Hvar promovirati kao jedinstvenu turističku destinaciju.

Iz istoga razloga to isto je potrebno što prije učiniti i na području Poljica i to ne samo zbog očuvanja spomena na nekoć slavnu poljičku knežiju i spriječavanja daljnjeg propadanja politički i teritorijalno rastrojenih Poljica nego i još više zbog očuvanja i optimalnog korištenja brojnih resursa i potencijala kojima ovaj prostor obiluje, a postojeće Poljicima nadležne turističke zajednice istovremeno oskudijevaju.

Podsjetimo, za pojedine dijelove Poljica nadležne su turističke zajednice gradova Omiša, Splita i Trilja te općina Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac koje bi i same profitirale osnivanjem zajedničke turističke zajednice za cijela Poljica i promoviranjem brenda ‘Republika Poljica’ kao jedinstvenog turističkog proizvoda u svjetskim razmjerima.

Zainteresiranima Savez za Poljica nudi svoja razmatranja ove teme s nizom konkretnih i razrađenih prijedloga koji čekaju realizaciju.

https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/osnovana-turisticka-zajednica-otoka-hvara/208923/

14 ruj., 2019 1.524 Pregleda

POLJIČKA ’VEZA’

S jučerašnje svečanosti u Udbini: dobitnik “Mile Gojsalić” za 2015. umirovljeni general-pukovnik HV Ante Gotovina i član naše udruge pukovnik HV Andrija Mihanović, Poljičanin iz Sitnoga, jedan od zaslužnih za uspješno otvorenje Središta za razvoj vođa „Marko Babić” smještenog u vojarni “Josip Jović” u Udbini. Čestitamo!

10 ruj., 2019 808 Pregleda

DI STE BILI KAD JE GRMILO?

Di ste bili u ožujku 2010. kad je na javnoj raspravi bila Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrane „Kom-Orjak-Greda”? – mogli bismo s današnjom pameću i novostečenim iskustvima priupitati mještane Seoca, ali i većega dijela Srednjih i Gornjih Poljica čija je kvaliteta življenja, ali i vrijednost okoliša izgradnjom ovih čeličnih grdosija nepovratno narušena. Isto pitanje moći ćemo danas-sutra postaviti i žiteljima Donjih i Srednjih Poljica koje također nije zanimala javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS do mosta „Cetina“ u Omišu održana u studenome prošle godine u Dugome Ratu. U oba navedena slučaja valja odati priznanje pojedincima koji su iskazali potrebno zanimanje i učinili što su mogli da se štetne posljedice barem umanje ako se već spriječiti ne mogu kao što to danas pokušavaju učiniti Mjesni odbor Seoca i omiški gradski vjećnik Denis Dujmović kojima izražavamo punu podršku sa željom da uspiju vratiti mir u svoje mjesto.

Stoga se naslov ovog priloga „Di ste bili kad je grmilo?“ odnosi na sva Poljica i sve Poljičane i žitelje Poljica jer dok god jedni drugima ne priskočimo u nevolji i ne iskažemo međusobnu solidarnost djelima, pojedini djelovi Poljica, a posljedično i Poljica u cjelini bit će žrtva kapitala i nebrige onih kojima nije stalo ni do nas ni do Poljica nego samo do gologa profita i svojih sebičnih interesa. Možda bi stoga bila dobrodošla jedna javna tribina u organizaciji MO Seoca na kojoj bi sva Poljica imala priliku iskazati ne samo svoju potporu Selačanima u njihovim nastojanjima da sačuvaju pravo na zdrav i dostojanstven život nego i odaslati poruku svim sadašnjim i budućim ‘dobročiniteljima’ i ‘dušebrižnicima’ da bez poštenih namjera u Poljica ne dolaze!

Što se Saveza za Poljica tiče, mi smo za obranu našeg zajedničkog poljičkoga doma uvijek spremni.

26 kol., 2019 767 Pregleda

JAVNA RASPRAVA O CETINI

Ljetnim bonacama usprkos, pluralizam interesa Cetinu svakim danom čini sve ‘uzburkanijom’ što u konačnici i nije loše jer najmanje zdrave i poželjne su ustajale iliti močvarne vode. No upravo zbog velike važnosti Cetine kao biološkog, gospodarskog i turističkog resursa koja žiteljima uzduž njenih obala i život znači, možda je sazreo trenutak da se umjesto sukobljavanja pojedinih dionika oko perifernih stvari kao što je naplata rente po gostu koji dolazi na rafting održi JAVNA TRIBINA i/ili STRUČNI OKRUGLI STOL posvećen Cetini u najširem smislu koji bi okupio sve zainteresirane subjekte s ciljem iznalaženja optimalnih i dugoročno održivih rješenja po svim važnim pitanjima.

U tom kontekstu domicilno stanovništvo bi zasigurno imalo što reći i predložiti, a napose oni koji na bilo koji način žive od voda Cetine. Među najpozvanijima su svakako građanske inicijative i udruge poput Braniteljske zadruge „Zamosorje“ pa bi možda baš oni zbog iskazanoga zanimanja za ovu kršku ljepoticu, u suradnji s Javnom ustanovom „Krš i more“ i uz potporu Cetini ‘nadležnih’ jedinica lokalne samouprave, mogli biti inicijatori jednog takvog okupljanja pod nazivom ŠTO JE NAMA CETINA? I to, što prije to bolje jer gotovo svakodnevno se množe primjeri štetnog ili nelegalnog iskorištavanja ovog prirodnog dobra.

24 kol., 2019 2.299 Pregleda

INŽ. IVAN VULIĆ O NAJNOVIJOJ AFERI U HRVATSKIM CESTAMA

Nastavno na najnoviju aferu u državnoj tvrtki Hrvatske ceste d.o.o. koja izravno pogađa interese žitelja Poljica (naravno, i cijele SD županije te ostalih dijelova Hrvatske), obratio nam se svojim komentarom dipl. ing. građ. Ivan Vulić, čovjek s dugogodišnjim iskustvom u cestogradnji koji o prometnim problemima koji tište žitelje splitske aglomeracije vjerojatno sam zna više od svih preostalih stručnjaka u spomenutoj tvrtki zajedno. Stoga njegov osvrt prenosimo u cjelosti.

_________________

Duže od dva desetljeća, što osobno, a što preko raznih udruga, obraćao sam se Hrvatskim cestama d.o.o. i svim predsjednicima Uprave društva (Boban, Kos, Krleža, Krešić, Škorić), te direktorima građenja (Majić, Dragovan), ali i Vladi RH, Ministarstvu MPI RH, SD županiji, gradovima i općinama ukazujući na probleme i propuste, ali uvijek s konkretnim prijedlozima rješenja prometnih problema splitske aglomeracije, poglavito dionice brze ceste Stobreč-Omiš i ‘omiškog prometnog čvora’ kojega je zaobilaznica Omiša samo jedan segment. Međutim, svi moji pokušaji da dobronamjerno, a usudio bih se reći i stručno, ukažem na poteškoće i moguće načine njihova rješavanja ostala su bez ikakvog odgovora, pa čak i onog kurtoazne naravi. Ignorirajući sve konstruktivne primjedbe, Hrvatske ceste godinama tvrdoglavo provode svoje pogubne zamisli koje pomalo dolaze na naplatu, a što očituje ne samo stanje na terenu nego i najnoviji događaji unutar tvrtke. Afere u Hrvatskim cestama kojima upravo svjedočimo daju mi za pravo da iznesem neka svoja osobna viđenja. Pa krenimo redom:

 

  1. Pored svih prometnih problema u državi, a poglavito u našoj splitskoj aglomeraciji koja u mnogočemu drži neslavne rekorde, Hrvatske ceste d.o.o. bave se same sobom, a to je najgora kletva koja nekoga može zadesiti posebno iz razloga što je očigledno da su narušeni ljudski i poslovni odnosi unutar tvrtke.

 

  1. Kako je neposredan povod za nastalu aferu oko načina raspisivanja natječaja i odabira izvođača radova povreda ega vodećih ljudi i njihovih osobnih odnosa i/ili interesa, nameće se pitanje čemu uopće potreba za angažiranjem vanjskih suradnika ako se zna da u HC, protivno svakoj logici, dominiraju stručnjaci ekonomske i pravne struke u odnosu na prometne stručnjake i inženjere svih vrsta.

 

  1. Pa ipak, meritum problema nije u NAČINU provedbe i odabira izvođača radova nego u PREDMETU provedenog natječaja. Stoga po tko zna koji put odgovorno tvrdim da predmet samog natječaja tj. konkretno projektno rješenje na zaobilaznici Omiša koje nam se nameće bez prethodno održane javne i stručne rasprave, NEĆE u konačnici dati očekivane i potrebne prometne rezultate. Ovakvim ‘krnjim rješenjem’ samo se neracionalno troše proračunska sredstva i dragocijeno vrijeme, pa na taj način i ovaj ‘epohalan’ graditeljski poduhvat postaje investicija bez pokrića zbog čega bi u konačnici netko doista morao snositi odgovornost.

 

  1. Upravo zato je podjednako zabrinjavajuća uporna netransparentnost Hrvatskih cesta u raspolaganju i trošenju novca poreznih obveznika što očituje ignoriranje svih primjedbi i zahtjeva koje dolaze od ljudi i organizacija s terena, pa je tako zanemaren i zahtjev 18 poljičkih mjesnih odbora (uključivo i SZP čiji sam član) o sazivanju stručnog okruglog stola na temu prometne infrastrukture na području Poljica, te u više navrata bojkotiran poziv Gradskog vijeća Grada Omiša za sudjelovanje u tematskim sjednicama na istu temu (pa tim više čudi omiška suglasnost na spomenuta prometna rješenja).

 

  1. Samo naprijed navedeno dostatan je razlog za smjenu cijele Uprave Hrvatskih cesta d.o.o. ali i onih struktura unutar tvrtke koje su dovele do ovakvog stanja. Međutim, da se priča ne bi unedogled ponavljala, buduću Upravu treba birati javnim natječajem temeljem stručnih, a ne političkih kompetencija i stranačke podobnosti. Ovdje treba napomenuti da u pitanjima cestovne infrastrukture dominira politika, a ne struka što je pogubno jer su u pitanju ne samo znatna financijska proračunska sredstva nego i dugoročne štetne posljedice po sveukupan razvoj cijelih područja.

 

  1. Od odgovornosti za navedeno stanje nije oslobođeno ni resorno ministarstvo, pa je i njemu potreban odgovarajući preustroj jer su Hrvatske ceste d.o.o. neposredni izvršitelj politike istoga. Naime, zloporabom struke provode se političke zamisli kojima se pogoduje pojedincima i pojedinim skupinama, a ne dugoročnim interesima šire društvene zajednice i države u cjelini.

 

  1. I napokon, i ovim putem iznova dajem do znanja Predsjedniku hrvatske Vlade gospodinu Plenkoviću da u Lijepoj našoj, a pogotovu u ponositim Poljicima, postoje stručni ljudi spremni svojim sebedarjem i bez ikakvoga osobnog profita pomoći prosperitetu svoga kraja, a time i domovine nam Hrvatske, pa bi bio red da ih se barem pristojno sasluša, a potom i uvaži sve ono korisno što predlažu i nude, pa će i afera s dugoročno nesagledivim posljedicama poput uvodno spomenute, biti znatno manje.  

 

U Splitu, 23. kolovoza 2019.

Ivan Vulić dipl. ing. građ.  

22 kol., 2019 791 Pregleda

POLJICA KAO MONETA ZA POTKUSURIVANJE

Ako je vjerovati sadržaju priloga objavljenog 16. kolovoza 2019. na portalu Telegram.hr u kojemu se iznose tvrdnje o pogodovanju Hrvatskih cesta d.o.o. austrijskom Strabagu po pitanju natječajnih uvjeta (o čemu tek danas 22. kolovoza 2019. izvještava i SD!) i troškovnika za izgradnju mosta i tunela u sklopu obilaznice oko Omiša koji iznosom gotovo dvostruko nadmašuje stvarnu vrijednost ugovorenih radova (o čemu SD ni danas ne piše!), postaje jasnije zašto je brza cesta čvor TTTS-Dugi Rat-Omiš skuplja od Pelješkog mosta i zašto se tako dugo i sporo ‘gradi’.
 
Dodamo li ovome još i činjenicu da Hrvatske ceste, uz blagoslov Poljicima nadležnih gradova i općina, nepostojanje ove nesretne brze ceste namjeravaju ‘nadoknaditi’ tzv. zaobilaznicom koja će tranzitni promet s Jadranske magistrale preusmjeriti na nejaka poljička cestovna pleća, više je nego očigledno da su Poljica u oba slučaja postala tek moneta za potkusurivanje velikih i moćnih na račun malih i nemoćnih.
 
Međutim, ono što najviše čudi su poniznost i lakoća kojom ‘mali i nemoćni’, dakle Poljičani i žitelji Poljica, ali i Poljicima nadležni gradovi i općine, godinama pristaju na ove ‘igre bez granica’ tim više što ni danas nitko sa sigurnošću ne zna kakva nam se prometna rješenja zapravo nude (jer Hrvatske ceste jedno pišu, drugo govore, a treće rade) i s kakvim posljedicama po sigurnost sudionika u prometu, kvalitetu života stanovnika u naseljima uz prometnice i razvoj poljičkoga kraja u cjelini. Upravo zato je 18 mjesnih odbora s područja Poljica, podržano nekolicinom udruga među kojima je i Savez za Poljica, u ožujku ove godine nadležnome ministru Olegu Butkoviću uputilo Zamolbu za sazivanje stručnog okruglog stola na temu prometne infrastrukture na području Poljica na kojemu bi se javno raspravila sva otvorena pitanja i saslušali argumenti i prijedlozi neovisnih prometnih stručnjaka, a napose onih s područja Poljica kojima je ova prolematika i najbliža. No sad je već posve jasno zašto se ministar oglušio u odnosu na spomenutu zamolbu.
 
Važno je, stoga, napomenuti da nama Poljičanima i drugim žiteljima Poljica nije samo važno kome se i kako pogoduje u natječajima i koliko to pogodovanje zajednicu košta (to je pitanje za nadležne državne organe i službe) nego nam je važnije znati kakva nam se to prometna rješenja nude i s kakvim posljedicama po sigurnost ljudi i kvalitetu našega življenja te razvoj Poljica u budućnosti, a o svemu tome podjednako su dužne brinuti i sve Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave umjesto što su ili nezainteresirane ili pak brinu samo svoje brige neosvrćući se na interese Poljica kao cjeline. Jer ako u poljičkoj kući trenutno i nema gospodara, nije sva poljička čeljad bez pameti ma koliko direktor Škorić vjerovao da mu je terapeutkinja korisnija od prometnih stručnjaka!
 
15 kol., 2019 2.373 Pregleda

ČESTITAMO BLAGDAN VELIKE GOSPE

Uz blagdansku čestitku svim Poljičanima ma gdje bili i svim ostalim žiteljima Poljica, u nastavku donosimo prigodni tekst o tradiciji svetkovanja blagdana Velike Gospe u Poljicima i običaju prenošenja Gospina kipa u više poljičkih sela pod nazivom Gospin prinos.
 
Velika Gospa
 
Velika Gospa slavi se 15. kolovoza. Tada se slavi uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo i taj se dan hodočasti Gospi u Sinj. Mnoštvo vjernika dan prije (14. kolovoza) kreće pješice iz svoje kuće u Sinj, a oni koji su spriječeni to nadoknade misom u Sinju na taj blagdan. Toga dana ne smije se ići na plažu. Vjerovalo se da se mnogo ljudi, a posebice djece, utopilo upravo zato što su se kupali na taj dan pa se po Poljicima zna reći: „Ne valja se kupat na Veliku gospu jer Gospa taj dan uzima malu dicu sebi“. Na Veliku Gospu bilo je zabranjeno bilo što raditi na polju.
 
Gospin prinos
 
Ono što je također karakteristično za pojedina sela u Poljicima jest tzv. „Gospin prinos“. To je zapravo tradicionalni pohod s Gospinim kipom. Najčešće se radi o prenošenju kipa iz jednog sela u drugo (kao npr. iz Kostanja u Pograđe i obrnuto ili iz Ostrvice u Zvečenje i obrnuto) ili, ako se radi o većem selu, Gospin prinos se odvije iz jedne crkve u drugu (npr. u Gatima, iz crkve Gospe od Smova do crkve sv. Ciprijana). Poljičani i ne pamte koliko dugo traje ovaj običaj, ali njeguju ga već stotinama godina. Radi se o svečanoj procesiji prilikom koje se Gospin kip nosi u susjednu crkvu i tamo ostaje četiri tjedna. Nakon toga postupak se ponavlja, ali se ovog puta kip vraća u prvobitnu crkvu. U tradicionalnoj procesiji sudjeluju brojni vjernici, a nakon svete mise domaćini (mještani sela u kojoj Gospin kip te nedjelje obitava) prave veliku feštu. Kip uglavnom prenose četiri muškarca. Ispred njih idu zastave sa slikom nekog sveca, tzv. bandire. Njih ponovo nose muškarci. I dok je nekada bio nepisani zakon da muškarci budu prvi u procesiji ,a žene tek na kraju, danas se taj običaj polako izgubio i obično žene hodaju skupa sa svojim muževima ili braćom. Djevojčicama se daju košarice napunjene laticama raznog cvijeća, te one hodaju ispred kipa obasipajući ga šarenim laticama cvijeća. Zanimljivo je da je u svim selima Gospin prinos organiziran u kasno proljeće ili ljeto, te cvijeća nikada ne manjka.
 
(Antonia Perica: diplomski rad „Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju“ – Split, studeni 2016.)