U povodu reportaže Jutarnjeg lista o kriljanskim (
smijemo li reći i poljičkim) brodarima, prvo što želimo je odati priznanje ovim ljudima na ustrajnom očuvanju brodarske tradicije svojih pređa, zatim na poduzetničkome duhu i kuraži, te napokon na neizmjernome trudu, radu i energiji koju ulažu u poslove svojih života. Opširnije
Za bolje razumijevanje važnosti naslovne teme, a naročito onog dijela koji se odnosi na budućnost Poljica, potrebno je prethodno odgovoriti na pitanje: što su to Poljica danas ili točnije, što je od nekoć slavne knežije (pre)ostalo?
ve Hrvatske i njenog zakona o teritorijalnom ustroju, Poljica su, kratko i jasno, nepostojeći subjekt. Isto to Poljica su i Splitsko-dalmatinskoj županiji u čijim razvojnim planovima i proračunima Poljica nikada nisu ni postojala s obzirom da su odlukom Sabora RH iz 1992. razdijeljena između čak sedam jedinica lokalne samouprave (tri grada i četiri općine) u čijim strateškim dokumentima Poljica jednako ne postoje. Doduše, tu i tamo poneko se od njih sjeti da baštini dio poljičkoga teritorija i to uglavnom onda kad se javi potreba za smještajem ružnih, a nužnih sadržaja poput reciklažnih dvorišta, ‘gospodarskih’ zona, vjetroparkova, trajektnih luka, prometnih zaobilaznica i tome slično, ali su Poljica kao subjekt svejedno nepostojeća, pa su Poljičani osuđeni na skupljanje mrvica s njihovih stolova. 
zvan samih Poljica. Nije ih, zapravo, uopće potrebno tražiti jer bi to bio samo uvod u nove poljičke podjele. Okrenimo se, stoga, budućnosti i zapitajmo se što bi objedinjena Poljica, s malo pameti i nešto više dobre volje, mogla i trebala biti i zašto?Dobro nam došli!
Savez za Poljica
Da je više dječjega plača po Poljicima, znali bismo zašto su se poljičke šume prorijedile. Ovako se tek tu i tamo usiječe poneko drvo kako bi se sačuvao običaj o kojemu piše današnja SD vezujući ga uz Čišla i datirajući ga u godinu 1965.
U okviru Programa proslave blagdana Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika Grada Omiša, koji se odvija tijekom cijelog mjeseca svibnja, naša udruga je predložila, a gradski protokol prihvatio da i naša Poljica koja su najvećim dijelom barem administrativno sastavni dio Grada Omiša na neki način participiraju u ovoj proslavi, pa je rezultat toga predstavljanje Poljica kao turističke destinacije iznimnoga potencijala u programu kako slijedi:
15. 5. 2019. SRIJEDA
OMIŠ: KONGRESNI CENTAR HOTELA PLAŽA – 18.00 sati
Stručno predavanje: POLJICA – OD KNEŽIJE DO TURISTIČKE DESTINACIJE (uz prigodan kulturni program)
u organizaciji udruga: Savez za Poljica i Hrvatsko-njemačkog društva Split, Ogranak Omiš-Poljica.
Kako će spomenutom predavanju nazočiti brojni predstavnici turističkih i putničkih agencija, pozivamo sve one s područja Poljica koji se na bilo koji način bave ili se namjeravaju baviti turizmom da iskoriste prigodu i izlože svoju ponudu u predvorju kongresne dvorane (zbog ograničenog broja mjesta prednost imaju članovi SZP, a potom oni koji se prvi jave. Prijavu s kratkim opisom ponude molimo šaljite isključivo e-poštom na adresu: [email protected]. Informacije na telefon 091 544 33 03).
Cjelovit program proslave blagdana Sv. Ivana Nepomuka odnosno Dana Grada Omiša dostupan je na http://www.omis.hr/2019pdf/DanGrada2019.pdf
Mora se priznati da najavljeni program 30. jubilarnog omiškog kulturnog ljeta daje 
povoda za prigodnu laudu novinara SD voditelju Centra za kulturu Omiš Petru Buljeviću, ali ne i povoda za zadovoljstvo Poljičanima s obzirom da su u podužem tekst Poljica spomenuta tek usputno pri čemu je najzanimljivija najava praizvedbe predstave „More“ u koprodukciji Roberta Kurbaše i Enesa Kiševića 23. svibnja ove godine na obljetnicu smrti Josipa Pupačića.
Nije, naravno, omiški Centar za kulturu kriv što Poljica nemaju svoje kulturno ljeto s obzirom da je više nego očigledno da ‘omiško’ nije isto što i ‘poljičko’ ma koliko Omiš i najveći dio Poljica administrativno bili jedno. Ali ako Poljičani žele sačuvati svoju baštinu i svoj kulturni identitet, te napokon sve brojnijim turistima osigurati barem kakvu-takvu kulturno-zabavnu ponudu, morat će se puno više oslanjati na vlastite kulturne projekte i na taj se način izboriti za primjerenije mjesto i ulogu u programu omiškog kulturnog ljeta.
Drugim riječima, Poljičani poštovani, u se i u svoje kljuse!
Posljednjeg dana travnja 2019. pred 50-tak okupljenih Poljičana i prijatelja Poljica mahom starije generacije, u Glagoljaškome sjemeništu na Priku predstavljena je nova redakcija Poljičkog statuta (Društvo Poljičana Sveti Jure Priko i Književni krug Split – Omiš, 2019.) o kojemu su govorili članovi Uredničkog vijeća Darijo Radović i Petar Rodić u ime Društva Poljičana, akademik Nenad Cambj u ime Književnog kruga Split te akademik Radoslav Tomić i recenzent izdanja prof. dr. sc. Željko Radić. U programu je sudjelovala i klapa Pasika iz Kostanja, a nazočni su bili i predstavnici Udruge zagrebačkih Poljičana “Sv. Jure” te Saveza za Poljica.
O suradnicima u projektu (Neven Marin, grafička priprema; Vlade Zemunik, karta Poljica; Laser plus, tisak), donatorima (Centar za kulturu Općine Podstrana, Grad Omiš, Splitsko-dalmatinska županija, Općina Dugi Rat) i razlozima za objavljivanje nove redakcije Statuta s obzirom na 30 godina od posljednje Miroslava Pere (Književni krug – Split, 1988.), govorili su predsjednik i dopredsjednik Društva Poljičana.
Izlaganje o Statutu kao jedinstvenom povijesno-pravnom spomeniku održao je uvodno spomenuti prof. Željko Radić smatrajući osobitom čašću pisanje proslova novome izdanju. Sadržajno, novo izdanje Poljičkog statuta uz izvorni tekst donosi i njegov osuvremenjeni prijevod, pa je prava šteta što zbog lakšeg međusobnog praćenja nisu grafički priređeni usporedo kao što je to, primjerice, učinjeno u već spomenutom Perinom izdanju statuta.
Zaključno, najnovije izdanje Poljičkog statuta i više je nego dobrodošlo, pa suizdavačima valja čestitati na uspješno obavljenom poslu kojim su mnogim poštovateljima nekoć slavne Poljičke knežije omogućili da se napokon domognu svog primjerka ovog bisera među poljičkim i hrvatskim povijesno-pravnim spomenicima. (A. Mekinić)
Okupljeni u Glagoljaškome sjemeništu na Priku
Prof. dr. sc. Željko Radić
Naslovnica novog izdanja Statuta
Iz sadržaja Statuta 1
Iz sadržaja Statuta 2
Sudionici predstavljanja novog izdanja Poljičkog statuta
Zbog velikog zanimanja poljičke i omiške javnosti za tv-prilog o izgradnji zaobilaznice Omiša objavljen u dokumentarcu „Apsurdistan“ Hrvatske televizije 29. travnja 2019. u 20.05 na 1. programu, donosimo link na dio emisije posvećen ovom velikom infrastrukturnom problemu koji bi u budućnosti za Poljičane i druge žitelje Poljica mogao postati i još veći, a kako i zašto pogledajte, poslušajte i uvjerite se sami.
Kako biste bolje razumili zašto problemi nastaju i zašto se ne rješavaju, posebnu pozornost obratite na komentare najmeritornijeg od svih sugovornika dipl. inž. građ. Ivana Vulića, napose dio od 6:20 do 6:37 minute. Štoviše, kao vrstan poznavatelj ove problematike ono najvažnije izrekao je u samo jednoj rečenici koju zato u naslovu i citiramo i zbog koje 18 mjesnih odbora s područja Poljica i nekoliko udruga uključivo i našu, (zasad bezuspješno) traži sastanak s ministrom prometa Olegom Butkovićem.
Spomenuti prilog pogledajte na: https://www.youtube.com/watch?v=GnehilUIM5I&feature=youtu.be
Čestitamo našoj Poljičanki na prvom, no zasigurno ne i zadnjem osvojenom turniru u karijeri!
I ovogodišnje misno slavlje u povodu obilježavanja blagdana sv. Jure na povijesnom poljičkom zborištu Gradac potvrdilo je dojam iz prethodnih godina da s povećanjem broja automobila opada broj vjernika koji mu nazoče. Tako su se posjetitelji i ovoga puta morali probijati između vozila natiskanih u nepreglednim dvorednim kolonama iz oba prilazna smjera kao i onih u prolazu, a nepovoljan dojam osnažili su banci s bižuterijom na zemljanom parkiralištu te napose poluprazan proplanak pred samom crkvicom i improviziranim žrtvenikom.
Pa ipak, sve nabrojeno nipošto ne umanjuje zasluge koje stotine ustrajnih (nije malo, ali pamtimo godine kad se broj nazočnih izražavao u tisućama) koji su svojom nazočnošću uveličali misno slavlje koje je premijerno u ulozi poljičkog dekana predvodio župnik Kostanja don Špiro Čikeš. Njemu su pomagali kolege župnici don Stanko Pejar iz Zvečanja, don Ante Delić iz Srinjina, don Marinko Jurišin iz Tugara te domaćin, župnik Gata don Ante Šošić.
Posebno nadahnuta bila je propovijed novog poljičkog dekana don Špira Čikeša posvećena zagovoru mira kako onog unutarnjeg u čovjeku tako i onoga među Poljičanima i drugim žiteljima Poljica. Notu svečanosti ovoj tradicionalnoj svetkovani podarili su svojim pjevanjem i sviranjem Župni zbor iz Kostanja osnažen glasovima članova klape Pasika te puhački orkestar Hrvatskog katoličkog glazbenog društva „Podstrana“. Svojom nazočnošću svečanost su uveličali i prvi ljudi Grada Omiša, gradonačelnik Ivo Tomasović i predsjednik GV Zvonko Močić, načelnik Općine Dugi Rat Jerko Roglić, predstavnici Društva Poljičana te naravno, Saveza za Poljica (ispričavamo se ako smo koga nehotice izostavili).
Posebnu zahvalnost zavrijeđuju ljudi ‘iza scene’ koji su podjednako zaslužni za uspješan nastavak tradicije štovanja sv. Jure, a koji postaju ‘vidljivi’ tek onda ako u obavljanju svoga posla zataje. Na sreću, i ovoga je puta, valja naglasiti, sve štimalo, pa čak i uvodno spomenuti ‘mimohod’ pješaka s vozilima koja su naposlijetku dočekala i svoju porciju blagoslova. No možda je ipak sazrijelo vrijeme da se razmisli o prekidu ove anakrone prakse ne samo iz razloga što autoindustrija ničim ne zavrijeđuje pridanu joj pozornost nego prije svega zato da hodočašće Poljičana svetome Juri bude o ozračju nebeskog poslanja ovog ekološki ‘osviještenog’ sveca kojega puk od davnine i ne bez razloga naziva još i Zeleni Juraj baš zato što pored ostalog simbolizira buđenje prirode i zdrav način življenja.
Zato bi lijepo bilo da se već dogodine odustane od blagoslova ‘limenih konja’ (ne i vozača!), štoviše, predlažemo da se vozilima zabrani i sam pristup Gracu kako bi vjernici u prigodnoj procesiji prošetali od improviziranih parkirališta u Podgracu i negdje nadomak Naklicama do svoga omiljenog sveca. Ne samo što bi im to bio motiv da se bolje organiziraju i na Gradac dolaze jednim zajedničkim umjesto svatko svojim vozilom nego bi još uz to učinili dobro svome zdravlju što bi zacijelo i sv. Jure dodatno honorirao. Tako bi poljičkome zaštitniku napokon mogli pristupiti i oni stariji i bolesni za koje bi se mogao osigurati nužan parking, pa bi osim zadravlja, humanosti i socijalne osjetljivosti, i sveukupan dojam o stoljetnoj poljičkoj uljudbi – i u praksi bio potvrđen.
Nije teško zamisliti prizor (a niti ga realizirati!) gdje Poljičani organizirano iz svojih župa dolaze do spomenutih centralnih prakirališta, a onda predvođeni svojim župnikom i mjesnim glavarom, zakićeni svojim barjacima i osnaženi tradicionalnim napjevima svojih pučkih pivača i zborova, pristupaju Gracu iz svih smjerova naočigled zadivljenih turista i putnika namjernika koji na taj način svjedoče satu žive poljičke povijesti.
No, kako se ono kaže, što se babi htilo, to se babi snilo, pa tako valjda i autoru ovih redaka!
Piše: Ante Mekinić
Još jedno nadmetanje za titulu ‘velikog poljičkog kneza’, kako članovi Društva Poljičana „Sv. Jure“ Priko nazivaju svoga predsjednika, završilo je očekivanom pobjedom jedinog kandidata Petra Rodića i to 21. put zaredom. No to je samo potvrda povjerenja kojim članovi ove udruge izražavaju zadovoljstvo radom svoga novog-starog predsjednika koji je u svom prigodnom obraćanju između ostalog naglasio da će „kao predsjednik-veliki knez i ubuduće raditi na zaštiti interesa stare hrvatske župe Poljica.“
Redovna izborna skupština Društva održana je sinoć 25. travnja 2019. u dvorani Glagoljaškog sjemeništa u Priku u nazočnosti članova, prijatelja i gostiju među kojima su bili predstavnici TZ i Grada Omiša. U programu su sudjelovali članovi folklorne sekcije KUU „Mosor“ iz Gata te klape Konistra (ž) iz Kostanja i Pokornik iz Ostrvice.
Pridružujemo se čestitkama novom-starom predsjedniku-velikom knezu, a Društvu želimo uspješan rad u budućnosti.