Za bolje razumijevanje važnosti naslovne teme, a naročito onog dijela koji se odnosi na budućnost Poljica, potrebno je prethodno odgovoriti na pitanje: što su to Poljica danas ili točnije, što je od nekoć slavne knežije (pre)ostalo?

Iz perspektive države Hrvatske i njenog zakona o teritorijalnom ustroju, Poljica su, kratko i jasno, nepostojeći subjekt. Isto to Poljica su i Splitsko-dalmatinskoj županiji u čijim razvojnim planovima i proračunima Poljica nikada nisu ni postojala s obzirom da su odlukom Sabora RH iz 1992. razdijeljena između čak sedam jedinica lokalne samouprave (tri grada i četiri općine) u čijim strateškim dokumentima Poljica jednako ne postoje. Doduše, tu i tamo poneko se od njih sjeti da baštini dio poljičkoga teritorija i to uglavnom onda kad se javi potreba za smještajem ružnih, a nužnih sadržaja poput reciklažnih dvorišta, ‘gospodarskih’ zona, vjetroparkova, trajektnih luka, prometnih zaobilaznica i tome slično, ali su Poljica kao subjekt svejedno nepostojeća, pa su Poljičani osuđeni na skupljanje mrvica s njihovih stolova.
 
Ukratko, iz perspektive drugih, današnja Poljica uglavnom su nepostojeća, a tamo gdje su i ‘vidljiva’ doživljavaju se kao pasivno ‘zaleđe’ koje puno traži, a malo i ništa daje (osim soparnika koji se pretvorio u gotovo jedinu poveznicu ‘zaleđa’ sa svojim ‘centrom’). Koliko su današnja Poljica izgubljena u prostoru i vremenu ponajbolje ilustrira ‘sveznajući’ Google Maps koji na upit ‘Poljica’ mrtav-hladan nudi Poljica kraj Marine, Poljica Kozička, Poljica Imotska, Poljica Brig u Zadarskoj županiji… ali ova naša, jedna i jedina Poljica, ne. Kao da nam se i on ruga!?
 
Stoga se gotovo nestvarnim čine nebrojeni povijesni dokazi koji nepobitno svjedoče da su za nekoć slavnu Poljičku knežiju, i to bez Interneta, društvenih mreža i medija, stoljećima znali i do nje držali hrvatsko-ugarski i bosanski kraljevi, mletački duždevi, osmanski sultani, francuski i austrijski carevi, a da su danas na isteku druge dekade 21. vijeka i k tome još u svojoj državi Poljica i formalno – nepostojeća ili nepriznata, a mnogima i nepoznata! Skinimo zato kapu i ponizno se naklonimo do poda našim pređima.
 
Krivce za takvo stanje nije potrebno tražiti izvan samih Poljica. Nije ih, zapravo, uopće potrebno tražiti jer bi to bio samo uvod u nove poljičke podjele. Okrenimo se, stoga, budućnosti i zapitajmo se što bi objedinjena Poljica, s malo pameti i nešto više dobre volje, mogla i trebala biti i zašto?
 
Kako bismo poljičkoj, ali i sveukupnoj javnosti ponudili valjane odgovore na ova pitanja koja su od životne važnosti ne samo za budućnost Poljica nego i za uspješniji razvoj Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave te SD županije u cjelini, iskoristili smo ponuđenu priliku da u okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana Grada Omiša priredimo tematsko predavanje pod uvodno spomenutim naslovom: „Poljica – od knežije do turističke destinacije“ s namjerom da bez ikakvog politiziranja dobronamjerno ukažemo na sveukupan razvojni turistički potencijal Poljica prije nego što se poljički prostor nepovratno devastira, stanovništvo raseli, tradicije zamru i Poljica zatru.
 
I zato pozivamo sve vas kojima je još do Poljica stalo da nam se pridružite u srijedu 15. svibnja 2019. u 18.00 sati u kongresnoj dvorani hotela Plaža u Omišu jer upravo ste vi, poštovani Poljičani, žitelji i prijatelji Poljica, ključan dio odgovora na pitanje što je od Poljica preostalo. I zato vas molimo da podijelite ovu objavu i proslijedite ovaj poziv svima za koje držite da im je mjesto tamo gdje se o Poljicima govori jer sve dok naša Poljica ne budu prepoznata i priznata barem kao suvremena hrvatska povijesna regija ili jedinstvena turistička destinacija, Poljica neće imati razloga veseliti se budućnosti.

Dobro nam došli!

Savez za Poljica

Facebook Komentari