Kad smo već povjerovali da su struka i politika napokon usuglasili stajalašta po pitanju prioriteta u izgradnji prometne infrastrukture na području Dalmacije, te da je i jednima i drugima na vrhu liste izgradnja brze ceste Solin – Omiš kako su to Hrvatske ceste poodavno objavile u svojim planovima, a Vlada RH potvrdila na svojoj splitskoj sjednici održanoj u svibnju prošle godine, eto obrata! I dok struka i dalje prioritetom drži izgradnju spomenute brze ceste uzduž poljičkog primorja koja bi oživila cijela Poljica (vidi izjavu prometnog stručnjaka dr. Željka Marušića objavljenu u SD od 30. prosinca 2018.), politika se naglo opredjelila za probijanje tunela kroz Kozjak i povezivanje autoceste A1 od izlaza Vučevica preko mosta u Stinicama sa splitskom trajektnom lukom u cilju, kako kažu, oživljavanja Zagore (vidi izjavu župana Blaženka Bobana objavljenu u istom broju SD).
Posljedica spomenutog obrata je novo odlaganje početka izgradnje brze ceste Solin – Omiš te iznuđeno i forsirano preusmjeravanje prometa sa autoceste A1 iz smjera Dugopolja preko čvora „Mravinci“ i čvora „TTTS“ na neuvjetnu cestu Alfonsa Pavića s kraja 19. st. od Žrnovnice preko Srinjina, Tugara i Naklica do mosta „Cetina“ u Omišu odnosno državne ceste D-8 i obratno, uključivo i prometovanje nastavkom Pavićeve ceste od Naklica prema čvoru „Blato na Cetini“, o čemu smo u više navrata pisali. Naravno da nama u Poljicima nije krivo što će ovaj nagli obrat, kako se odgovorni nadaju, oživjeti Zagoru jer Zagora to odavno zaslužuje, nego smo žalosni što će ovim ‘bajpasom’ dodatno biti otežan razvoj naših Poljica koja jednako tako zaslužuju svoju razvojnu priliku.
S obzirom da je legitimno pravo političara da odluke donose sukladno svojim interesima i/ili uvjerenjima, kako vam drago, na poljičkim je predstavnicima da odgovorne uvjere kako bi ne samo za Poljica nego i za širu društvenu zajednicu ipak bilo korisnije poslušati mišljenje struke i držati se već utvrđenih prioriteta. Ako se pitate tko su naši poljički predstavnici, podsjećamo da su to u prvome redu gradonačelnici Omiša i Splita te načelnici Dugog Rata i Podstrane, a potom čelnici mjesnih odbora s područja spomenutih gradova i općina, njih 37 sveukupno.
Međutim, s obzirom na zadane okolnosti i formalno-pravno nepostojanje Poljica, to nipošto ne znači da ostali žitelji s područja povijesnih Poljica, uključivo i brojne udruge te sve ostale pravne subjekte, mogu nijemo stajati po strani skrštenih ruku osim, naravno, ako svi zajedno nismo pomireni s činjenicom da će Poljica i ubuduće u razvojnim planovima Splitsko-dalmatinske županije i Dalmacije kao regije biti ono što su i dosad bila – nepostojeća stavka.
P.S. Dok smo pripremali ovu objavu, na HR Radio Splitu u emisiji Županijska ura od 9 do 9.30 gostovao je Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i još jednom potvrdio da su naša strahovanja od preusmjeravanja tranzitnog prometa na nejaku poljičku cestovnu infrastrukturu, nažalost, posve opravdana.