ZAOBILAŽENJE ZAOBILAZNICE I JAVNE RASPRAVE

Kako stvari stoje, piše Vinko Vuković u broju Slobodne Dalmacije od 6.7.2023., kasnit će otvaranje Omiške zaobilaznice zato što će „batrljak te obilaznice koji se gradi već blizu dvadeset godina biti gotov tek dogodine ili točnije pred iduću sezonu ili još točnije, pred iduće parlamentarne izbore“.

Valjda će se tada u društvu premijera u Omišu ukazati i njegov zamjenik i ministar prometa Oleg Butković čiji odgovor na ponovljeni poziv Grada Omiša (prvi je bio u travnju o.g.) za sudjelovanje u javnoj raspravi na temu Omiške zaobilaznice i brze ceste Split-Omiš u cjelosti prenosimo na strani 3. u rubrici “Novosti”.

JOSIP ŠKORIĆ O BRZOJ CESTI OMIŠ-SPLIT

Sezona lova na glasove ili, političkim rječnikom rečeno, predizborna kampanja za ‘superizbornu’ 2024. – je otpočela! Potvrda tome je tzv. promo članak ili, narodskim rječnikom rečeno, naručeni (plaćeni) razgovor s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem objavljen u Jutarnjem listu od 1.7.2023. No, o tome na što i kako se troši proračunski novac, neka razmišljaju birači. Ono što nas zanima je Škorićev odgovor na pitanje „Što je s brzom cestom Omiš-Split?“, a odgovor u najkraćemu glasi: Ništa! Ili točnije, ništa nova.

Kako je to „Ništa (nova)“ formulirao Petar Škorić, pročitajte u istaknutim okvirima spomenutog ‘promo’ članka. A koliko su ova nebrojeno puta ponovljena obećanja vjerodostojna, najbolje svjedoči priloženi Poziv za novinare resornoga ministarstva iz 2005. kojim se puštanje u promet brze ceste Omiš-Split najavljuje za 2009. godinu.

OMIŠKA OBILAZNICA ČEKA ĆAĆU, A OMIŠANI I POLJIČANI MINISTRA BUTKOVIĆA

Prije ili kasnije ali užežin skorašnjih parlamentarnih izbora najkasnije, Omiška će obilaznica zasigurno biti puštena u promet kako bi se pokušalo ublažiti nezadovoljstvo javnosti zbog beskrajnoga odugovlačenja sa izgradnjom brze ceste Stobreč-Dugi Rat-Omiš te pridobiti glasove onih birača koji se nadaju prometnome rasterećenju gradskoga središta Omiša i dionice Jadranske magistrale od Omiša prema Splitu. O posljedicama politikanskoga ‘kupovanja’ vremena i glasova birača projektom koji je prometno pogrešno koncipiran govori i najnoviji članak Vinka Vukovića objavljen u današnjemu izdanju SD.

U najkraćemu, projekt Omiške zabilaznice koju u naravi čine tuneli „Omiš“ i „Komorjak-sjever“ spojeni mostom „Cetina“ u jednu (nesuvislu) cjelinu, pogrešno je koncipiran zato što će u konačnici izostati izravna povezanost Poljica s Omišem i Omiša s Poljicima odnosno spojem na autocestu A1 u čvoru “Blato n/C“ pa će zaobilaznica služiti samo ‘izlijevanju’ prometa iz smjera Makarske na poljičke „seoske puteve koji magijom HDZ-a“ kako autor navodi u spomenutome članku, „izrastoše u državne ceste“. Stoga je za očekivati samo nove prometne probleme i tamo gdje ih (u toj mjeri) dosad nije bilo.

Da li je to razlog zbog kojega se ministar prometa Oleg Butković duže od dva mjeseca ne odaziva pozivu Grada Omiša za javnu raspravu ne znamo ali znamo da je zakonska obveza investitora (Hrvatske ceste d.o.o.) građane Omiša i Poljica informirati o tome što i kako se gradi u njihovome dvorištu te istovremeno saslušati dobronamjerne prijedloge koji još uvijek mogu ublažiti dugoročno posve izvjesne štetne posljedice.

ČESTITAMO DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

U spomen na izniman doprinos Poljičana pobjedi nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, podjednako stotinama koji su u oslobodilačkim borbama dali živote za slobodu i stotinama nevinih civilnih žrtava stradalih na kućnome pragu, svim poljičkim antifašistima čestitamo današnji Dan antifašističke borbe kao jedan od onih državnih praznika koji čine temelj hrvatske neovisnosti i suvremene demokracije.

Boreći se za najuzvišenije čovjekove ideale – slobodu i pravedne društvene odnose – Poljičani su tijekom svoje povijesti uvijek bili na strani progresa pa je tako u redovima partizanskih odreda i Narodnooslobodilačke vojske (NOV) s mosorskoga područja poginulo više od 700 boraca, a preko 500 osoba stradalo je kao žrtve fašističkoga terora. Zato se područje Mosora, prostorno veće od povijesnih Poljica, smatra jednim od žarišta narodnooslobodilačkoga rata u Dalmaciji. Prkos Poljičana prema osvajačima urezao se u srca i prenosio s koljena na koljeno. U svemu tome bila je primarna ljubav prema rodnoj grudi, nepodnošenje bilo čije okupacije i težnja za slobodom, što je veliki poljički i hrvatski pjesnik Jure Kaštelan godine 1942. ovjekovječio stihovima (…) „Oj Mosore, Mosore, / skoro ćemo na more. / Skoro ćemo svom narodu, / donijeti slobodu.“

I zato, svima njima neka je vječna slava i hvala! Počivali u miru.    

OBAVIJEST VOZAČIMA S ‘POGREŠNE’ STRANE CETINE

Iz Hrvatskih cesta d.o.o. obaviještavaju da je privremeno za sav promet zatvorena, citiramo, dionica državne ceste DC70 Omiš–Naklice–čvor Blato na Cetini između skretanja za Zakučac i spoja obilaznice sa državnom cestom DC70 i to u periodu od 19. lipnja 2023 u 8.00 sati do 24. lipnja 2023. u 17.00 sati zbog, kako kažu, izvođenja radova na uklapanju trase spojne ceste sa državnom cestom DC70.

Drugim riječima, vozači s ‘pogrešne’ strane Cetine za prijeći na onu ‘pravu’ morat će tjedan dana voziti, citiramo, obilaznim pravcem županijska cesta ŽC6142, Naklice (DC70) – Tugare – Srinjine – županijskom cestom ŽC6142 – Strožanac (DC8) te državnom cestom DC8, Strožanac (ŽC6142) – Omiš (DC70).

Putnike namjernike savjetujemo da se pravovremeno opskrbe vremenom, strpljenjem, pićem i hranom te da svakako obavijeste najbliže o avanturi u koju se upuštaju s obzirom da je dionica Jadranske magistrale od Strožanca do Omiša i obratno gotovo svakodnevno više nepropusna nego propusna pa je neplanirani duži boravak na području primorskih Poljica itekako moguć. No sretna je okolnost što se sudionicima u prometu zasad ne naplaćuje boravišna taksa.

DVA CVITA, JEDAN CVITKO!

Zvečanje, Smolonje, to su cvita dva ali koja slave jednoga Cvitka uzdignuta na razinu svetosti! Ostalo pročitajte u priloženoj reportaži Mladena Nejašmića objavljenu u SD u broju od 12. lipnja 2023.

POLJICA – NEKA MORE SVAK ŽIV BITI!

U povodu 216. obljetnice nasilnoga dokinuća višestoljetne poljičke samouprave za što ‘zahvalnost’ dugujemo Vicenzu Dandolu (1758. – 1819.), generalnom providuru Dalmacije pod francuskom upravom koji je 11. lipnja 1807. obznanio dekret o dokinuću Poljičke knežije, a time i svih povlastica koje su Poljičani do tada imali, objavljujemo prigodni ogled o Poljicima iz pera Ante Mekinića, predsjednika Saveza za Poljica, kako bismo ‘dandolima’ naših dana ali i onim budućima dali do znanja da Poljica, makar neformalno, još uvijek postoje i žive u srcima Poljičana i drugih žitelja Poljica te prijatelja i štovatelja poljičkih vrijednosti zato što našu i njihovu ljubav za Poljica nadahnjuje višestoljetna ljubav Poljica i Poljičana za tzv. malog čovjeka čiji se ideal življenja ogledao u težnji ka slobodi i pravičnosti ili, kako su to sažeto rekli naši pređi, neka more svak živ biti! Pa neće valjda Dandolova biti zadnja?!

Poveznica na tekst: Poljica – Neka more svak živ biti! (Ante Mekinić)

TREBA LI POLJICIMA INSTITUCIJA ZA ZAŠTITU POLJIČKOGA BLAGA?

U razgovoru za portal Dalmacija danas koji prenosimo u cijelosti, dr. Mehmed Kardaš, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu koji 6. lipnja 2023. u Splitu predstavlja dvije publikacije poljičkih dokumenata (“Poljičke isprave I i II“ iz Zbirke Aleksandra Poljanića), pored ostaloga reče da su „Poljica jedinstvena po tome što je teško naći manji prostor sa tako bogatom prošlošću i pisanom baštinom koja broji tisuće sačuvanih dokumenata“ te dodao kako je “porazna činjenica da danas ne postoji institucija koja bi okupljala poljičku građu na jednom mjestu”.

Bez namjere da ikoga prozivamo ili pozivamo na odgovornost, želimo skrenuti pozornost Poljicima nadležnim jedinicama lokalne samouprave (gradovima Omišu, Splitu i Trilju te općinama Dugome Ratu, Dugopolju, Podstrani i Šestanovcu) kao i nadležnim državnim institucijama na tu žalosnu činjenicu s nadom da bi se zajedničkim snagama, i uz pomoć samih Poljičana, moglo i moralo iznaći načina da se sveukupno poljičko povijesno i kulturno naslijeđe na razini institucijske skrbi evidentira, obradi, zaštiti i učini dostupnim svekolikoj javnosti tamo gdje je i nastalo – dakle na području povijesnih Poljica na jednoj ili više lokacija.

https://www.dalmacijadanas.hr/poljicko-blago-iz-sarajeva-dr-mehmed-stize-u-split-predstaviti-dvije-vrlo-vrijedne-publikacije-porazna-je-cinjenica-da-danas-ne-postoji-institucija-koja-bi-okupljala-poljicku-gradu-na-jednom-mjest/

POLJIČANI NA 12. MEĐUNARODNOM FESTIVALU MEHA

Čast Poljica i Poljičana na 12. Međunarodnom festivalu meha (mijeha) održanom 27. i 28. svibnja ove godine u Nerezinama na otoku Lošinju i u Orlecu na otoku Cresu (o)branio je neumorni Goran Mikas iz Vele Njive (Srijane) koji je, svirajući na diplama s mijehom, otpjevao i nekoliko tradicijskih napjeva iz bogate poljičke glazbene škrinjice. Uz njega je nastupio i Ante Banić iz Donjeg Doca odjeven u gornjopoljičku narodnu nošnju noseći zastavu inspiriranu jednim od poljičkih povijesnih barjaka, u konkretnome slučaju barjakom iz doba prve austrijske uprave nad Poljicima i Dalmacijom u razdoblju između 1797. i 1805.

 

ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI

Poštovane Poljičanke i Poljičani, žitelji, prijatelji i štovatelji Poljica,