‘ZAGRIJAVANJE’ ZA JAVNU RASPRAVU

U svrhu zagrijavanja za javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS u Stobreču do mosta Cetina u Omišu koja samo što nije započela (podsjećamo, traje od 20. 8. do 19. 9. 2018.), donosimo satiričan prikaz dugo iščekivane imaginarne javne tribine na temu Nove multimodalne platforme Splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš Opširnije

DEMOGRAFSKI ‘BUM’ U PODSTRANI

Ako Općina Podstrana doista ima lijeka za ‘bijelu kugu’ kako to sugerira naslov iz priloženog članka, ne samo što zaslužnima upućujemo naše čestitke nego se i preporučujemo kako bi se i u opustošenim Gornjim Poljicima začuo plač malih Poljičana.

Stoga bi nas zanimalo u kojoj mjeri je ‘demografski bum’ u Podstrani posljedica sustavne razvojne politike koja se prije svega temelji na većem životnom standardu žitelja Podstrane, a u kojoj posljedica mehaničkog prirasta stanovništva stimulirana, primjerice, blizinom Splita i mora te rasprodajom didovine?

 Svakako bi bilo zanimljivo znati što sami Podstranjci misle o tome.

POZIV NA JAVNU RASPRAVU O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ DRŽAVNE CESTE D8 KROZ POLJIČKO PRIMORJE

Ovim malim oglasom u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji nadležni su učinili svoje: obavijestili su vas o mogućnosti da iznesete svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš spomenute državne ceste kroz Poljičko primorje koju priželjkujemo desetljećima.

Prilika je to i da se upoznate s trasom buduće prometnice te napose s lokacijom i načinom izvedbe prometnih čvorišta koja bi vam trebala omogućiti najkraći mogući spoj s ovom važnom cestom, a da pri tome njena trasa, uvjeti i način izgradnje ne ugroze postojeću kvalitetu stanovanja, ali i ono još važnije – perspektivu razvoja vaših mjesta u budućnosti.

Zato, dragi Poljičani i drugi žitelji Poljica, ne budite lijeni kao u nekim prethodnim prilikama (primjerice, uoči izgradnje vjetroparka u Kostanjsko-selačkoj juti) nego iskoristite ponuđenu mogućnost i dobro otvorite oči i uši kako biste na vrijeme razabrali što vam se nudi – mačak u vreći ili cesta spasa!

I naravno, vodite računa o terminima javnog uvida (od 20. 8. do 19. 9. 2018.) i javnog izlaganja (14. 9. 2018. u Podstrani u 11 sati i u Dugome Ratu u 14 sati) – označeno žutim – te o roku za dostavu vaših primjedbi (do 19. 9. 2018.) jer parafrazirajući onu narodnu – poslije gledanja nema kajanja!

OTVORENO PISMO SAVEZA ZA POLJICA MINISTRU PROMETA OLEGU BUTKOVIĆU

E, kad bi more tinta bilo / cijelo nebo od papira / svaka travka da je pero / a pjesnici ljudstvo cijelo. / More bi se istrošilo / papir bi premalen bio / sva bi pera ponestala / a prometna problematika Poljica – nikad se ne bi dovoljno opisala!

S nadom da nam autor ove lipe pisme Zoran Krivak neće zamjeriti što smo riječ ‘ljubav’ u zadnjem stihu prigodno zamijenili sintagmom ‘prometna problematika Poljica’, još jednom apeliramo na sve one na koje se spomenuta problematika odnosi da napokon pristupe konačnom rješenju ovog životnog problema žitelja Poljica.

S tim u vezi naša je udruga 7. kolovoza 2018. poslala još jedno otvoreno pismo nadležnom ministru i svim drugim relevantnim subjektima s pozivom da se u što kraćem roku priredi STRUČNI okrugli stol u Omišu kako bi se čuo i glas NAŠIH stručnjaka koji se s ovom problematikom bude i ligaju.

Spomenuto pismo Saveza za Poljica upućeno ministru prometa Olegu Butkoviću s osvrtom na splitsku prezentaciju dokumenta „Projekti izgradnje cesta na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita“ možete pročitati na linku: Osvrt na splitsku prezentaciju dokumenta Projekti izgradnje cesta…

IVAN UGRIN: „NE BOJTE SE“

S posebnim zadovoljstvom predstavljamo novu knjigu Ivana Ugrina, člana naše udruge Savez za Poljica. Riječ je o ukoričenoj objavi tekstova pisanih uglavnom za istoimenu kolumnu na portalu „Misija“ Slobodne Dalmacije koji Ugrin uređuje od njegova pokretanja u listopadu 2014.Opširnije

DOBRODOŠLI U POLJIČKI MOSORWOOD

Glede najava ljetnih kulturnih događanja u Poljicima, broj Slobodne Dalmacije od 9. kolovoza 2018. bit će jedan od onih za pamćenje! Naime, nakon Opširnije

NOSTALGIJA U STIHU I SLICI

U izdanju Udruge Jesenice objavljena je fotomonografija „Nostalgija u stihu i slici“ Tugomira Erice i Vlade Zemunika, stihom i fotografijom posvećena jeseničkome kraju. Knjigu je priredio profesor Ivo Klarić. Pohvalom autorima i izdavaču na još jednom uspješnom prilogu očuvanju poljičke baštine željeli bismo potaknuti i druga poljička mjesta na slične poduhvate.  

UZ BLAGDAN GOSPE OD ANĐELA

Piše: Davor Milićević

Gospe od Anđela ili Gospe Porcijunkula slavi se na 2. kolovoza i to je dan sveopćeg oprosta kojega su u staro vrime mogle davat samo ritke crkve, a za područje naši Poljica to je mogla činit samo crkva sv. Križa u Zvečanju, u pridilu Brdine. Crkva je posvećena godine 1745. Zvona su joj darovana iz Venecije i to od samog Senata šta ima posebnu važnost ako se znade da je niti 100 metara od crkve bija centar Poljičkog suda. Stoga je upravo ta novosagrađena crkva bila pogodna da daje Porcijunkulu.

Pristankon Turske opasnosti gradi se najveći zvečanjski komšiluk Brdine i u tom pridilu bijaše kovačija i mlinica zbog blizine izvora pitke vode. Crkva za Porcijunkulu dobiva i dukale od samoga pape godine 1745. i u travnju (po Poljica) zlokobne 1807. Poljički statut iz 1482. u članku 96. kaže “sudstvo dajemo za Trviž”, a Trviž je staro ime Zvečanja koje je na ostacima rimskog naselja podigao Tišimir, brat Krešimira i Elema, sinova rvatskog kralja Miroslava koji su po legendi osnivači Poljica.

Stari su pripovidali da u blizini župne kuće bijaše sud ka oveći kockasti kamen veličine manje kuće i u njemu grubo uklesani pet pristolja, za velikog kneza Poljica i četri suca, te uklesane dvi kamenice di je porota glasala, a ona je sidila na odebjoj murovoj puntiželi i glasala kamenican. Kažu da je bija uklesan i niki natpis na poljičici, a iza same te pole da je bila još i kuća suda ka zatvor ili tome slično. A di je bija vojvoda? Zašto on nema svoje pristolje? Nema ga zato šta je čuva red tj. vršija je sa bandurima svoj posal. To misto di je bija sud zove se Dubca i godine 1945. po ukinuću općine Poljica, jugokomunisti ga miniraju, a da nije tu bio nijedan Poljičanin. Oni koji su se suprostavili, iako iz iste struje, nestali su. A ono šta je priostalo srušeno je 70-ti godina 20. vika prilikon širenja puta.  

Ovi zvečanjski sud je bija za izvanredne slučajeve jer Poljičani su imali običaj i sudit i dilit pravdu na licu mista, tamo di je problem. A upravo tu kroz 18. vik bijaše i zborno misto Zvečanja. Tu bi za sv. Stipana božićnoga svo misto pucalo u pivca koji je bija vezan 50 metara na oriju u dilu zvano Butiga. Spomenuta Dubca su za vrime suđenja judi nazivali Gabata po Ponciju Pilatu i njegovoj katrigi.  

Kako se na 2. kolovoza, blagdan Gospe Porcijunkule, dava sveopći oprost, ako bi se grišnik dokopa čematorja sv. Križa moga je bit oslobođen svi zločina osin silovanja, ubojstva i veleizdaje. Oprost je moga dat samo Poljički vikar i nadbiskup splitski ako bi se tu zateka. Tako se u narodu pripovida da je na Gospu Porcijunkulu svaki katun triba Zvečanju pomoć sa tri bandura koji su ka žendari postavili straže da se zločinci spriče pristupit čematorju i po cinu da ji se ubije ako triba. Tako don Danko Vlašić u svojoj obradi vizitacija splitski nadbiskupa iznosi legendu da su jednon takvon prilikon bila uvaćena dva razbojnika iz Ugljana koji su pljačkali po Poljicima te su uspili razvalit zatvor i pobić u obližnje čematorje crkve sv. Križa za dolaska splickog nadbiskupa Cosmija. Oni se ispovide i dobiju oprost te slobodni odlaze, ali kako to nije bilo po voji poljičkoga puka, iz mnoštva opali kamen nadbiskupa u glavu tj. u oko te ga smista odvedu na Cetinu da bi ga brodon pribacili u susidnu državu Veneciju tj. u Omiš. Međutin, ona dvojica iz Ugljana, sad očišćeni od grija, siluju i ubiju Martu Katušić, ali ji isti dan poljički banduri uvate. Kako su već bili smrtno osuđeni, narede jin da usiku svaki za se dubčič ka kolac i na to ji obise, a tilo pokojne Marte pošalju nadbiskupu u Omiš s porukon „Eto nadbiskupe šta učini!“, pa tilo vrate i pokopaju ga po svome običaju.

Poljička pravda, kako vidimo, bijaše snažna i brza i takav društveni ustroj u Poljicin osigura nan je šest vikova slobode i skladnoga života.  A di smo sad, braćo i sestre Poljičani, boje da i ne govorin.

DON ŠPIRO ČIKEŠ, NOVI POLJIČKI DEKAN

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić objavio je dekrete o razrješenjima i imenovanjima svećenika koji pastoralno djeluju na području Splitsko-makarske nadbiskupije. Dekreti za dijecezanske svećenike stupaju na snagu 20. kolovoza 2018.

Promjene koje se odnose na Poljica i poljičke župe su slijedeće: 

• za župnika župe sv. Ciprijana u Gatima, umjesto don Vlade Đuderije koji ide na bolovanje, imenovan je don Ante Šošić, dosadašnji vršitelj službe upravitelja Svećeničkog doma i ekonom Centralnog bogoslovnog sjemeništa i Nadbiskupskog sjemeništa,
• za župnika župe sv. Roka u Jesenicama, umjesto don Tomislava Bašića koji je imenovan novim upraviteljem Svećeničkog doma i ekonomom Centralnog bogoslovnog sjemeništa i Nadbiskupskog sjemeništa, postavljen je don Toni Šinković koji je do sada pastoralno služio kao župni vikar u župi Prečistog Srca Marijina u splitskim Škrapama,
• za župnika u župi Gospe od Zdravlja u Podstrani, umjesto don Ivice Barišića koji je imenovan župnikom u župama Presvetog Trojstva u Rogotinu i sv. Jurja m. u Desnama, imenovan je don Nikola Mikačić, dosadašnji župni vikar u župi Gospe od Otoka u Solinu,
• za župnika u župi sv. Luke ev. u Dubravi i Sitnom Gornjem, umjesto don Jakoslava Banića koji odlazi za župnika u župu sv. Stjepana prvom. u Donja Brela, imenovan je don Ivan Kovačević, dosadašnji bolnički kapelan na Križinama u Splitu,
• don Marko Marasović, dosadašnji župni upravitelj u župi Uznesenja BDM u Svinišću, zbog kanonske je dobi razriješen službe župnika i stavljen u stanje mira.

Na mandat od pet godina imenovani su i novi dekani u dekanatima Splitsko-makarske nadbiskupije, pa je tako novim dekanom Poljičkoga dekanata u Kostanjama postao kostanjski župnik don Špiro Čikeš.

Dosadašnjemu dekanu don Vladi Đuderiji (na slici, prvi s desna) zahvaljujemo na svemu što je učinio za naša Poljica i želimo mu obilje lipoga zdravlja i Božjega blagoslova, a novome dekanu don Špiru Čikešu (na slici, drugi s desna) i zdravlja i mudrosti da na najbolji način upravi ovom važnom institucijom s obzirom da Poljički dekanat već desetljećima jedini baštini teritorijalnu cjelovitost Poljica, pa bez njega, makar na formalnoj razini, ni Poljica ne bi bilo.

I ŽUPAN SE PITA: PROSVJEDNICI, GDJE STE?

Još jedno županijsko mlaćenje prazne slame na temu izgradnje dugo iščekivane prometnice od Omiša do Splita i dolazak predstojnika Ureda uprave Hrvatskih cesta iz Zagreba Gorana Puža među vijećnike SD županije mogao bi se svesti na poznatu uzrečicu „Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb!“

Zato nam se svakako najzanimljivijom čini konstatacija župana Blaženka Bobana koji pored ostalog kaže: (…) „Žao mi je što je ovdje više policajaca nego prosvjednika, a podrška građana bi i meni pomogla da vršimo pritisak kako bi cestu izgradili“. Drugim riječima: dok dite ne plače, mater sisu ne daje!