U spomen na stožernog brigadira Antu Šaškora Bradu iz Čišala, junaka Do
movinskog rata i legendarnog zamjenika zapovjednika Prvog hrvatskog gardijskog zdruga koji je 1995. smrtno stradao na planini Vitorog, priređen je tradicionalni turnir u streljaštvu čiji pobjednici su svi koji čuvaju spomen na ovog velikog čovjeka i domoljuba. Više u priloženom članku iz SD.
Ima se, može se, gradi se… Ali u Istri! I neka se gradi jer Istra to zaslužuje sustavnim zauzimanjem svih njenih relevantnih subjekata za vlastiti gospodarski prosperitet i opstojnost istarskog identiteta neovisno o političkim strujama i trendovima. Ne podilazeći strankama na vlasti, Istra se odavno izborila za status da biti hrvatski domoljub u prvome redu znači voljeti Istru.
I zato Vladi RH nije preostalo ništa drugo nego da donese odluku o produljenju koncesijskog ugovora za pet godina na temelju kojega će se za dionicu dugu 28 km od Pazina do tunela Učka uložiti 1,237 milijardi kuna bez PDV-a u autocestu punog profila sa ukupno 31 objektom (11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nadvožnjaka, odmorište Rebri itd.), i što je najvažnije – sve će biti izgrađeno za samo tri godine!
Nasuprot istarskome ‘ipsilonu’ (prometnice oko Zagreba i od Zagreba prema graničnim prijelazima nećemo ni spominjati – neka i njih!), zaobilaznica ili brza cesta Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš u dužini od cca 20 kilometra i ukupnoj vrijednosti investicije od 2,435 milijardi kuna (što se čini prenapuhanim iznosom jer toliko stoji i puno zahtjevniji objekat kao što je Pelješki most!) ‘gradi’ se već desetljećima i još uvijek se ne zna kad će gradnja uopće započeti, pod kojim uvjetima te tko će je i kako financirati (Vlada RH se nada da će EU, dok ovoj i nije osobito stalo razvijati naš turizam).
Dalmaciji i Dalmatincima zaludu su statistike i relevantne činjenice koje su ovu ‘cestu života’ i formalno svrstale u sami vrh državnih cestovnih prioriteta, zaludu joj je što se na premijerskoj i nizu ministarskih funkcija uključivo i državne tajnike u Ministarstvu prometa već godinama i desetljećima izmjenjuju Dalmatinci i zaludu joj je što se glavnina državnog prihoda od turizma ubire u Dalmaciji.
Sad vi lijepo promislite i recite zašto se u nekim dijelovima Lijepe naše može graditi, a u Dalmaciji (uključivo, naravno, i naša Poljica) ne može, pa ne može?
Može li netko po
tpisanoj novinarki SD, a napose poštovanom ravnatelju Županijske uprave za ceste g. Petru Škoriću objasniti da zbog radova na cesti za Žrnovnicu ne kasne samo „Prometovi“ autubusi i posljedično Žrnovački srednjoškolci nego i nebrojeni drugi, a naročito žitelji Srednjih Poljica kojima je to jedina cestovna veza sa Splitom. I zato smo barem od gospodina ravnatelja kao nadležno stručne osobe očekivali neko lucidnije rješenje od ‘privilegiranog’ propusta vozila iz smjera Žrnovnice u terminima početka nastave, pa mu predlažemo da razmisli o pojačanom intezitetu radova na ovoj ‘zahtjevnoj’ prometnici umjesto pomalo zastarjele metode ‘pusti me proć!’.
Naša udruga Savez za Poljica i pojedini njeni članovi, a ponajviše dipl. inž. građ. Ivan Vulić, potrudili su se i u pisanoj formi nadležnima u Gradu Omišu dostavili primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribnjak (VII) u Omišu koje u cjelosti, zajedno sa prilozima, podastiremo na uvid javnosti, a ponajprije građanima ovog dijela Grada Omiša i Poljica.
Primjedbe se odnose na lokaciju autobusnog kolodvora, uređenje i zaštitu desne obale rijeke Cetine, prijedlog mogućih lokacija luke nautičke namjene, proširenje i zaštitu plaže te izgradnju šetnice (tzv. lungo mare) i biciklističke staze.
Ne znamo koliko su žitelji Prika i drugih dijelova Poljica upoznati s Prijedlogom izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribnjaka koji je još koji dan na javnoj raspravi, a koji bi, ako ni zbog čega drugog, morao zanimati Poljičane zbog izmještanja autobusnog kolodvora na novu lokaciju najmanje kilometar udaljenu od centra grada.
Usvoji li se novi izmjenjeni UPU (a kad se u nas što nije usvojilo!?), omiški bi taksisti mogli počet trljat ruke jer će se malokoji Poljičanin domoći ‘pruge’ za doma bez njihovih usluga, naročito zimi za gruba vrimena.
No kako nas priča o kolodvoru ne bi zavela, jednako pomno valja pogledati i ostatak sadržaja spomenutog plana s obzirom da je Ribnjak ne samo ures Omiša nego i jedno od najatraktivnijih poljičkih izlaza na more.
Zato se trgnite i bacite oko na ovaj važan dokument dok nije kasno!
Razuman čovjek teško može shvatiti da je samo zahvaljujući zakonskoj obavezi stavljanja na javni uvid Studije o utjecaju na okoliš državne ceste D8; dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina bilo moguće doći i do spoznaje o trasi izgradnje ove, za Poljičane i druge žitelje Poljica naročito, životno važne prometnice.
Zato smo i zamolili člana naše udruge gospodina Ivana Vulića, diplomiranog građevinskog inženjera prometnog (infrastrukturnog) smjera koji je svoj radni vijek proveo u planiranju i izgradnji prometnica i trajektnih luka u tvrtkama Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. i koji desetljećima prati i komentira prometnu problematiku naših Poljica i cijele splitske anglomeracije pa i šire, da napiše stručan osvrt na predloženu trasu spomenute brze ceste kako bismo i mi laici mogli razabrati što nam se to nudi i pod kojim uvjetima.
Nakon što pročitate njegov stručni osvrt dostupan na priloženom linku, nemojte se prepustiti osjećaju nemoći i beznađa jer ako već ne možete mijenjati trasu zaobilaznice, mijenjajte njene ‘projektante’ tako da na prvim slijedećim izborima uskratite svoj glas onima koji zbog svoje sebičnosti, nestručnosti ili nesposobnosti troše našu budućnost.
Uz podsjetnik na javnu raspravu o uvodno spomenutoj Studiji koja će se održati u petak 14. 9. 2018. u 11.00 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Podstrani te istoga dana u 14.00 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Dugome Ratu, osvrt dipl. inž. građ. Ivana Vulića na trasu brze ceste čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina dostupan je na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/09/Osvrt-in%C5%BE.-Ivana-Vuli%C4%87a-na-trasu-brze-ceste-TTTS-Omi%C5%A1.pdf a trasa brze ceste na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/08/Trasa-zaobilaznice-Stobre%C4%8D-Omi%C5%A1-sa-svim-%C4%8Dvori%C5%A1tima.pdf
Osvrt inž. Ivana Vulića na trasu brze ceste TTTS – Omiš
Na zahtjev investitora „Vjetroelektrane Orjak“ d.o.o. iz Zagreba, Županijska uprava za ceste Split donijela je odluku o zatvaranju dijela županijske ceste Ž6166 (Omiš/D8-Kučiće-Slime-D39) od Pavića mosta do HE Kraljevac u vremenu od 12. rujna 2018. do 4. listopada 2018. kako bi se položio 35 kV kabelski vod od VE Kom-Greda-Orjak do postojeće TS 35/10 kV.
Nije toliki problem što će žitelji i posjetitelji ovoga kraja morati nešto više od tri tjedna (premda se čini i duže s obzirom da u točki VI. Odluke piše da traje do 10. listopada 2018.) voziti zaobilazno preko Kostanja, Blata n/C, Šestanovca i Zadvarja, i nije toliki problem što je spomenuta Odluka dostavljena svima osim mjesnim odborima tj. žiteljima okolnih mjesta koji će najviše trpjeti njene posljedice (vidi pod Dostaviti), koliko je velik problem što ćemo svi mi zajedno zadugo sufinancirati ovu ‘jeftinu’ struju iz obnovljivih izvora dok će profit ubirati netko drugi.
No utješno je što će žitelji ovog dijela Poljica, za razliku od onih koji su ubrali ili će zadugo ubirati svoj ‘zub’, uživati u ‘slici i tonu’ vjetroparka koji već krasi pejzaž kostanjsko-selačke juti i pasika, prostora koji inače uživa čak dvostruku zaštitu kao prirodni resurs od iznimne vrijednosti. Ma ko to more platit?!
Nakon što smo, teškom mukom, uspjeli doći do trase zaobilaznice Stobreč – Omiš, s još većim naporom dođosmo napokon i do Studije o utjecaju na okoliš državne cesta D8, dionica čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina, kako se službeno zove ove prometnica koja Poljičanima i drugim žiteljima Poljica život znači, pa jedan i drugi dokument možete u miru svoga doma razgledati zasad jedino na internetskoj stranici Saveza za Poljica na linkovima kako slijedi:
Po vašem uvidu u priložene dokumente, napose u Studiju iz točke 2. koja je, ponavljamo još jednom, i službeno izložena javnoj raspravi koja traje do srijede 19. 9. 2018., molimo sve vas koji u spomenutim dokumentima razaberete bilo što relevantno za spomenutu raspravu da u svojim komentarima i drugima skrenete pozornost na podatke i činjenice koje smatrate posebno važnim kako bi što veći broj naših sugrađana mogao aktivno sudjelovati u javnom izlaganju koje će se održati u petak 14. 9. 2018. u 11.00 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Podstrani te istoga dana u 14.00 sati u prostorijama Općinske vijećnice u Dugome Ratu.
I zato, Poljičani poštovani, uzmite napokon sudbinu u svoje ruke barem u onoj mjeri koja vam je ponuđena jer sudeći po tome što ovi životno važni dokumenti nisu dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih cesta d.o.o. i nadležnoga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ali nažalost, ni na službenim stranicama SDŽ te Poljicima nadležnih gradova i općina kao što bi to u ovo internetsko doba bilo za očekivati, jasna vam je valjda namjera i poruka.
Zna li itko zašto u brošuri-vodiču Hrvatske turističke zajednice „Parkovi Hrvatske“ priloženom uz današnji broj Slobodne Dalmacije (u privitku) nema poljičkog parka prirode Šćadin – jedne od posljednjih prašuma u ovom dijelu Evrope obgrljene kanjom Cetine sa sjevera, istoka i juga te Pograjsko-kostanjsko-selačkom juti sa zapada?
Ovaj izniman krajolik površine više stotina hektara zbog bogatstva svoje flore i faune ionako uživa nacionalnu zaštitu kao zaštićeni kulturni krajobraz te međunarodnu zaštitu u okviru ekološke mreže Natura 2000 osim, naravno, u dijelu koji je netko tko nogom nije zašao u ovu bogomdanu ljepotu prostornim planom namijenio izgradnji tzv. poslovne zone i vjetroparka (u privitku).
Zna li, dakle, itko zašto Poljica nema u spomenutom vodiču HTZ?
Kad već tzv. uža i šira društvena zajednica preko svojih ustanova i brojnih službi propušta učiniti ono za što ih porezni obveznici plaćaju, onda stvar obično spašavaju pojedinci poput Gorana Mikasa, Poljičanina iz Vele Njive, samoukog i dragovoljnog čuvara poljičke narodne i kulturne baštine.
Mnogi će, kako to obično biva kad se traži izlika za neučinjeno, reći da ‘besposlen pop i jariće krsti’ ali takvi propuštaju uočiti da su nam nizašto sve vile, dvori i bazeni ako ne sačuvamo svoj identitet i onaj čuveni ‘genius loci’ svakog našeg malog mista koji ga čini prepoznatljivim i posebnim. I zato je ovo čime se naš Goran bavi puno više od osobne zanimacije i zabave jer osim što je to u njegovome slučaju i način života, u pitanju je i jedan potencijalno iznimno vrijedan turistički resurs koji Poljica kao bogomdanu turističku destinaciju čini posebnom.
Zbog toga bi ljude poput ovog osebujnog člana naše udruge trebalo ‘svićon tražiti’ i pružiti im svu moguću potporu kako bi ustrajali u očuvanju naših tradicija i običaja tim više što nam turizam, po svemu sudeći, postaje gotovo jedini preostali izvor egzistencije u budućnosti. No čak da ni od turizma ne bude ništa, zajednici su uvijek potrebni ‘čuvari ognjišta’ jer bez o(p)stanka ljudi na svojoj didovini propadaju i kraljevstva, pa tako ni naša nekoć slavna knežija neće biti izuzetak.
I zato kolegi Goranu Mikasu, kapa 
doli!