Nakon 31 godinu od junačke pogibije hrvatskih branitelja Ive Bana (1964. – 1991.) iz Tugara i njegova suborca Ratimira Dragića pronađeni su njihovi posmrtni ostaci nedaleko mjesta stradavanja u Kukunjevcu pokraj Lipika.
Podsjetimo, 11. listopada 1991. u humanitarnoj akciji spašavanja ranjenih suboraca, skupina dragovoljaca popularno zvanih “Merčepovci” pokušala je izvući ranjenike iz opkoljenoga Lipika ali je svojim sanitetskim vozilom upala u neprijateljsku zasjedu tijekom koje je većina njih ranjena dok su Ivo Ban i Ratimir Dragić, nažalost, poginuli. Njihova tijela sada su napokon pronađena pa će naš Ivo svoje vječno počivalište imati u svojoj poljičkoj grudi.
Njemu i svim stradalim hrvatskim braniteljima neka je vječna hvala i slava!
U povodu jučerašnjeg, današnjeg, sutrašnjeg… riječju – svakodnevnog prometnog kolapsa na dionici Jadranske magistrale od Stobreča do Grljevca i dalje prema Omišu koji traje desetljećima – prilika je podsjetiti na činjenicu da se ova najopterećenija prometnica u Hrvatskoj počela graditi davne 2007. i to kao ishodišna dionica buduće brze ceste Split – Omiš o čemu svjedoči i obavijesna tabla Hrvatskih cesta d.o.o. (na slici) postavljena uz cestu prema TTTS-u. Ako pak od drače ne uspjevate pročitati što na tabli piše (a stanujete na području splitske aglomeracije), i sami snosite dio krivnje ali ne zato što draču niste pokosili nego zato što pokorno prihvaćate nebrojena lažna obećanja nadležnih i odgovornih o njenoj prioritetnoj i brzoj izgradnji.
I zato, dok puzite u koloni (a što ćete drugo nego puziti?!) razmislite o tome zašto su Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor naprasno i bez obrazloženja obustavile već započete radove (uz prešutnu suglasnost SD županije i nadležnih gradova i općina) premda je ova u državi najneophodnija prometnica imala (kao što tekst pri dnu table s priložene slike svjedoči) izdanu građevinsku dozvolu, osigurana sredstva i odabrane izvođače? I zašto se u najkraćem mogućem roku radovi ne nastave?
Odgovor je, zapravo, vrlo jednostavan: zato što vi puzite (ne samo u koloni) i šutite!
Mladomisnik don Klement Radosoljić pričešćuje svoju obitelj
Župa Presvetog Trojstva u Sitnom Donjem jučer je, nakon 76 godina, imala veliko slavlje mlade mise. Župljanin don Klement Radosoljić, ovogodišnji mladomisnik Splitsko-makarske nadbiskupije, služio je svečanu mladu misu na oltaru ispred župne crkve na kojoj je sudjelovalo više stotina vjernika. Misno slavlje počelo je roditeljskim blagoslovom koji su don Klementu udijelili njegov otac Ante i majka Davorka rođena Juginović. Bile su tu i njegove dvije sestre Anamarija i Antonija, brojna druga rodbina, kako iz Sitnoga, tako i majčine Dubrave, Sitnjani iz oba sela i iz grada. U koncelebraciji s Radosoljićem bila su još četiri ovogodišnja mladomisnika te još petnaestak svećenika. Tijekom misnog slavlje pjevao je zbor konkatedralne župe svetog Petra. Njegov prijatelj svećenik održao je propovijed kakvu dugo nismo čuli… (više u prilogu SD iz pera Ivana Ugrina)
Čestitamo mladomisniku don Klementu Radosoljiću i njegovim roditeljima!
Ni toplotni udar koji nije mimoišao ni drevna Poljica nije omeo Poljičane u tradicionalnom štovanju vjere i običaja predaka pa se tako i danas, prve subote u srpnju, skupina od njih 50-tak najsmjelijih i od ‘svi (poljičkih) sela odabrani’ okupila na drugom najvišem mosorskom vrhu Koziku ili Sv. Juri (1319 m) pred drevnom kapelom nebeskoga zaštitnika Poljica pod kojom kamen puca od vrućine, a pogled u daljine na sve četiri strane svijeta. Svetu misu održanu u 10 sati predvodili su don Dražen Balić i dolački župnik don Ivan Prelas koji je usputno blagoslovio i Gospin kip za Šipčom težak 80 kg koji proljetos u mosorska njedra postaviše Putišićani. Sve što riječima nije moguće opisati nadopunit će priložene fotografije, a mirise i zvukove gordoga Mosora te osjećaje okupljenih od kojih su neki još sinoć zanoćili na ovoj najvišoj postaji duhovne vertikale Poljičana (sv. Jure na Koziku, sv. Jure na Gracu, Mile Gojsalića u Podgracu i sv. Bogdan Leopold Mandić u Zakučcu), dočarajte sami sebi.
Čast Teu Baučiću i volonterima iz ekološke udruge KPA Iglun kao i sponzoru kampanje “Čuvaj, pazi, ne bacaj!” na prikupljenome otpadu iz dugoratskog podmorja ali što bi oni čistili da nije onih koji ustrajno zagađuju i more i podmorje?! U tom smislu i zagađivači zavrijeđuju pohvalu kao i vlasnik dvaju kontejnera punih smeća (!) koji su također završili u moru bez da je itko za njima suzu pustio. Ili su možda ciljano tamo postavljeni upravo zbog navika onih kojima je more samo prigodno smetlište i ništa više?
Prenoseći prilog iz današnje SD o životu i radu ovog Nakličkog sveznadara, kako ga razložno časti naslov spomenute reportaže, našemu vrlome Poljičaninu Miljenku Vrkiću iz Naklica čestitamo današnji 78. rođendan začinjen netom objavljenom i nadasve vrijednom etnomonografijom “Nakličke užance” te jednako zasluženom osobnom godišnjom Nagradom Grada Omiša!
P.S. Ako netko ima pristup digitalnome izdanju SD molimo da u komentaru objavi link na priloženu reportažu kako bi ista bila čitljivija.
Novi most preko Cetine na više od 70 m nadmorske visine (foto: Tom Dubravec, Cropix)
Mini-jubilej petogodišnjega postojanja internetske i fb-stranice Saveza za Poljica odlučili smo obilježiti još jednim u nizu priloga o prometnoj problematici Poljica kojih smo u navedenome razdoblju objavili više od stotinu (!) svjesni činjenice da su promet i prometna infrastruktura žila kucavica svakog životnog prostora koja omogućuje njegovo funkcioniranje. Kako na području povijesnih Poljica gotovo svu prometnu infrastrukturu baštinimo iz (pra)davnih vremena, ne čude brojni prometni trombovi koji su pridonijeli posvemašnjoj obamrlosti Poljica, naročito Gornjih. Začuđujuće je, međutim, što upravo na toj i takvoj prometnoj infrastrukturi neprimjerenoj našemu vremenu i potrebama nadležni i odgovorni temelje našu budućnost i budućnost onoga što je od Poljica ostalo. Pri tome mislimo na izgradnju toliko hvaljene zaobilaznice Omiša koja bi, s obzirom na svoje kapitalno prometno značenje i investicijsku vrijednost veću od 500 milijuna kuna, budućnost Poljica i Omiša morala učiniti boljom ali smo mišljenja da će zbog niza stručnih promašaja u njenom planiranju i projektiranju ostati upamćena kao kapitalan promašaj i investicija bez pokrića.
Zbog svega toga smo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture 2. veljače 2022. uputili Zahtjev za inspekcijskim nadzorom sigurnosti prometa na području Poljica (1) u kojemu smo obrazložili naše sumnje i ukazali na uočene probleme i propuste te zamolili da se isti u najkraćemu roku otklone. Suprotno dosadašnjoj praksi, MMPII je ovoga puta u razumnome roku dostavilo svoj odgovor(2) kojim je, nažalost, samo meritorno potvrdilo opravdanost rečenoga zahtjeva za inspekcijskim nadzorom kao i našu bojazan da ni postojeća, a niti planirana prometna infrastruktura još zadugo neće biti odgovarajuće prometnim potrebama domicilnog stanovništva i drugih sudionika u prometu.
Čvor Omiš, službeno i alternativno rješenje
To nas je, naravno, ponukalo da resornome ministarstvu u formi pisanoga komentara (3) na spomenuti odgovor iznova dostavimo naša dugogodišnja zapažanja, stručna razmatranja i prijedloge kako bismo zajedničkom pameću i suradnjom pokušali iznaći optimalna prometna i projektna rješenja dok je na vrijeme i dok se još može jer – barem kad je tzv. zaobilaznica Omiša u pitanju – ne bismo željeli da rješavajući stare nepotrebno srljamo u nove prometne zastoje koji će nakon Donjih zahvatiti i Srednja Poljica, a što će se odraziti i na sam grad Omiš.
Zato se iskreno nadamo da će ovu našu prepisku s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture proučiti svi oni koje ova problematika profesionalno i/ili životno zanima, a naročito odgovorni predstavnici Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave kojima predlažemo da se zajedničkim nastupom izbore za hitno sazivanje stručnog okruglog stola na području Poljica kako bi se otklonile manjkavosti i iznašla optimalna rješenja, a u čijemu bi radu, uz predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, Županijske uprave za ceste Split, Splitsko-dalmatinske županije te JLS s područja Poljica sudjelovala i skupina neovisnih stručnjaka akreditiranih od strane mjesnih odbora, udruga i građanskih inicijativa s područja Poljica kao njihovi legitimni predstavnici. S tom svrhom dostupnima smo učinili i sve naprijed spomenute dokumente kako slijedi:
„Jedno od područja koje je sukladno smjernicama EU naša ustanova predložila za strogu zakonsku zaštitu je i Šćadin. Razlog tome je što se u europskim standardima zaštite spominju primarne i sekundarne prašume što Šćadin jest. Tu je važan igličasti resičar koji raste na starim hrastovima ili drugim bjelogoričnim stablima, a što pokazuje kolika je vrijednost cijelog staništa.“ – rekao nam je Gudio Piasevoli, stručnjak iz Javne ustanove More i krš te na kraju poručio: – „Ovo je Bogom dano, a to je lokalno stanovništvo aktivno očuvalo!“
Nakon 31 godinu od junačke pogibije hrvatskih branitelja Ive Bana (1964. – 1991.) iz Tugara i njegova suborca Ratimira Dragića pronađeni su njihovi posmrtni ostaci nedaleko mjesta stradavanja u Kukunjevcu pokraj Lipika.
