TUGARANI USTRAJNI I USAMLJENI U JOŠ JEDNOJ PROSVJEDNOJ AKCIJI

Ni ružno vrijeme s kišom nije omelo Tugarane u još jednom prosvjedu protiv skorašnjega preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale novim mostom preko Cetine kroz njihova dvorišta ulicom neprimjerenoga profila bez nogostupa i rasvjete koju nadležni i odgovorni neodgovorno nazivaju županijskom cestom ŽC6142.

 

SNJEŽANA KORDUN, NOVA INTERPRETATORICA BAŠTINE!

Ispričati pravu priču na pravi način o projektu, proizvodu ili brandu jedna je od najvažnijih stvari u poslovnome svijetu. Tehnika je puno, a sve više se koristi tzv. ‘storytelling’ čiji cilj je što jače povezivanje ciljane teme s publikom odnosno potencijalnim kupcima ili ulagačima. Upravo za taj posao osposobljena je članica naše udruge Snježana Kordun koja je tako i formalno postala interpretatorica kulturne baštine na temu hrabrih osoba – junaka i junakinja slavne Poljičke kneževine. Čestitamo Snježani i želimo joj puno uspjeha u budućemu radu!

 

Više na https://www.facebook.com/DalmacijaStorytelling/posts/417815867577341

OVE SUBOTE U 4 DO 12 NOVI PROSVJED TUGARANA!

Dok se uokolo Poljica sve praši od užurbane gradnje pojedinih objekata cestovne infrastrukture koji će još zadugo biti sami sebi svrha, Tugarani strepe od prevelikog prometa koji će po ‘svečanom’ otvorenju novoga mosta preko Cetine prašiti njihovim dvorištima. Zato će i ove subote, 2. ožujka 2024. u simboličnih 4 do 12.00 na Dočinama u centru Tugara, nakratko obustaviti promet u znak prosvjeda protiv preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale na neuvjetnu županijsku cestu koja presijeca njihovo i druga naselja ugrožavajući na taj način živote i zdravlje domicilnoga stanovništva ali i drugih sudionika u prometu.

 

Poziv na predstavljanje knjige Joze Novakovića Bepa: „MATIČNE KNJIGE ŽUPE TUGARI IZ GODINA 1710. – 1828.” 

Državni arhiv u Zadru od prvorazrednog je značenja za proučavanje prošlosti Zadra i Dalmacije ali i Tugara zato što je upravo tamo pohranjen i veći broj matičnih knjiga župe Tugare. Znajući to,  vrstan poznavatelj tugarske i poljičke prošlosti, neumorni Jozo Novaković Bepo, posegao je za najvažnijima te ih s bosanice (hrvatske ćirilice ili točnije poljičice) preslovio na latinicu. Tako je iz Stare matične knjige krštenih od 1711. do 1828., Stare matične knjige umrlih od 1710. do 1825. i Izvadka iz Matice krštenih od 1790. do 1812. transkribirao preko tri tisuće upisa te ih objavio u knjizi “Matične knjige župe Tugari iz godina 1710. – 1828.”  učinivši tako njihov sadržaj dostupnim najširoj javnosti.

Zahvaljujući autoru ali i drugima koji su pomogli u realizaciji ove knjige čiji nakladnik je Župa Porođenja BDM Tugare, poljička i znanstvena bibliografija bogatije su za još jedno kapitalno djelo, dok su Tugarani dobili priliku spoznati svoje davno zaboravljene pretke bez čijega udjela ni Tugara kakve poznajemo ne bi bilo.

Uz autora Jozu Novakovića Bepa knjigu “Matične knjige župe Tugari iz godina 1710. – 1828.”  predstavit će don Mate Čulić, Vesna Bulić Baketić i prof. Jure Matijević u subotu 2. ožujka 2024. u 16 sati u župnoj crkvi Porođenja BDM Tugare. Dobro došli!

SAMO ZAJEDNIŠTVOM MOŽEMO DO BOLJIH PROMETNIH RJEŠENJA

Inicijativa Udruge zagrebačkih Poljičana “Sveti Jure” da se poljičkim nazivljem i nacionalnim znamenjem počaste pojedini objekti cestovne infrastrukture u sklopu Omiške obilaznice u cilju afirmacije “povijesne, kulturne i duhovne baštine Poljica” (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2024/02/POLJICKA-INICIJATIVA-MOST-POLJICKE-KNEZEVINE-I-TUNEL-POLJICA.pdf), potakla nas je na još jedno podsjećanje javnosti kako spomenuta obilaznica, onako kako je zamišljena, ne donosi nikome dobra kako god je ‘krstili’ osim, vjerojatno, izvođačima radova. 

Zašto je tome tako znaju odgovorni u Hrvatskim cestama d.o.o. ali da tako nije moralo biti, znamo mi i drugi koji sve pomno prate i promišljaju. Zašto HC d.o.o. kao investitor ustrajavaju na provedbi loših prometnih rješenja tek slutimo, dok spoznaje i saznanja dok kojih teškom mukom dolazimo zbog izostanka komunikacije s odgovornima revno podastiremo javnosti na uvid, a napose onima kojih se to najviše tiče – našim sugrađanima od kojih je većina odavno izgubila nadu da stvari mogu biti bolje. 

I zato je, eto, uvodno spomenuta inicijativa zagrebačkih Poljičana ipak dobrodošla makar je tek uvjetno podržavamo jer nas je ponukala da se iznova trgnemo iz beznađa i još jednom apeliramo na zajedništvo u potrazi za boljim prometnim rješenjima dok se još može kako bi nam barem savjest ostala čista krenu li stvari po zlu. 

O razlozima uvjetne podrške i o svemu što nevalja u spomenutim prometnim rješenjima te što nam je činiti da Poljicima ali i Gradu Omišu i cijeloj splitskoj urbanoj aglomeraciji bude bolje pročitajte u priloženome dokumentu Saveza za Poljica u kojemu je sve potanko objašnjeno (vidi Stajalište Saveza za Poljica o inicijativi UZP za preimenovanje pojedinih objekata Omiške obilaznice).

Sažetak o svečanosti “POLJIČICA – NACIONALNO KULTURNO DOBRO”

Upisom u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7778 u studenome 2023., poljičko povijesno pismo poljičica dobilo je status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Savez za Poljica kao njegov nositelj (uz Osnovnu školu „Srinjine“), u suradnji s drugim srodnim udrugama, školama i javnim ustanovama s područja povijesnih Poljica i uokolo njih, priredio je tim povodom svečanost pod nazivom „Poljičica – nacionalno kulturno dobro“ u Ilirskome (glagoljaškome) sjemeništu na Priku u Omišu dana 1. veljače 2024.

Uz brojne Poljičanke i Poljičane, žitelje i prijatelje Poljica, svečanosti su nazočili i predstavnici regionalne i lokalne samouprave i njihovih turističkih zajednica, zatim predstavnici pojedinih javnih ustanova te predstavnici suorganizatora i medija, dok je u programu sudjelovalo više kulturno-umjetničkih udruga s područja Poljica, uzvanika i gostiju među kojima i dr. sc. Mateo Žagar, hrvatski akademik i profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koji je održao prigodno predavanje o važnosti poljičice ili poljičke azbukvice.

Istim povodom Savez za Poljica priredio je i prigodnu brošuru naslova „Poljičica – nacionalno kulturno dobro“. Nije izostao ni zajednički domjenak u duhu tradicionalnog poljičkog gostoprimstva. 

Dojmove o onome što se u poljičkome hramu kulture na Priku moglo vidjeti i čuti možda je najbolje sažeo akademik Žagar u svojoj fb-objavi u kojoj piše, citiramo, kako je “nevjerojatno s kolikom se predanosti poljički puk identificira sa svojom tradicijom, bez patetike, s radnim ponosom” te da je “nezamjenjiv osjećaj kad vidiš da ti struka pulsira i kad nije mrtvo slovo na papiru što najbolje ilustrira priloženi video nakon kojega će”, tvrdi akademik, “svakome sve biti jasno”: Marija Prelas: ojkavica (treskavica) na temu poljičice

Želite li saznati više o poljičici kao kulturnome dobru i svečanosti održanoj tim povodom, upućujemo Vas na poveznice u nastavku:

Rješenje o upisu poljičice u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Poljičica dobila status zaštićenog kulturnog dobra (Slobodna Dalmacija od 6. siječnja 2024.)

Poljičica – nacionalno kulturno dobro (prigodna brošura o poljičici)

Poljičica dobila status nematerijalnog kulturnog dobra (SD_6.1.2024.)

Poljičica bi trebala biti izborni školski predmet_1. dio (SD_1.2.2024.)

Poljičica bi trebala biti izborni školski predmet_2. dio (Slobodna Dalmacija_1.2.2024.)

Poljica zaslužuju priznanje kao povijesna regija (Slobodna Dalmacija_2.2.2024.) 

Poljičica ujedinila Poljičane (portal Dalmacija danas 2. veljače 2024.)

Poljička fešta (fb-objava Staroslavenskoga instituta od 2. veljače 2024.)

“HOĆEMO NOVU CESTU!”

“Hoćemo novu cestu!” – spontano i vjerojatno nesvjesno tugarska djeca izrekla su jedini ispravan stav tijekom današnjega polusatnoga prosvjeda dvijestotinjak mještana Tugara protiv preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale iz smjera Makarske novom omiškom zaobilaznicom koja čeka ‘svečano’ otvorenje na neuvjetnu županijsku cestu, a zapravo ulicu, koja Naklice i Tugare preko Srinjina i Žrnovnice povezuje sa Strožancem odnosno Splitom. Naime, svako drugo ‘alternativno’ rješenje samo pogoduje novoj odgodi početka gradnje brze ceste Stobreč-Omiš stvarajući uz to nove probleme u prometu i tamo gdje ih dosad nije bilo. Izlike investitora da nema novca za izgradnju lokalnih zaobilaznica spomenutih naselja nisu prihvatljive zato što su ljudski životi vrijedniji od svega. I zato spomenuto preusmjeravanje prometa na neuvjetnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica treba biti odloženo dok se ne osiguraju preduvjeti za njegovo sigurno odvijanje.

Više o prosvjedu Tugarana

https://www.dalmacijadanas.hr/tugarani-izasli-na-cestu-najavili-veliki-prosvjed-na-dan-otvaranja-mosta-preko-cetine-dosta-nam-je-laznih-obecanja-promet-s-magistrale-preusmjeravaju-na-seoski-put-kupuje-vrijeme-jedino-rjesenje/?fbclid=IwAR1_bTMmakcsg6I-nHguxdTjlMWBADI0v4toC4h4-FKVrRx179aeu5oj11g

https://n1info.hr/vijesti/prosvjed-u-tugarama-zelimo-cestu-normalne-sir/

https://www.index.hr/vijesti/clanak/mjestani-tugara-prosvjedovali-traze-obnovu-ceste-strahujemo-za-svoju-djecu/2535261.aspx?fbclid=IwAR2_QlQ3Courm3kxl6y84rYkPM92NKbU_ZuQrV6gN8nklQTbk-t32trdkVs

ZAHVALA SUORGANIZATORIMA SVEČANOSTI NA PRIKU

Nastavno na naslov priloga objavljenog na posljednjoj stranici današnje Slobodne Dalmacije odavno tvrdimo kako Poljica zaslužuju biti priznata povijesnom regijom! Ako se tko pita zašto, u najkraćemu – zato što su Poljica nacionalno kulturno dobro sama po sebi!

OŠ „Srinjine, OŠ „1. listopada 1942.“ – Čišla, OŠ „Gornja Poljica“ – Srijane, OŠ „Jesenice“ – Dugi Rat, OŠ „Strožanac“, OŠ „Dugopolje“, OŠ „Josip Pupačić“ – Omiš, OŠ „Šestanovac“, OŠ „Trilj“, OŠ „Žrnovnica“, SŠ „Jure Kaštelan“ – Omiš, Klapa Pasika, Pučki pivači Tugare, KUU „Mosor“, Društvo Poljičana “Sv. Jure”, KUD “Dalmacija”, KUD „Gornja Poljica“, KUD „Mile Gojsalić“, KUD „Srijane“, HKUD „Kostanje“, Poljička likovna udruga “Krug”, Povijesni muzej Poljica, Udruga „Cvit Srinjina“, Udruga „Jesenice“, Udruga zagrebačkih Poljičana “Sveti Jure”, Zavičajna kuća Gornjih Poljica, Poljički dekanat, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani i Centar za kulturu Omiš kojima naša udruga Savez za Poljica zahvaljuje na suradnji.

Naročitu zahvalnost iskazujemo kolegama i suradnicima s područja Poljica koji poljičicu ili poljičku azbukvicu čitaju i pišu te neumorno rade na proučavanju i afirmaciji arhivske baštine Poljica među kojima su Josip Bepo Novaković, Damir Vladušić, Jurica Matijević, Ivica Čotić, Mate Gojsalić, Nikša Tomić i Hrvatka Čović ali i mnogima nespomentima zato što smo sigurni da popis ovime nije ni približno iscrpljen.

POZIVNICA NA SLAVLJE POLJIČICE KAO KULTURNOGA DOBRA

Poljičica ili poljička azbukvica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugom vremenskom razdoblju od 11. do 20. stoljeća te službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije koja je na nemirnoj povijesnoj razmeđi Istoka i Zapada potrajala punih šest stoljeća.

Proglašenje poljičice nacionalnim kulturnim dobrom priznanje je, dakle, opstojnosti poljičkoga identiteta i to ne samo u povijesnome kontekstu nego i u sadašnjosti s obzirom na bolnu činjenicu da su Poljica, zapravo, administrativno nepostojeća i to gotovo punih osam desetljeća.

Stoga je sutrašnja svečanost lijepa prilika da svijetu pokažemo kako su barem Poljičani postojeći, a s nama i u nama i naša Poljica.

Dobro došli!