POLJIČKE GLAVE U TORBI

Slobodna Dalmacija, četvrtak 26. siječnja 2023.

Reportaža “Poljičke glave u torbi”

Piše: Sandra Barčot

PRILOG O MOSTU PREKO CETINE

Slobodna Dalmacija, četvrtak 26. siječnja 2023.

Prilog o mostu preko Cetine;

Piše: Vinko Vuković

NAJAVLJENA REKONSTRUKCIJA CESTE OD PAVIĆA MOSTA DO HE KRALJEVAC

Oboružani strpljenjem i naviknuti na duga čekanja dok cestovni neimari iz Županijske uprave za ceste Split prijeđu s riječi na djela, veselimo se i samome nagoviještaju rekonstrukcije županijske ceste od Pavića mosta do HE Kraljevac u dužini od dva kilometra. Nije puno ali gravitirajuće stanovništvo željno dobrih i sigurnih cesta zasigurno veseli. Nadamo se samo da će posao biti obavljen u skladu s najavom i pravilima struke.

SAŽETO O PROBLEMU KOJI DESETLJEĆIMA OPTEREĆUJE POLJICA, GRAD OMIŠ I CIJELU URBANU AGLOMERACIJU SPLITA

Brza cesta Stobreč-Omiš okosnica je cestovne infrastrukture Poljica, a njena izgradnja središnji dio priče o izgradnji brze ceste Trogir-Omiš koja desetljećima opterećuje ne samo Poljica i Grad Omiš nego i cijelu urbanu aglomeraciju Splita. Priča je to koja se toliko odužila da je postala dijelom narodne predaje koja se prenosi s koljena na koljeno. Zbog toga se tek rijetki sjećaju kad i kako je sve započelo, a još rijeđi znaju (ako postoje!?) kad i kako će završiti. Ovu neizvjesnost produbljuju i mnoge druge nepoznanice zbog kojih je Savez za Poljica u suradnji s Gradom Omišem potakao održavanje  j a v n e   t r i b i n e  na kojoj bi investitor Hrvatske ceste d.o.o. u neposrednome dijalogu s građanima očitovao svoje planove i namjere odnosne na Poljica i Grad Omiš. Tim povodom, a u svrhu boljega međusobnoga razumijevanja te boljega razumijevanja predmetne problematike priredili smo i ovaj sažetak kao podsjetnik na minula događanja i uvodnik u nadolazeća pa koga zanima, neka pročita.

BRZA CESTA STOBREČ–OMIŠ I CESTOVNA INFRASTRUKTURA POLJICA

(PROMEMORIJA)

Sedamdesetih godina prošloga stoljeća tadašnja hrvatska Vlada najavila je izgradnju 50-tak kilometara duge četverotračne brze ceste od Trogira do Omiša vrijedne gotovo 200 milijuna eura s rokom dovršenja do kraja 2008. Izgradnja je planirana u tri faze: od Trogira do Solina, zatim od Stobreča do Dugog Rata te od Dugog Rata do istočnoga izlaza iz Omiša. Danas, gotovo pola stoljeća kasnije, izgrađena je (tek) dionica od Trogira do Stobreča (osim denivelacije solinske Širine i stobrečkoga raskrižja) te manjim dijelom obilaznica Omiša započeta 2007. Te iste godine Hrvatske ceste d.o.o. započele su ali nažalost 2011. naprasno i bez obrazloženja prekinule izgradnju dionice čvor „TTTS“-čvor „Grljevac“ koja je trebala rasteretiti dionicu Jadranske magistrale od Stobreča do Grljevca, godinama najopterećeniju prometnicu u Hrvatskoj.

Oko izgradnje druge i treće faze brze ceste od Stobreča do Dugog Rata odnosno Omiša koja žitelje Poljica, Omiša ali i cijele splitske aglomeracije najviše zanima, stvari su toliko nejasne da je najbolje citirati prvog čovjeka Hrvatskih cesta d.o.o. Josipa Škorića koji u razgovoru za Dalmatinski portal u rujnu 2020. o tome reče: „Netko je prije par godina pustio da sve dozvole za brzu cestu Omiš–Split isteknu, ali nema smisla tražiti krivce i alibije” te u nastavku razgovora najavio da će ista „u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. biti nominirana za financiranje iz EU sredstva kako bi se sredstva HC-a mogla usmjeriti na druge projekte koji ne odgovaraju kriterijima EU“. 

Bilo kako bilo, u studenome 2014. druga i treća faza brze ceste od Trogira do Omiša preimenovane su u „Novu multimodalnu platformu Splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš“ čime su Hrvatske ceste d.o.o. barem na formalnoj razini odustale od izvornoga koncepta brze ceste Trogir-Omiš ali su zato u projekt uvrstile trajektnu luku u Krilu te dionicu čvor „Mravinci“-čvor ‘TTTS’ kao ishodišnu točku buduće brze ceste prema Omišu trasiranu južnim padinama Poljičke planine ili točnije, grebenima Peruna, Vršine i Mošnice.  

S druge strane, u srpnju 2019. otpočela je izgradnja novoga tunela „Komorjak-sjever“ i mosta „Cetina“ u sklopu radova na obilaznici Omiša s ciljem da se, kako izvođač radova Strabag d.o.o.  u najavi projekta obrazlaže na svojim stranicama, „prometno rastereti gradska jezgra Omiša i smanje gužve za vrijeme ljeta i turističke sezone“, a što će postati moguće preusmjeravanjem dijela prometa s Jadranske magistrale iz smjera Makarske od čvora „Omiš istok“ na cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica koju je početkom 20. stoljeća za onodobne potrebe Poljičana izgradio njihov austrougarski dobrotvor poljičkih korijena Alfons pl. Pavić. Vidljive posljedice izgradnje mosta „Cetina“ i tunela „Komorjak-sjever“ zasad su tek povremena zatvaranja državne ceste DC-70 u njenom kanjonskom dijelu kroz Zakučac te sve učestaliji odroni kamenja što je domicilno stanovništvo nagnalo na opetovane javne prosvjede te kod većine građana osvijestilo potrebu za žurnom izgradnjom tunela „Lisičina“.  

Zbog svega navedenoga ali i zato što izgradnju omiške obilaznice, barem zasad, ne prate i prijeko potrebne poboljšice postojeće cestovne infrastrukture na području Poljica te zbog niza otvorenih pitanja i prijepora s tim u vezi, Savez za Poljica je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture početkom veljače 2022. uputio Zahtjev za inspekcijskim nadzorom sigurnosti prometa na području Poljica (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2022/06/14.a-Zahtjev-za-inspekcijskim-nadzorom-sigurnosti-prometa-na-podrucju-Poljica.pdf) u kojemu su detaljno obrazloženi svi uočeni problemi i propusti sa zamolbom da se isti u najkraćemu roku otklone. Odgovor koji smo dobili (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2022/06/14.b-Odgovor-Ministarstva-mora-prometa-i-infrastrukture-1.pdf) samo je, nažalost, meritorno potvrdio opravdanost spomenutoga Zahtjeva i našu zabrinutost ali nije ponudio i odgovarajuća rješenja (vidi komentar na odgovor http://poljica.hr/wp-content/uploads/2022/06/14.c-Komentar-Saveza-za-Poljica-na-odgovor-MMPII.pdf).

Zbog bojazni da bi rješavanje postojećih moglo prouzročiti nove prometne zastoje koji će nakon Donjih (Primorskih) zahvatiti i Srednja pa i Gornja Poljica, a što će se negativno odraziti ne samo na Poljica i Grad Omiš nego i na cijelu splitsku urbanu aglomeraciju, još jednom smo nadležnima ukazali na potrebu ali i zakonsku obvezu boljega informiranja građana o tome što se i kako gradi ili namjerava graditi u našemu ‘dvorištu’ (vidi Zakon o pravu na pristup informacijama, “Narodne novine” br. 25/13, 85/15, 69/22.) te u suradnji s državnim tajnikom za infrastrukturu Tomislavom Mihotićem i gradonačelnikom Grada Omiša Ivom Tomasovićem načelno dogovorili održavanje  j a v n e   t r i b i n e  na temu prometne problematike na području Poljica i Grada Omiša kao dijela splitske prometne aglomeracije koja bi se trebala realizirati tijekom veljače 2023. u Omišu.

S nadom da će se dogovoreno i ostvariti o čemu će javnost biti na vrijeme obaviještena, apeliramo na građane i druge zainteresirane subjekte da aktivno sudjeluju u radu spomenute tribine kako bi se zajedničkom pameću i dobrom voljom svih dionika (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Županijska uprava za ceste Split, Splitsko-dalmatinska županija, Poljicima nadležne JLS te mjesni odbori, udruge i građani s područja Poljica i Grada Omiša) na vrijeme otklonile uočene manjkavosti i iznašla optimalna rješenja.

Piše: Ante Mekinić, predsjednik SZP

Privitak: Dokument Brza cesta Stobreč-Omiš i cestovna infrastruktura Poljica (promemorija)

NA DOBRO VAM DOŠLA 2023.!

Jednako kao što se raz(mimo)ilaze dvije polovice budućega mosta preko Cetine čija svrha je prometno ‘oživljavanje’ Srednjih Poljica, tako se u mnogočemu raz(mimo)ilazimo i mi Poljičani zbog čega u formalno nepostojećemu zavičaju i dijelimo sudbinu kaića s priložene fotografije koju upravo zbog naglašene simbolike odabrasmo za novogodišnju čestitku s nadom da će i naša Poljica, poput mosta, dočekati dan u kojemu će zaživjeti kao funkcionalna cjelina, a ‘kaić’ zajedno s posadom zaploviti.

NA DOBRO VAN DOŠLA BADNJA VEČER I POROĐENJE GOSPODINOVO!

Upravo riječima iz naslova naši bi pređi na današnji dan jedni drugima čestitali Badnju večer i nadolazeći Božić. A kako su se pripremali za ovaj najveći i najveseliji blagdan u godini i kojega su se blagdanskoga ‘protokola’ držali, pročitajte u priloženome članku iz pera Mladena Nejašmića objavljenom u današnjemu broju Slobodne Dalmacije. U ovoj prigodi riječ je o blagdanskim običajima ‘s onu stranu Mosora’ u Gornjim Poljicima.

Uz ovo, vjerujemo zanimljivo štivo, svima vama, Poljičani poštovani, kao i svim žiteljima i prijateljima Poljica, naša udruga Savez za Poljica želi da vam i ove godine na dobro dođe Badnja večer i porođenje Gospodinovo!

BLITVARKA ILI „MODERNIJA VERZIJA SOPARNIKA“

Ako niste znali ili barem čuli za blitvarku – „jednostavniju, moderniju verziju soparnika koja može biti predjelo, lagana večerica ili međuobrok“ – pitajte ili barem čitajte Lenku Gospodnetić koja je sve to lijepo objasnila u svome članku objavljenom u današnjoj SD koji donosimo u prilogu. U slast!

O CRIKVI POROĐENJA BLAŽENE DIVICE MARIJE U SRIJNINU

Rijetke su prilike u kojima možemo iz pera naših suvremenika pročitati autentična svjedočanstva o tome kako su govorili, pisali, radili i ponašali se naši poljički pređi. Jedno od takvih upravo je napisao Damir Vladušić iz poljičkoga mista Tvrčići u katunu Srinjin(e), potomak poljičkih didića među kojima uz težake bijahu i knezovi, glavari, kančiliri…

Riječ je o tekstu pod naslovom O crikvi Porođenja Blažene Divice Marije u Srijninu pisanome čakavskim idiomom kakvim se u doba Poljičke kneževine govorilo u Donjim i dijelu Srednjih Poljica. Važno je naglasiti i to da se gotovo svi navodi u tekstu temelje na provjerenim činjenicama i događajima što je rezultat iscrpnih istraživanja autentičnih povijesnih vrela pa se može reći da je njegov autor ispisao svojevrsnu povijesnicu ne samo župne crkve u Srinjinama nego i povijesnicu samoga mjesta, a samim time i dobroga dijela naših Poljica zato što su mnogim poljičkim mjestima govor, pismo i običaji zajednički, a o povijesti da i ne govorimo.

Zato s radošću objavljujemo naslovni tekst koji je uz to i bogato ilustriran, a Damiru Vladušiću zahvaljujemo na uloženome trudu i od srca čestitamo na još jednom značajnom prinosu boljemu poznavanju povijesti Poljica.

Tekst Damira Vladušića O crikvi Porodjenja Blažene Divice Marije u Srijninu

JELENI ALFIREVIĆ-FRANIĆ KNJIŽEVNA NAGRADA „JEAN MICHEL NICOLLIER“

Tjedan u kojemu su dominirali prilozi posvećeni 100. obljetnici rođenja pjesnika Nikole Milićevića iz Zvečanja zaključit ćemo prilogom o mladoj pjesnikinji Jeleni Alfirević-Franić iz susjedne Donje Ostrvice koja je 14. studenoga ove godine, u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, dobila književnu nagradu „Jean Michel Nicollier“ koju joj dodjeliše Hrvatska udruga Benedikt i Udruga veterana 4. gardijske brigade za pjesmu Kata Šoljić posvećenu majci zvanoj Hrabrost. Evo što o nagrađenoj pjesmi kaže sama autorica, inače profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, znanstvenica i književnica sa Sveučilišta u Zadru:

„U pjesmi dominira crvena boja. Crvena boja boli, traume i žrtve kojom je krvarila Kata Šoljić, izgubivši svoja četiri sina na pragu Hrvatske Domovine(…) Promatrajući odmalena u medijskim istupima Katu Šoljić, na njezinom licu nikada nisam primijetila staračke tragove mržnje, zluradosti i osvete. Štoviše, njezine oči za mene su sijale beskrajnom nadom, bez obzira na silnu tragediju koju je proživjela. Zato je Kata Šoljić žena lavljeg srca, duhovni stup društva i simbol nade. Ne znajući da će joj biti postavljen kip u Vukovaru, posebno mi je drago što se u istoj godini pojavila inspiracija za pjesmu kao moj skromni doprinos njezinoj ljudskoj veličini.“

Dodajmo na kraju da je Jelena nagradu posvetila ocu Anti, također hrvatskome branitelju.

KATA ŠOLJIĆ

Ranjena u pepelu, 

na koljenima,  

Kata Šoljić zubima otkida krvavo meso s ruku,

bedara svoga tijela,

crvenih ruku

doziva mrtva srca četiriju sinova.

Na zgarištu grada Vukovara

majka

razgrće bijele kosti, 

u sijedoj joj kosi jato gavrana,  

usahla tijela, kameni’ grudi,  

traži čedo svoje

krvavim mlijekom da podoji.

Nijemi krik prosu se slavonskom ravnicom,

nad jednom jamom, mrakom, 

u krilo zagrlila mati kosturske lubanje četiri,

zove rođene sinove: Ivo, Niko, Mijo, Mate!

Pokriva ih strahom, suzom,

šahovnicom hrvatskom

i snopovima počupane bijele kose svoje.

—

Netko je opet jutros nepozvan šetao našom ravnicom, 

‒ snivajte mirno, braćo!

Bosonoga,          

odjevena u kaput dugi crni,

to Kata Šoljić

nad Slavonijom

slobodna

lebdi.              

Tek malo pogne se duhom i strese

čujuć’ krikove nasmrt pretučenog svoga Nike, bušilicom izbušene oči Mije, utopljenog Ive u Dunavu hladnom, strijeljanog u kukuruzištu Mitnice Mije.    

Videć’ ju krilatu i snažnu, hrabro nastavi dalje hrvatskim nebom ‒ jezdi.

U svitanje dana polja pšenice kanda okupana su krvlju,

to odsjaj je sunca ili

nad slavonskoj ravni Majci Courage noćas,

dok nitko ne gledaše,

iz prsiju ‒ od boli ‒ krv u potocima

poteče?   

Kata Šoljić,

vječna hrvatska Pietà!  

(Zadar, 18. listopada 2022.)

NA MILIĆEVIĆEVU BISTROM IZVORU

U sjećanje na 100. obljetnicu rođenja akademika, sveučilišnoga profesora, prevoditelja, poliglota, ali ponajprije pjesnika Nikolu Milićevića, Društvo profesora hrvatskoga jezika u suradnji s Osnovnom školom “1. listopada 1942.” objavilo je bogato opremljenu mrežnu knjigu iz edicije Obljetnice, osmu u tome mrežnom nizu, pod naslovom Gromki tihi trag dostupnu u e-izdanju putem poveznice https://read.bookcreator.com/PNdUSoTbr6OmlDKMvlebMprhZKG2/aAaFganyTc2UngugrGFCGg

Osim pregleda ove vrlo sadržajne (235 stranica!) i nadasve zanimljive knjige koju svim poštovateljima pjesnikova lika i djela, a Poljičanima napose toplo preporučujemo, o samoj svečanosti održanoj 25. studenoga 2022. u njegovom rodnom Zvečanju kojom su prilikom na pjesnikovu grobu položeni vijenci i zapaljene svijeće, saznajte više putem poveznice u nastavku https://dphj.hr/novo-gromki-tihi-trag-uz-100-obljetnicu-rodenja-nikole-milicevica/?fbclid=IwAR1cOCUgMsYY6CUSJGNazqkf3_RzjadUP399EhOMshCx5WuFNoIfGt5ZF5w