Brza cesta Stobreč-Omiš okosnica je cestovne infrastrukture Poljica, a njena izgradnja središnji dio priče o izgradnji brze ceste Trogir-Omiš koja desetljećima opterećuje ne samo Poljica i Grad Omiš nego i cijelu urbanu aglomeraciju Splita. Priča je to koja se toliko odužila da je postala dijelom narodne predaje koja se prenosi s koljena na koljeno. Zbog toga se tek rijetki sjećaju kad i kako je sve započelo, a još rijeđi znaju (ako postoje!?) kad i kako će završiti. Ovu neizvjesnost produbljuju i mnoge druge nepoznanice zbog kojih je Savez za Poljica u suradnji s Gradom Omišem potakao održavanje j a v n e t r i b i n e na kojoj bi investitor Hrvatske ceste d.o.o. u neposrednome dijalogu s građanima očitovao svoje planove i namjere odnosne na Poljica i Grad Omiš. Tim povodom, a u svrhu boljega međusobnoga razumijevanja te boljega razumijevanja predmetne problematike priredili smo i ovaj sažetak kao podsjetnik na minula događanja i uvodnik u nadolazeća pa koga zanima, neka pročita.
BRZA CESTA STOBREČ–OMIŠ I CESTOVNA INFRASTRUKTURA POLJICA
(PROMEMORIJA)
Sedamdesetih godina prošloga stoljeća tadašnja hrvatska Vlada najavila je izgradnju 50-tak kilometara duge četverotračne brze ceste od Trogira do Omiša vrijedne gotovo 200 milijuna eura s rokom dovršenja do kraja 2008. Izgradnja je planirana u tri faze: od Trogira do Solina, zatim od Stobreča do Dugog Rata te od Dugog Rata do istočnoga izlaza iz Omiša. Danas, gotovo pola stoljeća kasnije, izgrađena je (tek) dionica od Trogira do Stobreča (osim denivelacije solinske Širine i stobrečkoga raskrižja) te manjim dijelom obilaznica Omiša započeta 2007. Te iste godine Hrvatske ceste d.o.o. započele su ali nažalost 2011. naprasno i bez obrazloženja prekinule izgradnju dionice čvor „TTTS“-čvor „Grljevac“ koja je trebala rasteretiti dionicu Jadranske magistrale od Stobreča do Grljevca, godinama najopterećeniju prometnicu u Hrvatskoj.
Oko izgradnje druge i treće faze brze ceste od Stobreča do Dugog Rata odnosno Omiša koja žitelje Poljica, Omiša ali i cijele splitske aglomeracije najviše zanima, stvari su toliko nejasne da je najbolje citirati prvog čovjeka Hrvatskih cesta d.o.o. Josipa Škorića koji u razgovoru za Dalmatinski portal u rujnu 2020. o tome reče: „Netko je prije par godina pustio da sve dozvole za brzu cestu Omiš–Split isteknu, ali nema smisla tražiti krivce i alibije” te u nastavku razgovora najavio da će ista „u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. biti nominirana za financiranje iz EU sredstva kako bi se sredstva HC-a mogla usmjeriti na druge projekte koji ne odgovaraju kriterijima EU“.
Bilo kako bilo, u studenome 2014. druga i treća faza brze ceste od Trogira do Omiša preimenovane su u „Novu multimodalnu platformu Splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš“ čime su Hrvatske ceste d.o.o. barem na formalnoj razini odustale od izvornoga koncepta brze ceste Trogir-Omiš ali su zato u projekt uvrstile trajektnu luku u Krilu te dionicu čvor „Mravinci“-čvor ‘TTTS’ kao ishodišnu točku buduće brze ceste prema Omišu trasiranu južnim padinama Poljičke planine ili točnije, grebenima Peruna, Vršine i Mošnice.
S druge strane, u srpnju 2019. otpočela je izgradnja novoga tunela „Komorjak-sjever“ i mosta „Cetina“ u sklopu radova na obilaznici Omiša s ciljem da se, kako izvođač radova Strabag d.o.o. u najavi projekta obrazlaže na svojim stranicama, „prometno rastereti gradska jezgra Omiša i smanje gužve za vrijeme ljeta i turističke sezone“, a što će postati moguće preusmjeravanjem dijela prometa s Jadranske magistrale iz smjera Makarske od čvora „Omiš istok“ na cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica koju je početkom 20. stoljeća za onodobne potrebe Poljičana izgradio njihov austrougarski dobrotvor poljičkih korijena Alfons pl. Pavić. Vidljive posljedice izgradnje mosta „Cetina“ i tunela „Komorjak-sjever“ zasad su tek povremena zatvaranja državne ceste DC-70 u njenom kanjonskom dijelu kroz Zakučac te sve učestaliji odroni kamenja što je domicilno stanovništvo nagnalo na opetovane javne prosvjede te kod većine građana osvijestilo potrebu za žurnom izgradnjom tunela „Lisičina“.
Zbog svega navedenoga ali i zato što izgradnju omiške obilaznice, barem zasad, ne prate i prijeko potrebne poboljšice postojeće cestovne infrastrukture na području Poljica te zbog niza otvorenih pitanja i prijepora s tim u vezi, Savez za Poljica je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture početkom veljače 2022. uputio Zahtjev za inspekcijskim nadzorom sigurnosti prometa na području Poljica (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2022/06/14.a-Zahtjev-za-inspekcijskim-nadzorom-sigurnosti-prometa-na-podrucju-Poljica.pdf) u kojemu su detaljno obrazloženi svi uočeni problemi i propusti sa zamolbom da se isti u najkraćemu roku otklone. Odgovor koji smo dobili (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2022/06/14.b-Odgovor-Ministarstva-mora-prometa-i-infrastrukture-1.pdf) samo je, nažalost, meritorno potvrdio opravdanost spomenutoga Zahtjeva i našu zabrinutost ali nije ponudio i odgovarajuća rješenja (vidi komentar na odgovor http://poljica.hr/wp-content/uploads/2022/06/14.c-Komentar-Saveza-za-Poljica-na-odgovor-MMPII.pdf).
Zbog bojazni da bi rješavanje postojećih moglo prouzročiti nove prometne zastoje koji će nakon Donjih (Primorskih) zahvatiti i Srednja pa i Gornja Poljica, a što će se negativno odraziti ne samo na Poljica i Grad Omiš nego i na cijelu splitsku urbanu aglomeraciju, još jednom smo nadležnima ukazali na potrebu ali i zakonsku obvezu boljega informiranja građana o tome što se i kako gradi ili namjerava graditi u našemu ‘dvorištu’ (vidi Zakon o pravu na pristup informacijama, “Narodne novine” br. 25/13, 85/15, 69/22.) te u suradnji s državnim tajnikom za infrastrukturu Tomislavom Mihotićem i gradonačelnikom Grada Omiša Ivom Tomasovićem načelno dogovorili održavanje j a v n e t r i b i n e na temu prometne problematike na području Poljica i Grada Omiša kao dijela splitske prometne aglomeracije koja bi se trebala realizirati tijekom veljače 2023. u Omišu.
S nadom da će se dogovoreno i ostvariti o čemu će javnost biti na vrijeme obaviještena, apeliramo na građane i druge zainteresirane subjekte da aktivno sudjeluju u radu spomenute tribine kako bi se zajedničkom pameću i dobrom voljom svih dionika (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Županijska uprava za ceste Split, Splitsko-dalmatinska županija, Poljicima nadležne JLS te mjesni odbori, udruge i građani s područja Poljica i Grada Omiša) na vrijeme otklonile uočene manjkavosti i iznašla optimalna rješenja.
Piše: Ante Mekinić, predsjednik SZP
Privitak: Dokument Brza cesta Stobreč-Omiš i cestovna infrastruktura Poljica (promemorija)