Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
05 velj., 2020 154 Pregleda

NIŠTA NOVA, NIŠTA NOVA…

Jadikovka Gornjopoljičana objavljena 15. ožujka 1977. na 6. stranici Slobodne Dalmacije mogla je, priznajte, nositi i današnji nadnevak s obzirom da se tijekom posljednja četiri desetljeća malo toga promijenilo u životima ljudi poljičkoga Zamosorja, osim države. Međutim, njihov ‘nečujni vapaj’ podjednako slabo čuju i današnji vlastodršci.

Pa ipak, uočljiva je jedna značajna, pa čak i dramatična promjena, a vi pokušajte odgonetnuti o kakvoj se to promjeni radi. (priredio: Ivica Čotić)

05 velj., 2020 141 Pregleda

POZIV NA SURADNJU U PROJEKTU „POLJICA ON-LINE“

Sukladno najavi iz prosinca prošle godine, Savez za Poljica započeo je projekt digitalizacije izdanja s poljičkom tematikom, pa je tako jučer predano na skeniranje i digitalnu obradu prvih 17 brojeva godišnjaka „Poljica“ od njih 36 sveukupno, te dvije knjige don Frane Mihanovića „Zla sudbina Poljica“ i „Da se ne zaboravi“.

Nedostaju nam, međutim, brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 10, 11, 12, 17, 19, 28, 30, 33, 34, 35 i 36, pa molimo sve one koji raspolažu nekim od navedenih brojeva „Poljica“ da nam ih ustupe kako bismo kompletirali digitalni zapis cijele edicije lista Poljičkog dekanata.

Poželjne su, naravno, i druge knjige s poljičkom tematikom za koje smatrate da bi bilo dobro da ih se digitalizira i na taj način zauvijek sačuva za sadašnje i buduće naraštaje Poljičana i prijatelja Poljica. Napose su dobrodošli svesci 1, 2 i 3 „Poljičkog zbornika“. Isto važi i za pojedinačne dokumente koje smatrate vrijednima.

Napominjemo da se zbog bržeg skeniranja stranice knjige u pravilu razdvajaju, pa su poželjni duplikati knjiga, ali u slučaju kad se radi o jedinom primjerku ustupljenog izdanja skeniranje će biti obavljeno ručno i bez razdvajanja stranica kako bi se knjiga neoštećena vratila vlasniku.

Po završetku projekta sva digitalizirana izdanja bit će ‘on-line’ dostupna budućim korisnicima, uz javnu zahvalu svima koji su u tu svrhu ustupili primjerke digitaliziranih knjiga.

Za više informacija i dogovor o primopredaji knjiga molimo obratite se voditelju projekta Anti Mekiniću e-poštom na adresu ante.mekinic@poljica.hr ili izravno na broj 091 544 33 03 u bilo koje vrijeme.

19 sij., 2020 177 Pregleda

POLJIČANIN NA ČELU VELOGA MISTA

Dr. Vicko Josip Mihaljević rođen je 5. travnja 1861. u Splitu gdje je i umro 25. lipnja 1911. Sin je Jure Mihaljevića rodom iz poljičke Ostrvice i majke Dinke rođ. Dujmović-Ivanović.

Po zanimanju odvjetnik, obnašao je značajne političke i društvene dužnosti, a bavio se rudarstvom, obrtom i trgovinom. Kao čovjek vesele i šaljive naravi, bio je dobar i milostiv prema siromasima. U hrvatskoj književnosti ostavio je trag kao pjesnik, a svoja je djela objavljivao pod pseudonimom Neurastenicus. Tijekom četiri godine njegova mandata na mjestu načelnika grada Splita u razdoblju od 1907. do 1911. radilo se na izgradnji i uređenju javnih putova, na izgradnji školskih zgrada, pošumljavanju Marjana i drugog. (Izvorni znanstveni članak DR. VICKO VICE MIHALJEVIĆ Hanie Mladineo Mika)

Više o ovom vrlom Poljičaninu pročitajte u priloženom članku iz današnje SD u kojem nedostaje jedino spomen poljičkog porijekla dotura Vice.

09 sij., 2020 216 Pregleda

TURISTIČKA ZAJEDNICA „REPUBLIKA POLJICA“

U razgovoru za SD od 4. siječnja 2020. državni tajnik za turizam, Klišanin Tonči Glavina, pored ostaloga je izjavio:

„Potičemo udruživanje turističkih zajednica i racionalizaciju kroz osnivanje zajednica za više lokalnih jedinica. Ponosni smo što je sustav TZ-a to prepoznao i reagirao udruživanjem. Lani smo imali samo udruženu Imotsku krajinu i Ravne kotare, otok Hvar se udružio u promociji, a sada je već projektno udruživanje najavljeno na Crikveničkoj rivijeri, Riječkom prstenu, Opatijskoj rivijeri, Moslavini, otoku Pagu, najavljen je i udruženi projekt Moja lijepa Slavonija, Gorski kotar će spojiti formalno devet jedinica u jedinstvenu udruženu turističku zajednicu.“

Eto, dakle, prilike turističkim zajednicama Poljicima nadležnih gradova (Omiš, Split i Trilj) i općina (Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) da se udruže i po uzoru na druge mikroregije u Hrvatskoj osnuju udruženu Turističku zajednicu „Republika Poljica“ čime bi svaka od njih ne samo racionalizirala svoje poslovanje nego i dobila atraktivan i jedinstven turistički proizvod s obzirom da je Poljička republika, uz Dubrovačku, bila jedina povijesna hrvatska republika na tlu Dalmacije, a po svom unutarnjem društvenom uređenju jedinstvena je i u svjetskim razmjerima.

Osnivanje udružene Turističke zajednice ‘Republika Poljica’ ne samo što bi gospodarski oživilo nepravedno zapostavljena i formalno nepostojeća Poljica nego bi i sadržajno obogatilo turističku ponudu svih njenih članica-osnivača te Splitsko-dalmatinske županije i hrvatskog turizma u cjelini. Uvjereni smo da bi ovu inicijativu rado podržao i spomenuti državni tajnik i to ne samo zbog povijesno dobrih odnosa Poljica s Klisom.

Cijeli članak dostupan je na: https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/642030/krenula-je-primjena-novih-zakonanbspturisticke-zajednice-nece-moci-sve-novce-potrositi-na-place-39vise-nista-u-hrvatskom-turizmu-nece-biti-isto39?fbclid=IwAR3OJB2muPf0AsvGPGrS9ua8T24aDmsvpz8nkz6zRkCEQl1K9tzrOgexxaM

30 pro., 2019 256 Pregleda

Umjesto novogodišnje čestitke recite: DOLAZIM IZ POLJIČKE REPUBLIKE…

Umjesto formalne novogodišnje čestitke, svim Poljičankama i Poljičanima doma i u svitu, kao i svim ostalim žiteljima Poljica, te štovateljima i prijateljima nekoć slavne Poljičke republike, obilje sriće i lipoga zdravlja u novoj godini zaželjet ćemo ovoga puta isječkom iz emisije ‘Pozitivno’ posvećene dolasku relikvija sv. Leopolda Mandića u Herceg Novi godine 2017. i to zbog poruke koju u sebi nosi način na koji se televizijskome auditorijumu posve spontano predstavila naša Poljičanka iz Sumpetra u Jesenicama, gospođa Tea Trgo.    

Naime, kad bi u sličnim prigodama primjer gospođe Trgo slijedili i drugi ‘veliki’ i ‘mali’ Poljičani, a napose oni najugledniji koji su i medijski istaknuti ili popularni u javnosti, uvjereni smo da ni spomenute relikvije sv. Leopolda Bogdana Mandića na svom drugom pohodu Hrvatskoj i prvom pohodu rodnom Herceg Novom ne bi zaobišle ni zavičaj njegovih predaka, te da bi i na svim drugim razinama za Poljica i žitelje Poljica bilo puno više sluha i razumijevanja.

I zato, Poljičani poštovani, kad vas ubuduće zapitaju odakle ste, sjetite se gospođe Trgo i recite: Dolazim iz Poljičke republike! 

 

 

Cijela emisija HRT-a ‘Pozitivno’ s temom dolaska relikvija sv. Leopolda Mandića u Herceg Novi godine 2017. dostupna je na https://www.youtube.com/watch?v=saQ3GjrL6_Q&feature=youtu.be

23 pro., 2019 277 Pregleda

ODLUKA O REFERENDUMU DUBROVACA NA ČEKANJU

U povodu inicijative Mjesnog odbora Dubrava da se naselje Dubrava izdvoji iz Grada Omiša i pripoji Gradu Splitu, najavljena Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma skinuta je s dnevnog reda 25. sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša sazvane za petak 20. prosinca 2019. s obrazloženjem da je ista ‘slabo pripremljena’.

Prilika je to da se još jednom trezveno promisli o svim aspektima spomenute inicijative, pa potom ‘kom’ opanci, kom’ obojci’ jer u konačnici je svakako najvažnije ispoštovati pravo mještana Dubrave na vlastiti odabir pa makar odabrali – osnivanje Općine Poljica.

18 pro., 2019 250 Pregleda

S PROSLAVE STOGODIŠNJICE KAZALIŠNOG AMATERIZMA U GATIMA

U prepunoj dvorani omiškog hotela Plaža u nedjelju 15. prosinca 2019. održana je promocija monografije „100 godina amaterskog kazališta u Gatima“ autorice Nikoline Radmilo Pivčević. Svečanosti su nazočili brojni sadašnji i bivši članovi Kulturno umjetničke udruge „Mosor“ iz Gata, uzvanici i gosti među kojima su bili gradonačelnik Grada Omiša Ivo Tomasović i predsjednik Gradskog vijeća Zvonko Močić, intedant HNK u Splitu Srećko Šestan, poljički dekan don Špiro Čikeš, gatski župnik don Luka Stipinović i drugi.

U uvodnome dijelu programa guslar Jure Vuković ispjevao je pjesmu „Slogo sveta“, a članovi KUU „Mosor“ odigrali poznati ulomak iz predstave „Počelo Poljica“ don Stipe Kaštelana „Biranje kneza“.

Potom je predsjednik „KUU Mosor“ Ante Proso upoznao nazočne s ovogodišnjim aktivnostima udruge te dobivenim nagradama i priznanjima. Nakon njega prigodno su besjedili predsjednik Gradskog vijeća Grada Omiša Zvonko Močić i intedant HNK u Splitu Srećko Šestan koji je okupljene pozdravio i u ime ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek. Nakon pozdravnih govora, klapa „Pasika“ iz Kostanja otpjevala je dvije pjesme zadobivši veliki pljesak publike za izvedbu „Poljičke (Di ko nika, tu i obika)“ koju je na tekst Ante Mekinića uglazbio legendarni mo. Dinko Fio.

Uslijedilo je potom predstavljanje monografije o kojoj su govorili autorica Nikolina Radmilo Pivčević i glumac splitskog HNK Trpimir Jurkić koji je posljednjih desetak godina bio dramski voditelj gatskih amatera, dok je glumica istog kazališta Snježana Sinovčić Šiškov čitala ulomke iz same knjige. Jurkić je naglasio kako ga je tek suradnjom s Gaćanima spoznao posebnost Poljica i potrebu očuvanja poljičkog jedinstva te sveukupnog naslijeđa Poljičke republike jer kako reče, „svaki put kad uđemo u taj prostor ili ga dodirnemo, taj prostor dodirne nas.“ Istaknuo je i posebnost Poljičkog statuta koji u jednom od svojih članaka, što je kuriozum u svjetskim razmjerima, kaže da „oni koji se budu bavili glumom trebaju biti razbaštinjeni“. „A onda, pet stoljeća poslije“ – nastavi Jurkić – „Bog se nasmije i pošalje svećenika da nam napiše kazališni komad, okupi stanovnike i davne 1919. napravi predstavu.“

Predstavljanje monografije kombinirano je s video-prilozima starijih generacija KUU „Mosor“ koji su svjedočili njenim počecima kao i raznim anegdotama koje su se kroz desetljeća nakupile. Nije zaboravljen ni dugogodišnji umjetnički voditelj KUU „Mosor“, doajen glumišta Ivo Marjanović, u čiju čast se svake godine u Gatima priređuju „Dani Ive Marjanovića“.

Udruga osim glumačke ima i jednako aktivnu i uspješnu folklornu sekciju koja njeguje baštinu poljičkoga kraja i promovira je diljem svijeta s posebnim naglaskom na gatsko „Gluvo kolo“ koje je UNESCO godine 2011. uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Najveće bogatstvo udruge ipak ponajbolje ilustriraju završne stranice monografije na kojima je popis svih njenih članova od osnutka do danas: 363 živuće i 50 preminulih osoba. Pokrovitelji monografije su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatski sabor kulture.

Po završetku ove svečanosti nazočni su bili u prilici razgledati izložbu plakata i rekvizita sa odigranih predstava, te u hotelskome restoranu uživati u prigodnome domjenku družeći se uz iće, piće i poljičke priče. (Piše: Ivica Čotić)

Napomena: Snimku razgovora koji su s voditeljicom Mreže TV Split Tinom Kaćunko vodili predsjednik udruge Ante Proso i autorica monografije Nikolina Radmilo Pivčević možete pogledati i poslušati na https://www.youtube.com/watch?v=dK9T9Vg_UOE&fbclid=IwAR3nzxzUMDtZ7QRdVsqyExKqyzcfPmIqR3oIx6rY5dzor3wijJmUd9IYks0&app=desktop

17 pro., 2019 502 Pregleda

PRIJEDLOG IZMJENA PROSTORNOG PLANA SD ŽUPANIJE

Sa 16. prosinca 2019. istekao je zadnji dan roka u kojemu je bilo moguće dostaviti mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije što su vjerojatno učinile sve Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave vodeći računa o svojim interesima. Koliko je pri tome koja od njih vodila računa o interesima Poljica i Poljičana mi, naravno, ne znamo, kao što ne znamo ni tko je sve i na koji način reagirao.

Međutim, ono što sa sigurnošću znamo je to da je naša udruga Savez za Poljica na vrijeme poslala svoj Prijedlog izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije vodeći računa o sveukupnim interesima Poljica kao povijesno-kulturološkoj, prirodnoj i životnoj cjelini. Koliko smo u tome bili uspješni i da li će uloženi trud donijeti ikakvu korist Poljicima i žiteljima Poljica ne znamo, ali savjest nam umiruje spoznaja da smo ovim dokumentom barem poručili nadležnima da u ime Poljica još uvijek ima tko da piše pri čemu se iskreno nadamo da u tome nismo i jedini.

Cjelovit sadržaj spomenutog dokumenta dostupan je ovdje: Prijedlog izmjena Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije

14 pro., 2019 225 Pregleda

DOBRODOŠAO POGLED U DALEKU PROŠLOST

Raduje spoznaja što među mlađim naraštajima Poljičana ima i onih koji se na svoj način bave istraživanjem pretkršćanske prošlosti naših predaka što nije samo pitanje njegovanja tradicije i običaja nego i potencijalni doprinos obogaćivanju turističke ponude naših Poljica.

Čestitamo, samo naprijed!