ČESTITAMO 20. OBLJETNICU OD POČETKA GRADNJE BRZE CESTE SPLIT-OMIŠ

U broju od subote 22.3.2025. Slobodna Dalmacija objavila je čestitku u povodu 20 obljetnice početka gradnje ‘brze ceste’ Split-Omiš. Naime, godine 2005. potpisan je ugovor za projekt izgradnje četverotračne ceste od Splita do Omiša između Hrvatskih cesta d.o.o. i Europske investicijske banke, uz jamstvo RH. Ukupna vrijednost radova procijenjena je na 203.084.600 eura pri čemu se HC kao investitor obvezao koristiti zajam EIB-a u iznosu od 60 milijuna eura. Kredit je odobren na 25 godina, a njegova svrha bila je izgradnja dionica Stobreč-Dugi Rat (13,9 km) i Dugi Rat-Omiš (6,7 km), te rekonstrukcija dionice Kaštel Sućurac-Plano (11,1 km).

U međuvremenu, dakle 20 godina kasnije ili točnije u ožujku ove godine, od pompozne najave izgradnje ‘brze ceste’ Split-Omiš u dužini od 22,5 kilometara otvorene su tek ponude za izvođenje radova na dionici Dugi Rat-Omiš u dužini od 4,5 km!?) dok je sveukupna vrijednost radova cijele dionice od Splita do Omiša usprkos kraćenju i suživanju iste porasla s početnih 203 na 314 milijuna eura (a zapravo i više zato što je prvotnih 203 milijuna uključivalo i spomenutu rekonstrukciju dionice Kaštel Sućurac-Plano).

Pa ipak, iako se u 20 godina gotovo ništa nije izgradilo (osim batrljka omiške obilaznice vrijednog 350 milijuna kuna), onih 60 milijuna eura nije propalo (osim 50 milijuna kuna u razdoblju od 2007. do 2011. na započetoj izgradnji dionice TTTS-Grljevac od koje se naprasno odustalo) zato što su na vrijeme utrošeni u izgradnju riječke obilaznice.

Dok čekamo na konačan početak izgradnje najopterećenije prometnice u državi, pridružujemo se SD pa svima koji slave čestitamo veliku obljetnicu – 20 godina od početka izgradnje ‘brze ceste’ Split-Omiš!

POVIJEST SE PONAVLJA, POGREŠKE TAKOĐER

„Povijest ima tendenciju ponavljanja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa.“ – misao je slavnog njemačkog filozofa Hegela (1770.–1831.) izrečena u vezi s njemačkom poviješću. Da je tome tako svjedoči i zapis o izgradnji Jadranske magistrale na području omiške Lokve Rogoznice iz knjige „Moja sjećanja“ slikara i kipara Joke Kneževića (AGM, Zagreb, 1996.). Citiramo:

“Magistrala je bila u početku dobro zacrtana od inženjera Ostojića, ali to se preko noći strovalilo i prenijelo tik uz more, Ja sam poduzeo sve što je bilo u mojoj moći da se stvar vrati u prvobitnu zamisao. Sazvao sam zbor birača odakle smo poslali žalbu Maršalatu, pa čak i dobili odgovor – ‘da je prekasno, da su računi već potpisani itd.’ Prije toga sam vodio prepisku s načelnikom za ceste Perom Carom od kojega sam jednom dobio i ovako pismo: ‘… Vaša su pisma uvredljiva, ali mi smo vam ipak digli, pomakli cestu dalje od mora na tri-četiri mjesta’, što je bilo točno. Tako se spasilo Ruskamen jer je i tu nacrt glasio: tik uz more, pa Plani rat i nešto malo Ivašnjak, pa Obriž. Pa ipak naša obala je isprasana i to – zauvijek.”

“(…) Još sam kasnije imao razgovore i s inženjerima prigodom gradnje ceste.

– Recite mi iskreno, molim vas, zbog čega je cesta prošla tako tik uz more? Ne razumijem.

– Znaš, Joko, odgovore mi neki, mi smo u ratu bili porušena zemlja i mi smo današnjem turistu ponudili naše more; možeš zaustaviti automobil gdje zaželiš i kupat se gdje te volja.

– Pa onda im postavite po cesti na koce table i napišite: Mi smo vam svukli hlače, možete nas ‘imat’ gdje nas stignete – sprida, straga, kako hoćete! Ja ću vam to ispisati bez ikakve nadoknade.”

“(…) Magistrala, tik uz more, uništila je najljepši dio obale – zasula je male prekrasne plažice koje se više neće oporaviti nikada, a onda je obezvrijedila cio predio od mora do brda.“

Zaključno, premda je od izgradnje Jadranske magistrale omiškim priobaljem prošlo punih šest desetljeća tijekom kojih se štošta promijenilo, ‘modus operandi’ državnih cestograditelja ostao je isti: trasiraj i gradi kao da su ceste same sebi svrha!

Dionica brze ceste od Omiša do Dugog Rata projektirana obroncima amblematske Mošnice ponad gusto naseljenog Prika najbolje ilustrira rečenu tvrdnju. Stoga smo mišljenja da bi i slavni Nijemac Georg Wilhelm Friedrich Hegel, da mu je ustati i vidjeti Jadransku magistralu i projekt buduće niske tunela i vijadukata što prkose gravitaciji bez opravdanoga razloga i potrebe s obzirom da postoji jednostavnije, povoljnije i funkcionalnije alternativno rješenje, nadopunio vlastitu misao dodavši kako se ne ponavlja samo povijest nego se ponavljaju i pogreške!

Fotografija sa ilustracijom trase: Igor Jelačić (Internet)

AKO NISI ZA STOLOM, NA JELOVNIKU SI

“Ako nisi za stolom, na jelovniku si!” – poznata je izreka čiji smisao se zorno očituje na primjeru Poljica. Otkako je nekoć slavna Poljička knežija prestala postojati, a potom i Općina Poljica kao njena pravna sljednica, Poljica ne postoje ni u jednom formalnom administrativnom obliku, pa čak ni kao povijesna regija što Poljica nedvojbeno jesu. Štoviše, Poljica ne postoje ni kao funkcionalna cjelina s obzirom na činjenicu da dijelove povijesnih Poljica danas baštini čak sedam jedinica lokalne samouprave kojima do Poljica i nije naročito stalo.

Tako se, eto, moglo dogoditi da Poljicima i Poljičanima u mnogim životno važnim stvarima sudbinu kroje drugi poput, primjerice, Hrvatskih cesta d.o.o. kad su promet i cestovna infrastruktura u pitanju. A skrojena im je tako da je svaki razvoj Poljica kao funkcionalne cjeline zadugo onemogućen što najbolje ilustrira način na koji su Gornja, Srednja i Donja Poljica prometno međusobno povezana te način na koji je grad Omiš kao administrativno središte najvećega dijela povijesnih Poljica povezan sa autocestom A1 u čvoru “Blato n/C” i sa svojim sjeverom, Gornjim Poljicima. O šteti koja se Poljicima nanosi najnovijim preusmjeravanjem dijela prometa s Jadranske magistrale na jadnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica, odustajanjem od izgradnje dionice čvor “TTTS”-čvor “Grljevac”, tunela “Lisičina” i čvora “Omiš-Zapad” u Zakučcu te nesuvislo projektiranom dionicom brze ceste od Omiša do Dugog Rata, odavno je sve bitno rečeno i napisano.

I tako će biti sve dok Poljica ne budu imala svoje vjerodostojne predstavnike tamo gdje se o sudbini Poljica odlučuje ili dok mi Poljičani i drugi žitelji Poljica ne iskažemo potrebno zajedništvo i postanemo glasniji u traženju svojih prava barem dijelom onako kako su to u neusporedivo težim okolnostima činili naši slavni pređi.

OBJAVLJENE PONUDE ZA CESTU KOJA ‘PUNO UZIMA, A MALO DAJE’

Iz Hrvatskih cesta izvjestili su kako su jučer 12. ožujka 2025. (napokon) otvorili ponude za izvođenje radova na projektu izgradnje dionice ceste Dugi Rat-Omiš i spojne ceste od DC8 (Dugi Rat) do čvora „Dugi Rat“ ukupne duljine oko 4,5 kilometra koja po mišljenju upućenih neće značajnije smanjiti prometne gužve i zastoje dok se ne izgradi cijela dionica od Stobreča do Omiša (za razliku od dionice čvor “TTTS” – čvor “Grljevac” kojom bi se to postiglo da se od njene izgradnje iz javnosti nepoznatih razloga nije odustalo sada već davne 2011.). 

Na natječaj su se, prenose mediji, javile četiri tvrtke: “Strabag” iz Hrvatske, “Euro asfalt” iz BiH, zajednica ponuditelja na čelu s tvrtkom “Texo Molior” iz Hrvatske te kineska tvrtka “China Road and Bridge Corporation” koja izvodi radove izgradnje tunela Kozjak.

Od navedenih tvrtki najnižu ponudu dala je tvrtka “Texo Molior” – 105.873.665,30 eura s PDV-om, slijedi “China Road and Bridge Corporation” s cijenom od 106.152.172,20 eura, pa “Euro asfalt” koji je ponudio 113.379.552,24 eura, dok je najskuplju ponudu dao “Strabag” – 136.557.403,93 eura s uključenim PDV-om. 

Ako znamo da je najbolji poznavatelj (ne)prilika na budućemu gradilištu rečene dionice upravo tvrtka “Strabag” koju Hrvatske ceste u pravilu angažiraju na gotovo svim svojim projektima, ne čudi što je njihova ponuda i najskuplja – više od 30 milijuna eura po kilometru što je čini najskupljom prometnicom u Hrvatskoj!

Dodamo li tome i danak inflaciji za vrijeme koje će proteći dok se pribave sve potrebne dozvole i izvođača uvede u posao te vrlo vjerojatne naknadne troškove za postavljanje zaštite od buke i od odrona kamenja s obzirom da projektirana trasa opterećena brojnim tunelima i vijaduktima zasijeca ‘trorogi’ ambijentalni simbol grada Omiša nad glavama stanovnika Prika, za očekivati je i znatno veću sveukupnu cijenu izgradnje od spomenute. 

Zašto Hrvatske ceste, uz blagoslov resornoga ministarstva, usprkos tome forsiraju postojeće projektno rješenje IPZ-a Zagreb (na priloženoj slici označeno plavom bojom) koje je uz to i prometno nefunkcionalno zato što će u konačnici njime biti omogućeno samo ‘izlijevanje’ prometa iz smjera Makarske ali ne i prometna povezanost Omiša sa zaobilaznicom i autocestom A1 u čvoru Blato n/C državnom cestom DC70 Omiš–Blato n/C (osim preko čvorišta u Dugom Ratu i Ravnicama!) nejasno je i neshvatljivo kao i činjenica da ovako suludo prometno rješenje ima zakonsko pokriće u PUP-ovima SDŽ, Grada Omiša i Općine Dugi Rat (prilika je zapitati se tko iste kreira i donosi?).

Zato još jednom podsjećamo hrvatsku javnost da tako nije moralo biti s obzirom da postoji alternativno, graditeljski manje zahtjevno (čitaj: financijski povoljnije) i što je puno važnije, prometno funkcionalnije rješenje – izmještanje trase nešto sjevernije u odnosu na projektiranu (na slici označena narančastom bojom) – koje Savez za Poljica odavno nudi i zagovara, a Grad Omiš i Općina Dugi Rat (napokon) podupiru, no zasad uzaludno

Zašto su svi naši dosadašnji apeli nadležnima, resornome ministru i Upravi HC-a, svim navedenim argumentima usprkos ostali uzaludni, pokazat će vrijeme kao i to da li će novoimenovani predsjednik Uprave HC-a Ivica Budimir kao najupućeniji među njima u predmetnu problematiku iznaći načina da se spasi što se još spasiti dade.

JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ KAMENOLOMA „DOLIT-SLAVA“

Upravni odjel za zaštitu okoliša itd. SDŽ oglasio je Javnu raspravu o Studiji o utjecaju na okoliš eksploatacije arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju „Dolit-slave“ na području Grada Omiša.

Javna rasprava u trajanju od trideset dana (30) provodit će se u razdoblju od 10. ožujka do 9. travnja 2025. i za to vrijeme će biti moguć uvid u cjelovitu Studiju u javnim prostorijama Grada Omiša svakog radnog dana u vremenu od 9 do 13 sati. Ljubaznošću gospođe Danice Sičić Venus uvid u Studiju moguć je i preko poveznice OVDJE.

Javno izlaganje održat će se u utorak 25. ožujka 2025. u 11.00 sati u prostorijama Ilirskog sjemeništa u Omišu.

Primjedbe i prijedloge moguće je dostaviti do 9. travnja 2025. u pisanome obliku poštom na adresu Upravni odjel za zaštitu okoliša itd. SDŽ, Bihaćka 1, Split ili e-poštom na adresu [email protected] (vidi oglas u privitku).

Nositeljima zahvata i izrađivaču Studije želimo uspješan posao, a svima ostalima kojih se ovo tiče poručujemo da iskoriste mogućnost uvida kako sutra ne bi kukali „nismo znali“.

SPORAZUM TURISTIČKIH ZAJEDNICA O PROJEKTNOJ SURADNJI

Nakon višegodišnjeg javnog zagovaranja projektne suradnje na razini Poljicima nadležnih turističkih zajednica (čemu svjedoče deseci objava na našim internetskim stranicama, primjerice, https://search.app/jfEXbg8oeoyaJTxt5) i diskretnog ali ustrajnog lobiranja, dočekali smo vijest da su 24. studenoga 2024. turističke zajednice Splita, Podstrane, Dugog Rata i Omiša sklopile Sporazum o projektnom udruživanju na razvoju integriranog kulturno-turističkog proizvoda – Poljička Republika, na čemu im čestitamo.

Cilj projekta je, kako se navodi, valorizacija kulturne baštine i stvaranje preduvjeta za razvoj turističkih proizvoda na području Poljica. Projekt su financijski podržali TZ Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica, a prva faza realizacije se očekuje tijekom 2025. Više o tome dostupno je na https://www.visitomis.hr/novosti/poljicka-republika-od-povijesne-zajednice-do-integriranog-kulturno-turistickog-proizvoda?fbclid=IwY2xjawI5Xb9leHRuA2FlbQIxMAABHXDlzavoUmP4cXBe3lWDJ_lwRsosg8p0mcRyi2a1iQFvX589ZQYX05Q9mw_aem_YAEdJwdmrfvqZ60C2HkOYw

Držeći kako je najvažnija pretpostavka buduće uspješne suradnje prepoznavanje i pokretanje projekata od zajedničkoga interesa ne samo za Poljica i spomenute turističke zajednice nego i za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju pa i šire, mišljenja smo da je jedan od takvih projekata izrada programa uređenja šireg područja lokaliteta Gradac koji obuhvaća brdo Gradac, zaravan Podgradac i vidikovac nad Ilincem sa spomenikom Mili Gojsalić u čiju realizaciju prije svih treba uključiti Poljički dekanat, župu Gata i Mjesni odbor Gata na čijemu se području spomenuti lokalitet nalazi.

Pri izradi programa uređenja važno je imati na umu da je lokalitet Gradac povijesno vjersko i svjetovno zborište svih Poljičana i baš zato idealno ishodište putovanja kroz poljičko duhovno, tradicijsko, povijesno i kulturno nasljeđe, napose ono iz doba višestoljetne Poljičke knežije. Kao poprište autentičnih povijesnih zbivanja i tradicijskih okupljanja iznimne ambijentalne ljepote koja posjetitelje ostavlja bez daha, lokalitet Gradac nudi obilje mogućnosti za prikaz temeljnih vrijednosti nekadašnje Poljičke knežije i životnih navada Poljičana od kojih se mnoge i danas baštine. Stoga se brdo Gradac, zaravan Podgradac i vidikovac nad Ilincem sa spomenikom Mili Gojsalić moraju povezati u logičnu tematsku cjelinu koja zadovoljava sve uvjete potrebne za kreiranje novih sadržaja čija se vrijednost može sagledati kroz povijesni, vjerski, edukativni, kulturni i turistički segment.

Ukratko, realizacijom ‘projekta Gradac’ – poljičkoga Sinaja – dobili bismo sadržaj koji bi tijekom cijele godine bio podjednako privlačan domicilnome stanovništvu i turistima s područja cijele Splitsko-dalmatinske županije ali i infrastrukturu potrebnu za priređivanje najvećih turističkih, kulturno-zabavnih, koncertnih i sportskih manifestacija zanimljivih turistima od Zadra do Dubrovnika. Zato uvodno spomenutim turističkim zajednicama predlažemo da u najkraćemu roku okupe sve potencijalne dionike ‘projekta Gradac’ kako bi se što prije pristupilo utvrđivanju smjernica za izradu programa uređenja temeljem kojega bi se potom raspisao međunarodni javni arhitektonsko-urbanistički natječaj kao uvod u konačnu realizaciju ovog velebnog projekta. (AM)

ČESTITAMO DAN ŽENA!

Mili Gojsalić, Bari Lekšić, Mari Žuljević, Kati Bobetić i drugim znanim i neznanim Poljičankama od zemana pa do naših dana, i svim ostalim ženama diljem svijeta, čestitamo Međunarodni dan žena koji se od 1909. obilježava svake godine na današnji dan u znak zahvalnosti za njihova sveukupna postignuća i priznavanja prava na jednakost i ravnopravnost u društvu!

Savez za Poljica, 8. ožujka 2025.

DUĆANI PROTIV NARUŠAVANJA STRATEŠKOG RAZVOJA MJESTA

U povodu saznanja da tvrtka „Andro Internacional“ kao potencijalni investitor priprema zahtjev za izmjenu prostornog plana Općine Dugi Rat s ciljem da na zemljištu bivšeg dječjeg odmarališta u vlasništvu Općine Zenica izgradi stambeni kompleks s hotelom, skupina mještana naselja Duće uputila je nadležnima prigovor na prenamjenu turističke zone T1 u stambenu poslovnu izrazivši time svoje protivljenje izgradnji stambenog kompleksa i bilo kakvoj promjeni prostornog plana. Direktor tvrtke pak sve demantira smatrajući idejne projekte neobvezujućim.

Detaljnije o svemu pročitajte u opširnoj reportaži iz današnjega broja Slobodne Dalmacije – u privitku.

MOŽE LI OTKUPNA CIJENA ZEMLJIŠTA BITI JEDINSTVENA?  

U Slobodnoj Dalmaciji od 3. ožujka 2025. objavljen je Javni oglas Županijske uprave za ceste Split kojim se vlasnici parcela na području K.O. Tugare obuhvaćenih rekonstrukcijom dijela županijske ceste ŽC-6142 kroz Tugare i Naklice pozivaju na zaključivanje ugovora o kupoprodaji istih po tržišnoj cijeni od 118,05 EUR po m2 za građevinsko zemljište te 24,50 EUR po m2 za poljoprivredno zemljište.

Kako se i jedne i druge parcele neovisno o formalno-pravnom statusu nalaze u obuhvatu iste prometnice zbog čega im je i stvarna vrijednost ista ili slična, bilo bi logično i pravično razmisliti o jedinstvenoj otkupnoj cijeni. Zbog toga u nekim dijelovima Hrvatske vlasnici zemljišta osnivaju udruge s ciljem pravičnijega rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kako bi se ugovorila jedinstvena otkupna cijena što bliža tržišnoj.

U svakom slučaju, dok je na vrijeme vrijedno je promišljanja.

Osvrt na intervju Ivice Budimira Jutarnjemu listu: POZIV NOVOM PREDSJEDNIKU UPRAVE HC-A NA DIJALOG

U svom nastupnom razgovoru za JL od 3. ožujka 2025. u ulozi predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, Ivica Budimir naglasio je kako svoju novu stepenicu u karijeri vidi u provođenju Vladinih smjernica – demografije, digitalizacije i dekarbonizacije – čemu i cestarski sektor treba dati doprinos.

Kao prioritete u sektoru građenja na području splitske urbane aglomeracije naveo je dionicu Dugi Rat-Omiš i spojnu cestu od Vučevice prema Kaštelima, dodavši da su ulaganja na području Dalmacije puno manja nego u drugim krajevima ali da će se ubuduće ulagati znatno više navodeći kao primjer 700 milijuna za brzu cestu Split-Omiš.

Naglasio je i važnost dobre komunikacije s jedinicama lokalne samouprave i ljudima na terenu zbog evidentnog “razmimoilaženja u mišljenjima stručnjaka iz HC-a i nadležnih u gradovima” dodajući da se u cilju boljitka “svi skupa trebamo uhvatiti za isti štap”.

Na upit o zahtjevima načelnika i gradonačelnika u stilu “sagradi mi ovu obilaznicu” ili “popravi mi ovu cestu” otkrio je kako je u tom smislu već imao “vatreno krštenje“ na području Vukovarsko-srijemske županije.

Što se Saveza za Poljica tiče, Budimirovo rukovođenje uvodno spomenutim smjernicama, veća ulaganja u Dalmaciju i hvatanje za isti štap bezrezervno podržavamo ukazujući istovremeno na neke proturječnosti u njegovome izlaganju, u prvome redu po pitanju davanja prioriteta izgradnji dionice Dugi Rat-Omiš usprkos tome što je cjelokupna lokalna zajednica (Grad Omiš, Općina Dugi Rat, pojedini mjesni odbori i udruge građana) protivna njenoj izgradnji trasom koju je projektirao IPZ Zagreb zbog niza uočenih manjkavosti zbog kojih spomenuti predlažu alternativno rješenje na koje se Hrvatske ceste niti ne obaziru.

Ako se Hrvatske ceste u budućnosti doista namjeravaju rukovoditi Vladinim smjernicama onda gospodinu Budimiru na samome početku njegova mandata skrećemo pozornost na činjenicu da se na području Poljica već desetljećima nije izgradila nijedna važnija prometnica, a ono malo najavljenih rekonstrukcija pojedinih dionica županijskih cesta niti je razvojno niti potiče demografsku obnovu. Uz to su Poljica usputna žrtva preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale na jadnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica  što nikako ne pridonosi smanjivanju gužvi niti manjoj emisiji ispušnih plinova, a razlozi mnogim problemima upravo je netransparentnost u postupanju te izostanak bilo kakve komunikacije odgovornih u HC-u s terenom.

Zato pozivamo gospodina Ivicu Budimira da se potrudi ostati upamćen ne samo kao prvi predsjednik Uprave HC-a iz Dalmacije nego i kao prvi koji će stupiti u dijalog s terenom i saslušati dobronamjerne, konstruktivne i stručno elaborirane primjedbe i prijedloge građana s područja Grada Omiša i povijesnih Poljica u korist zajedničkoga dobra.