– Aktualno –

POLJIČANI U SVOM SVIJETU

Da moderne prometnice, uključivo i tuneli, život znače, čini se da shvaćaju svi u Dalmaciji osim većine žitelja Poljica. Kažemo većine jer upućeni u ovu problematiku znaju da postoje pojedinci i udruge odnosno građanske inicijative koje već godinama vode svoje, a zapravo naše, manje-više uzaludne bitke za optimalniji razvoj prometne infrastrukture na području Poljica. Uzaludne zato što ogromna većina žitelja Poljica kao ni Poljicima nadležne općine i gradovi ne vrše potreban pritisak na nadležne i odgovorne (Ministarstvo prometa, Hrvatske ceste, SDŽ, ŽUC) da se i Poljicima omogući da prometno prodišu što je pretpostavka ne samo gospodarskog razvoja nego i sveukupno višeg standarda življenja.

PREDSTAVLJENA KNJIGA „POLJICA“ PETRA FRANCESCHIJA

Jučer, 17. siječnja 2019. u Glagoljaškom sjemeništu na Priku, predstavljena je najnovija prinova u bogatoj bibliografiji Poljica – knjiga Petra Franceschija „Poljica“ u suizdanju Centra za kulturu Omiš i Poljičkog dekanata.

O knjizi su govorili Petar Buljević u ime izdavača, akademik Radoslav Tomić i Jurica Matijević koji je s talijanskog na hrvatski preveo izvorne Franceschijeve priloge s poljičkom tematikom objavljene u razdoblju od 1846. do 1847. u zadarskom časopisu „La Dalmazia“ koji je uređivao njegov brat Ivan.

JEDNA SLIKA KAO TISUĆU RIJEČI

Da nije bez osnova izreka kako jedna slika govori više od tisuću riječi, dokazuje i priložena fotografija obavijesne table postavljene davne 2007. uz cestu prema TTTS-u ili točnije na trasi budućeg čvora „TTTS“ koji je po planovima i prioritetima investitora Hrvatske ceste d.o.o. trebao biti ishodišna točka brze ceste prema čvoru „Grljevac“ i dalje prema Omišu.

Za spomenutu brzu cestu čvor „TTTS“ – Omiš, koja je po riječima državnog tajnika u Ministarstvu prometa Tomislava Mihotića, uz Pelješki most, najveći cestovni projekt u Hrvatskoj, znamo da se nije ni počela graditi, a niti će (hvala na pitanju!) u bližoj budućnosti s obzirom na nove prioritete nadležnog ministarstva (trenutačni je hit tunel kroz Kozjak!) i činjenicu da je osuđena na financiranje iz EU fondova u čemu smo, pitajte ministricu Gabrijelu Žalac, naročito ‘uspješni’ (prema pisanju SD, Hrvatska je u 2018. iz EU fondova umjesto 13,8 milijardi kuna povukla tek 7,6 milijardi). No ako je to razlog što se izgradnja brze ceste prema Omišu još jednom odgađa, a posljedično forsira njena ‘zaobilaznica’ starom Pavićevom cestom preko srednjih Poljica, što je razlog da se cijelo jedno desetljeće nije pristupilo izgradnji najopterećenije prometnice u Hrvatskoj – dionice od Stobreča tj. čvora „TTTS“ do čvora „Grljevac“ – za koju, kako pri dnu table s priložene slike lijepo piše, postoji izdana građevinska dozvola, osigurana sredstva i odabrani izvođači?

Umjesto odgovora i odgovornosti nadležnih, svjedoci smo, nažalost, ne samo zarastanja table u draču, nego i propasti ove nesuđene investicije zajedno sa nesuđenim izvođačima (osim, naravno, austrijskog Strabaga), pa je sasvim umjesno zapitati se čeka li ista sudbina i naša Poljica s obzirom da je u cijeloj ovoj tužnoj priči koja traje desetljećima samo investitor ostao isti?

VANDALIZAM NIJE U TRADICIJI POLJICA

Rušenje već ranije devastiranog, ali legalno postavljenog spomenika podignutog 1986. na platou pred osnovnom školom “1. listopada 1942.” u Čišlama koja već i svojim nazivom komemorira ono isto što i srušeni spomenik – mještane Čišala stradale u četničkom pokolju za vrijeme Drugog svjetskog rata i dan kad je ovaj stravičan zločin počinjen – nije samo kazneno djelo nego je i još gore od toga – čin koji svjedoči da među nama još uvijek ima onih do kojih nije doprla spoznaja da je povijest učiteljica života, pa makar baštinili tako slavnu povijest kao što je baštinimo mi Poljičani. 

Upravo zato je moralna osuda ovog vandalskog čina potrebnija od one formalno-pravne jer počinitelja ili počinitelje zapravo treba žaliti što su propustili od pređa naučiti kako se za slobodu i čast roda može boriti i izboriti posve časnim, legalnim i legitimnim načinom i sredstvima. Međutim, dio krivnje i odgovornosti za propuste u odgoju počinitelja ovog besramnog čina, uz osobnu i obiteljsku, svakako snose društvo i vrijeme u kojemu živimo, a koje prečesto stimulira devijantna i destruktivna ponašanja zbog osobnih probitaka političkih elita na vlasti koje pri tome zaboravljaju da od mača i strada onaj tko se mača laća. 

Pa da jednoga dana ne bismo svjedočili rušenju svega onoga do čega nam je danas stalo, potrebno je razvijati duh tolerancije, odgovornosti i znanja napose među mladima, pa će zato najveća kazna počiniteljima ovog nedjela, neovisno o zakonskim sankcijama, biti spoznaja do koje će kad-tad i sami doći, a to je da su imali krivo i da nisu nikakvi ‘naši’ junaci nego su, naprotiv, naša sramota. Junaci bi bili kad bi spoznali svoj grijeh i zablude, pa se sami ponudili popraviti štetu počinjenu nad spomen-obilježjem lišenim ideološkog konteksta, ali i onu puno veću počinjenu našem poljičkom obrazu jer u tradiciji Poljica i Poljičana nikad nije bilo kukavno i destruktivno ponašanje nego hrabro i časno zauzimanje za ljudske vrijednosti.

Najsviježiji relevantan primjer poljičkog obrasca ponašanja je upravo domaće gore list – stožerni brigadir i junak Domovinskog rata Ante Šaškor Brada kojemu nikad nijedno vrijeme neće moći osporiti da je na oltar Domovine, dosljedno tradiciji svojih pređa, časno položio najvrijednije što je imao – svoj život. Osuđujući vandalizam o kojemu izvještava današnja Slobodna Dalmacija, mi se zapravo zalažemo da lik i djelo spomenutog poljičkog junaka i njemu sličnih i nadalje ostane prva asocijacija na dični poljički katun Čišla i sva Poljica.

POLJICIMA ‘ZAOBILAZNI PRAVAC’ UMJESTO BRZE CESTE

O gradnji i obnovi cesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ovoj i u godinama koje slijede, u emisiji „Županijska ura“ HR Radija Split u petak 4. siječnja 2019. govorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture Tomislav Mihotić. Poljičanima i drugim žiteljima Poljica svakako će  najzanimljiviji biti uvodnih pet minuta razgovora u kojemu iz prve ruke saznajemo ili točnije potvrđujemo naše ranije pretpostavke da od izgradnje brze ceste od Solina do Omiša do daljnjega neće biti ništa, ali će zato u najkraćem mogućem roku u funkciji biti ‘zaobilazni pravac’ Žrnovnica – Srinjine – Tugare – Naklice – Omiš.    

Iako je brza cesta Solin – Omiš, po riječima tajnika Mihotića, uz Pelješki most najveći cestovni projekt u Republici Hrvatskoj i uz to godinama najopterećenija prometnica u Hrvatskoj, a u jednome trenutku lani čak i u cijelome svijetu zbog 30-kilometarske kolone vozile, realizacija ove prometnice koja je dugo bila prioritet u svim planovima Hrvatskih cesta uvjetovana je dobivanjem sredstava iz EU fondova što će se, kako državni tajnik vjeruje (!?), dogoditi u slijedećem planskom razdoblju od 2020. do 2027. Za to vrijeme brojni drugi objekti cestovne infrastrukture gradit će se vlastitim sredstvima Hrvatskih cesta, dakle našim zajedničkim novcima. Stoga su već u tijeku, nastavlja Mihotić, užurbane pripreme i natječaji za izgradnju zaobilaznice Splita od čvora „Mravinci“ do čvora „TTTS“ te zaobilaznice Omiša od postojećeg tunela preko budućeg mosta „Cetina“ i budućeg tunela „Komorjak sjever“ do Zakučca i Naklica kako bi ovaj ‘zaobilazni pravac’ što prije bio u funkciji navodnog rasterećenja Jadranske magistrale između Stobreča i Omiša.  

Drugim riječima, brza cesta Solin – Omiš teška više od 300 milijuna eura (!) prepuštena je milosti ili nemilosti EU birokrata i to nakon što se iz istih izvora očekuje i financiranje Pelješkog mosta, dok će se za to vrijeme promet odvijati ‘zaobilaznim pravcem’ s autoceste A1 iz smjera Dugopolja preko Mravinaca, TTTS-a,  Žrnovnice, Srinjina, Tugara i Naklica do mosta na Cetini i dalje prema Makarskoj i obrnuto, iz smjera Makarske preko spomenutog mosta do Naklica prema Splitu i Dugopolju odnosno preko Gata prema čvoru „Blato na Cetini“ i autocesti A1.     

Puno zanimljivije od onoga što je državni tajnik Mihotić u radijskoj emisiji izrekao je sve ono što nije rekao, a trebao je. Mogao je, primjerice, obrazložiti zašto se o brzoj cesti Solin – Omiš jednom govori kao o ‘nerealiziranoj dionici cestovnog projekta Trogir – Omiš’, a drugi put kao o ‘novoj multimodalnoj platformi splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš’ koju navodno nije moguće izgraditi bez EU sredstava kojih pak nema bez trajektne luke u Krilu. Mogao je također pojasniti kojim se izračunom došlo do procijenjenog iznosa od preko 300 milijuna eura. Jednako zanimljivo bilo bi znati na kojim se stručnim elaboratima i studijama temelji opravdanost i isplativost izgradnje trajektne luke u Krilu kao i prometna (ne)funkcionalnost zaobilaznice Omiša. Zanimali bi nas i razlozi nagle promjene dosadašnjih cestovnih prioriteta u korist izgradnje tunela kroz Kozjak, te napose razlozi dosadašnjih nebrojenih odgađanja izgradnje brze ceste Solin – Omiš kao i razlog ukidanja čvora „Grljevac“. Također nas živo zanima što je uvjetovalo naglo forsiranje ‘zaobilaznog pravca’ kroz Srednja Poljica i zbog čega se nasuprot tome uporno ne gradi državna cesta D-70 od Omiša do čvora „Blato na Cetini“. Zanima nas i sudbina neutrošenih novčanih sredstava za sve ove planirane, a još uvijek neizgrađene objekte prometne infrastrukture i još puno toga.

Pa ipak, i ovako sročena vijest lišena bilo kakvih racionalnih obrazloženja kakvu nam je iznova servirao državni tajnik Mihotić, bez sumnje će obradovati mnoge izvan Poljica koji drže da je bolje dobiti ‘išta nego ništa’, ali i rastužiti mnoge u Poljicima koji posve razložno strahuju da će im povećani protok vozila kroz vlastito dvorište donijeti ne samo nove zastoje nego i ugroziti osobnu sigurnost te postojeću kvalitetu življenja. Kažemo iznova jer je naša udruga o svemu ovome već pisala ministarstvu čiji je Mihotić tajnik, ali smo dobili jednako štur i birokratski odgovor bez imalo empatije za Poljica i poljičke probleme. No da se razumijemo, ništa mi ne zamjeramo državnome tajniku Mihotiću, naprotiv, ističemo ga za primjer mnogima kako se brane interesi onih koje zastupaš. 

Stoga vjerujemo da ni tajnik Mihotić niti bilo tko drugi neće zamjeriti ni našoj udruzi što se zdušno zalaže za interese svoga zavičaja, pa zato još jednom podsjećamo da Savez za Poljica inzistira na dugoročno održivim prometnim rješenjima što podrazumijeva prioritet u izgradnji dionice čvor „TTTS“ – čvor „Grljevac“ za koju već odavno postoji važeća građevinska dozvola te nastavak izgradnje brze ceste prema Omišu sa dva kolnička traka umjesto četiri i bez trajektne luke u Krilu čime ukupna vrijednost investicije značajno pada ispod fantomskih 300 milijuna eura. Usporedo s tim zalažemo se i za ozbiljne cestovne i komunalne zahvate u pripremi ‘zaobilaznog pravca’ kroz Srednja Poljica za preuzimanje dijela tranzitnog prometa između čvorova „Dugopolje“ i „Blato na Cetini“ te Omiša što podrazumijeva i izgradnju nužnih zaobilaznica pojedinih naselja uzduž trase sukladno interesu njihovih žitelja. 

Svaki pristup drugačiji od opisanog Savez za Poljica smatra štetnom improvizacijom koja onemogućuje optimalan razvoj Poljica u budućnosti što izravno ugrožava dugoročne interese žitelja Poljica, ali i interese Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave te Splitsko-dalmatinske županije u cjelini.

Zato još jednom pozivamo sve Poljicima nadležne gradove i općine, sve mjesne odbore s područja Poljica i sve građanske inicijative i udruge da se udruženim snagama barem pokušamo izboriti za dugoročno održiva prometna rješenja umjesto netransparentnih i po svemu sudeći štetnih improvizacija koje otvaraju prostor špekulacijama o mogućem pogodovanju parcijalnim interesima te prikrivanju odgovornosti onih koji desetljećima problem odgađaju umjesto da ga rješavaju.   

Ovaj apel kojim dobronamjerno ukazujemo na potrebu stručnog preispitivanja nametnutih nam prometnih rješenja ne samo što je naše građansko pravo kao europska civilizacijska stečevina koju naša država i formalno dijeli pripadnošću Europskoj uniji nego je istovremeno i zalogom naše čiste savjesti pred pređima i potomcima jer će vrijeme kao najpravičniji sudac kad-tad valorizirati svačiju, pa i našu ulogu u ovom pitanju od životne važnosti za Poljica i sve žitelje s područja nekoć slavne knežije.

Razgovor sa državnim tajnikom Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture Tomislavom Mihotićem dostupan je na:

https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/nastavlja-se-etapna-gradnja-prometnice-solin-omis/187528/

DUBROVSKA KATARZA

Da se naše objave u Novoj godini nastave dobrim vijestima, pobrinuli su se mještani poljičke Dubrave. Zato nas je obradovala vijest o uspješnoj realizaciji predstave „BadNjak“ u potpunosti ostvarenoj domaćim snagama (detaljnije na: https://katun-dubrava.weebly.com/novosti/predstava-badnjak) te vijest o prvoj akciji čišćenja smeća u Dubravi (detaljnije na:  https://katun-dubrava.weebly.com/novosti/prva-akcija-ciscenja-smeca-u-dubravi).

Dijeleći radost ostvarenim, čestitamo svim žiteljima Dubrave, a napose najzaslužnijima na duhovnoj i fizičkoj katarzi ili po domaću, pročišćenju duše i tila ovog dičnog poljičkog katuna.

STRUKA U KUPE, POLITIKA U ŠPADE!

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Svim Poljičankama i Poljičanima, žiteljima i prijateljima Poljica ma gdje bili, želimo sretnu Novu 2019.!

UMRO JE NAŠ JAKŠA!

U osvit četvrtka, 27. prosinca 2018. u svojoj 73. godini, umro je naš Jakša! Iako rođenjem Komižanin, Jakša je i u Poljicima bio svoj na svome jer se u cijeloj knežiji poodavno znalo da Jakša ne može biti nitko drugi nego veliki prijatelj Poljica i još veći čovjek – književnik i novinar, akademik Jakša Fiamengo.

Premda je naš Jakša za svoje stvaralaštvo i druge životne zasluge zavrijedio nebrojena priznanja i nagrade, uključivo i ona najveća kao što su Orden Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.), “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), nagrada DHK „Tin Ujević“ za pjesničku knjigu godine (2010.), uvijek je rado isticao i svoje prvo poljičko priznanje „Milu Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine koja mu je uručena godine 2005. na 3. Danima Mile Gojsalić u Kostanjama kojima se odužio na razne načine uključivo i vođenjem programa u Večerima soparnika i klapskim susretima u razdoblju dužem od jednog desetljeća.

Bio je naš Jakša i dugogodišnji suradnik manifestacije „Dobrojutro more“ u Podstrani gdje je 2006. za izniman doprinos hrvatskoj književnosti nagrađen plaketom „Dobrojutro more“, a već godinu poslije i za zasluge u kulturi plaketom “Počasni građanin općine Podstrana”.

Desetljećima je Jakša aktivno sudjelovao i u brojnim drugim događanjima s poljičkim predznakom, od tradicionalne manifestacije „Jurini jablanovi“ u Zakučcu do redovitih godišnjih komemoriranja obljetnica smrti poljičkih velikana Josipa Pupačića, Nikole Miličevića, Joze Vrkića, Anđelka Novakovića i drugih. Gotovo nijedno snimanje prigodnih televizijskih i radijskih emisija o Poljicima nije moglo proći bez njegova učešća ili barem preporuke. Nebrojeni su i njegovi tekstovi o Poljicima, napose eseji o Poljicima kao ‘pjesničkoj republici’ i kvartetu poljičkih pjesničkih velikana – Dragi Ivaniševiću, Juri Kaštelanu, Nikoli Miličeviću i Josipu Pupačiću. 

Rječju, naš Jakša se s Poljicima i Poljičanima živo družio na razne načine njegujući uz to i mnoga prijateljstva od kojih je javnosti poznato njegovo druženje s klapom Pasika iz Kostanja te napose dugogodišnje prijateljevanje i profesionalna suradnja s potpisnikom ovih redaka. U mnogim je prigodama naš Jakša posjećivao Poljica, a mimo toga je svugdje i u svakoj prilici nesebično zalagao sav svoj autoritet, znanja i vještine za prosperitet i čast nekoć slavne knežije.

Zbog svega navedenog, a napose zbog emotivnih poveznica koje nije moguće posve vjerodostojno izraziti u pisanoj formi, Poljičani danas mogu tužna srca, ali i sa neskrivenim ponosom reći – umro je naš Jakša!

U raj Te poveli anđeli, dragi naš prijatelju, a dobrodošlicu Ti izrazila spomenuta poljička braća po peru s kojima si se za života družio slaveći svoja i naša Poljica, našu Dalmaciju i domovinu nam Hrvatsku.

U ime OO Dana Mile Gojsalić, Saveza za Poljica i Tvojih poljičkih prijatelja,

Ante Mekinić

Napomena: Oproštaj s Jakšom bit će priređen u subotu 5. siječnja 2019. u 9.15 sati na splitskom groblju Lovrinac odakle posebnim autobusom svi koji žele mogu produžiti do groblja u Komiži (trajekt iz Splita polazi u 11 sati) gdje će u 15.00 sati biti obavljena sahrana, nakon čega slijedi povratak u Split istim autobusom (trajekt iz Visa polazi u 17.00 sati)