– Aktualno –

PROMETNA OMČA OKO POLJIČKOGA VRATA

Zahtjev Gradskog odbora HDZ Omiš upućen Vladi RH kojim traže gradnju „njihove“ zaobilaznice koja podrazumijeva izgradnju mosta preko Cetine te spoj s cestom Omiš – Gata (Naklice), podjednako je neprihvatljiv Poljičanima i Omišanima. Poljičanima iz razloga što bi im na ionako krhku prometnu infrastrukturu bio natovaren i najveći dio prometa na relaciji Split – Makarska i obratno, pa bi uz prometne gužve u svome dvorištu dobili i značajno onečišćenje okoliša čime bi se srozala kvaliteta življenja u dijelu Srednjih Poljica, a posljedično i obezvrijedila imovina ljudi uzduž prometnice kojom bi danonoćno tutnjala svakovrsna prometala. Uz to bi Poljičani (napose oni iz Donjih Poljica), jednako kao i Omišani, ostali i bez spoja s autocestom kod čvora Blato n/C.

Zato nije bez razloga omiški HDZ i godine 2007. ostao usamljen u svome prijedlogu ovakve trase omiške zaobilaznice s obzirom da su gotovo svi relevantni subjekti, kako to i sami priznaju u priloženom obrazloženju (označeno žutim), zdušno izrazili protivljenje izgradnji „njihove“ verzije zaobilaznice (udruga „Omiška stina“, Društvo Poljičana „Sv. Jure“, Udruga za očuvanje sela Zakučac te oporbene stranke u tadašnjem omiškom Gradskom vijeću).

Bez namjere da politiziramo ovaj gorući infrastrukturni problem od životne važnosti za mnoge, a napose za nas Poljičane, Savez za Poljica pozdravlja svako zauzimanje za njegovo rješavanje, a trasu neka odredi struka jer bi nas navijanje za „našu“ ili „njihovu“ trasu još više udaljilo od konačnog rješenja sukladno poslovici ‘zavadi, pa vladaj’.

Zato još jednom podsjećamo na nedavni zahtjev naše udruge upućen nadležnima – http://poljica.hr/kaos-kolaps-blokada-zastoj-kolone/ – da se u najkraćem mogućem roku priredi stručni okrugli stol u Omišu kako bi kompetentni ljudi, ‘ni po babi ni po stričevima!’, iznašli optimalna rješenja i napokon skinuli ovu prometnu omču s poljičkoga vrata zbog čega pate ne samo cijela Poljica nego i Omiš, Split i veći dio SD županije, ali i cijela Hrvatska uključivo i hrvatski turizam.

DONACIJA KOJA GLAVU ČUVA

Emil Marin Bošnjak, Hrvat iz Vancouvera u Kanadi, sin Slavonca Joze iz Orahovice i Poljičanke Zorke Jakovčić iz Naklica, svake godine provodi svoj godišnji odmor u Omišu obilazeći, dakako, zavičaje svojih pokojnih roditelja, napose majčina Poljica.

Svjedočeći tako lanjskom velikom požaru i nadljudskoj borbi vatrogasaca s vatrenom stihijom, odlučio je donirati vatrogasce Grada Omiša raznom vatrogasnom opremom u vrijednosti većoj od 60.000 kuna. Tako će pripadnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Omiša, Kučića i Gata ubuduće još opremljeniji obavljati svoju službu zahvaljujući darežljivosti ovog poslovnog čovjeka iz svijeta mobilnih uređaja.

Primopredaja donirane opreme obavljena je u ponedjeljak 23. srpnja 2018. u Vatrogasnom domu u Omišu pri čemu su donatoru Emilu M. Bošnjaku zahvalnost izrazili omiški gradonačelnik Ivo Tomasović i zapovjednik DVD Omiš Višeslav Pešić.

„Dvostruko sam sretan zato što vjerujem da sam ovom donacijom barem malo olakšao posao ljudima koji se nesebično žrtvuju za druge, ali i zato što sam time ispunio davnašnju želju moje majke da pomognem našem kraju!“ – izjavio je na kraju dobri čovjek, Emil Marin Bošnjak.   

KAOS… KOLAPS… BLOKADA… ZASTOJ… KOLONE… A MI (JOŠ) ČEKAMO!?

Od tiskovina do elektronskih portala, u sličnome tonu vrište ovih dana dramatični naslovi sa svih strana, samo ne ‘vrište’ oni kojih se to najviše tiče – žitelji Poljica, Omiša, Splita i Solina! Ovi stoici, valjda s ambicijom da jednoga dana postanu mučenici koji će i sv. Lovru otpuhati s pijedestala svetosti, desetljećima trpe i šute ko zaliveni čekajući dan kad će netko drugi rješiti njihove prometne muke. Bilo je, naravno, pojedinaca i manjih skupina koji su kao časne iznimke povremeno podizali svoj glas u znak prosvjeda, ali bez zajedničkog napora svih nas koji smo ugroženi nepostojanjem odgovarajuće prometne infrastrukture, rješenja zadugo neće biti.

Jedan od spomenutih glasova prosvjeda je i poziv Saveza za Poljica iz lipnja ove godine upućen nadležnima – od Vlade RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH i Hrvatskih cesta do Splitsko-dalmatinske županije, Gradova Omiša i Splita te Općina Podstrana i Dugi Rat – sa zamolbom da se u što kraćem roku priredi stručni Okrugli stol na temu planiranja, projektiranja i realizacije državnih cesta D8 i D70 na području Poljica. Uz poziv smo priložili i osvrt prometnih stručnjaka iz redova naše udruge na plan izgradnje infrastrukturnih objekata na području splitske aglomeracije uključivo i područje Poljica.

Iako je naš službeni dopis uredno zaprimljen, što potvrđuju i priloženi faksimili dostavnica, do dana današnjega odgovore ni od koga nismo dobili. Iz tog razloga ovaj isti dopis s prijedlogom da se oko rješavanja nagomilanih prometnih problema umjesto političara napokon okupe stručnjaci kao i naš osvrt na ponuđena prometna rješenja koja to zapravo i nisu, možete u cjelosti pročitati u nastavku pod ovim linkom:

Inicijativa Saveza za Poljica za sazivanjem stručnog Okruglog stola na temu prometa na području Poljica s osvrtom na ponuđena rješenja

[Show slideshow]

GATA: 13. DANI IVE MARJANOVIĆA

U nedjelju 29. srpnja 2018. počinje 13. gatsko kulturno ljeto “Dani Ive Marjanovića”. Svečano otvorenje održat će se u Kuvačićima, a nastupit će Umjetnička akademija Split s predstavom “Roko i Cicibela” Miljenka Smoje.

 

Cjelovit program dostupan je na http://gata.hr/wp/?p=53683

 

Dobro došli u Gata!

Edo Pivčević: NIJEDAN POLJIČANIN, AKO DRŽI DO SEBE, NE SMIJE ZABORAVITI POLJIČKU PROŠLOST

U povodu dodjele “Mile Gojsalić” – za opstojnost identiteta i očuvanje baštine, s laureatom 16. Dana Mile Gojsalić gospodinom Edom Pivčevićem, umirovljenim profesorom filozofije na sveučilištu u Bristolu u Engleskoj, razgovarali smo o njegovome životu i radu te naravno, o našim Poljicima. U nastavku pročitajte sadržaj ovog razgovora s povodom.Opširnije

‘OBITELJSKO VRIJEME’

Nakon veličanstvenog dočeka u Omišu u četvrtak 19. srpnja 2018. kojim su Omišani odali zasluženo priznanje našem Poljičaninu, već sutradan – objavom dviju fotografija pod naslovom „Obiteljsko vrijeme“ – omiljeni Vatreni dokazuje da nije zaboravio na svoj poljički zavičaj.

IVAN PERIŠIĆ, VELIKI POLJIČKI KNEZ?

UŽEŽIN BLAGDANA SVETOGA CVITKA FLORIJANA U ZVEČANJU

Piše: Davor Milićević

Virovali ili ne, na području Poljica čuvaju se kosti i jednoga sveca! I to sveca koji je zaštitnik vatrogasaca ciloga svita – svetoga Florijana ili po domaću, Cvitka. Kosti svetoga Cvitka Florijana čuvaju se u crkvi sv. Križa u pridilu Bridine u Zvečanju. Ta je crkva u vrime Poljičke republike po odobrenju samoga Pape jedina imala pravo udilit tzv. porcijunkulski oprost, a nedaleko crkve bija je i centar Poljičkoga suda.    

Zanimljivo je kako su kosti sv. Cvitka završile u Zvečanje? Godine 1796. Venecija podiže vojsku kako bi se obranila od Napoleona, ali ne poziva Poljičane jer zbog stečeni privilegija Poljičani nisu morali ratovat na tuđemu tlu. Međutin, ovoga puta Poljičani se javljaju dobrovoljno i nji 300 pod zapovidništvom Mate Kružičevića i Nikole Barbarića odu u Veneciju branit dužda i njegovu palaču (izvor don Stipe Kaštelan). Međutin, kako se Venecija pridala Napoleonu, tako su i naši Poljičani zajedno sa drugin Dalmatincin krenili svojoj kući, ali poljičke brodove zavatilo nevrime pa oni provale u neku crkvu i uzmu kosti sv. Cvitka jer se tada virovalo da ako imaš veću svetinju na brodu da te oluja neće potopit. I doplove tako poljički brodi sritno do Prika i prinesu kosti sv. Cvitka u ‘arvacki meštrijat Poljica’ tj. u simenište na Priku. No ubrzo Vrancuzi pokoriše i Poljica, a posli nji zavladala Austrija, pa 1832. propade i glagoljaško simenište na Priku. Kako nevoja nikad ne dolazi sama, i nika epidemija zavati Zvečanje tako da su i dica umirala, pa zadnji upravitej simeništa na Priku, zvečanjac don Petar Kružičević, prinese kosti sv. Cvitka u Zvečanje na dan 12. 7. 1832. uz slavljenje zvona od Prika priko Zakučca, Gata, Čišala, Ostrvice do Zvečanja. Narodna predaja kaže da je bolešćina tako zaustavjena i da je toga dana mladu misu reka don Ivan Martić, a sutradan don Mate Kovačević koji nikad nije dobija župu nego je tu i tamo služija po zvečanjskin crkvan. Pripovida se da je bija sritan u molitvi, pa je ima prvenstvo vođenja svete mise na dan sv. Cvitka.

Zvečanje slavi sv. Cvitka Florijana svake godine na 12. srpnja ka zaštitnika dice i taj dan stariji časte mlade. U čematorju iznesu stole i svakoga blaga te počaste dicu da ti nešutnu šćap kad ostariš, a time naravno i sami sebe kad jednoga dana oni ostare. Zato se, eto, isplati dovest dicu u Zvečanje na feštu sv. Cvitka Florijana da se izmalena uče našin lipin običajin.

16. DANI MILE GOJSALIĆ – KOSTANJE 2018.

Ovogodišnje 16. po redu Dane Mile Gojsalić obilježit će činjenica da je u programu sudjelovao zacijelo najveći živući poznavatelj poljičke prošlosti i jedan od najzaslužnijih Poljičana za reafirmaciju poljičkog i hrvatskog povijesnog i kulturnog naslijeđa u svijetu – profesor emeritus Edo Pivčević, rođen u Omišu 1931.

Ovaj znanstvenik svjetskog ugleda najzaslužniji je za prijevod na engleski dvaju najvažnijih poljičkih povijesnih dokumenata – Poljičkog statuta i Kartulara benediktinske opatije sv. Petra u Selu iz 11. stoljeća poznatijeg kao Sumpetarskog kartulara, a uz to je i autor iznimno zanimljive povijesne sinteze o Poljicima pod nazivom Poljička knežija  –  od srednjovjekovne ideje do pada 1807. predstavljene u Bostonu, SAD, godine 1987. koju bi svaki Poljičanin svakako morao pročitati tim prije što će uskoro biti dostupna i na hrvatskome jeziku na internetskoj stranici Saveza za Poljica www.poljica.hr.

Stoga pozivamo sve Poljičanke i Poljičane, prijatelje i poštovatelje Poljica da u subotu 14. srpnja u 21.00 sat dođu u Kostanje i odaju zasluženo priznanje ovom samozatajnom umirovljenom profesoru filozofije sveučilišta u Bristolu u Engleskoj gdje još uvijek živi i radi poodmaklim godinama usprkos te da istovremeno uživaju u koncertnoj klapskoj Pripovidi o Dalmaciji.

To nipošto ne znači da smijete propustiti 14. Večer soparnika koja je na programu dan ranije, dakle u petak 13. srpnja kada već u 18.00 sati učenici osnovnih škola s područja Poljica započinju svoje natjecanje u pripremanju najboljeg ovogodišnjeg poljičkog soparnika, da bi se iste večeri u 21.00 sat, po svečanom otvorenju ovogodišnje manifestacije, okušali u srazu s najboljim poljičkim meštrovicama i meštrima o’ soparnika. I zato, dobro došli u Kostanje na dane koji čuvaju spomen na ljude i vrijeme kad su Poljica držala do sebe u puno većoj mjeri nego što je to danas slučaj!

SVETI JURE NA MOSORU

Piše: Davor Milićević

U većini slučajeva planine su granice kako država tako i regija, ali u slučaju Poljica Mosor nije granica nego ji sjidinjuje ka njiova vikovna utvrda. Zato Poljičani vikovima hodočaste na vrj mosorskog Kozika na 1339 metara nadmorske visine di su sagradili kapelicu svome zaštitniku sv. Juri i to uvik čine prve subote miseca srpnja. Kapelica je sagrađena na ostacima ilirske gradine di su pronađena i dva greba iz toga razdoblja, pa je za virovat da njena povist seže u 10. ili 11. vik. Kapelica je uziđana usuvo, šest za četri metra, s krovon prvo od sadre, a poslin od kameni ploča, bez preslice i bez zvona.   

Kapelicu su u više navrata rušili gromovi ali bi je Poljičani uvik i obnavljali, pa je tako iz temelja obnovljena između 1660. i 1670. godine za vladanja Velikoga kneza Jure Sinovčića iz obližnje Dubrave, čuvenog po uspješnin bitkama s Turcima. U obnovi kapelice udila su imala sva Poljica što svidoče kamene vace s natpisima iz svi poljički katuna i mista, a sam Veliki knez Jure Sinovčić ugrađuje križ od fino obrađena bila kamena velik dva metra na kojemu je poljičicon uklesan natpis: “Veliki knez pojiški Juraj Sinovčić za sva Pojica”.    

Iako su kapelicu u međuvremenu gromovi opet ruvinali, hodočašća i svete mise uvik su se održavale, pa je i kapelica iznova obnovljena godine 2004. maron Poljičana iz svi mista, a pod vodstvon Društva Poljičana „Sv. Jure“ – Priko. Ovoga puta ugrađeni su gromobran i cisterna za vodu, a u obnovi je pomogla i Hrvatska vojska. Kapelica je pod župon Gata, ali svetu misu većinon pridvodi župnik Doca Donjeg, pa će tako i ove godine dolački župnik don Ivan Prelas služiti misu u subotu 7. srpnja u 10 sati. 

Kako bi se sačuvali naši lipi običaji ali i naše poljičko zajedništvo, bilo bi lipo da se i ovoga puta okupimo na Koziku u što većen broju i od sv. Jure izmolimo blagoslov za naša Poljica ne bi li nan Bog prosvitlija pamet. Zato se dobro opremite prikladnon obućon i odićon i ponesite dovoljno tekućine jerbo kojin se god puten zaputili, bilo od Gata ili Dubrave odnosno Doca Donjeg ili Putišića tribat će van dobre dvi i po ure oda. Ali zato će vaš trud biti nagrađen nezaboravnin pogledon na naša lipa Poljica, na Cetinu i Omiš, na more i otoke, na okolna brda i planine, sela i gradove… Lipšega pogleda, kažu, nema nadaleko!