Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
25 svi., 2019 109 Pregleda

U POVODU PRAIZVEDBE PREDSTAVE „MORE“

Točno je da se za omišku praizvedbu Pupačićeva i Kurbašina „Mora“ u gledalištu tražio „četvorni centimetar više“, ali valja doista naglasiti u prvome redu zato što Omiš nema primjerenu dvoranu za glazbeno-scenska događanja nego ‘zlorabi’ oronuli i neuvjetni poljički hram kulture na Priku poznatiji pod nazivom Ilirsko sjemenište kojega bi izgradnjom nove dvorane trebalo smjesta renovirati u izvornome obliku i prenamjeniti u interpretativni centar Poljica.

Rečeno, naravno, ne umanjuje očekivano veliko zanimanje publike za ovu predstavu koja se, recimo i to, bezrazložno natiskivala pred zatvorenim ulazom u dvoranu do samoga početka programa, a potom se jagmila za preostala sjedala koja nisu bila rezervirana za one malobrojne koji su bili upućeni u mogućnost rezervacije istih. Najgore od svega ipak je predstavljao izostanak bilo kakvog ozvučenja glumaca na sceni zbog čega je malo tko u većemu dijelu dvorane mogao razgovijetno razabrati što se s pozornice govori. No zato se organizator, Centar za kulturu Omiš, publici odužio bogatim domjenkom na kraju programa začinjenim prigodnom izložbom Karin Grenc popraćenom klasičnim muziciranjem uživo.

Što se same predstave tiče čija praizvedba je priređena „u okviru Tjedna Josipa Pupačića i obilježavanja 90 godina rođenja ovog velikog pjesnika omiškog kraja“, riječ je prije svega o autorskom doživljaju lika, djela i prijateljstva dvojice antologijskih poljičkih pjesnika Josipa Pupačića i Nikole Milićevića koji je jedne oduševio, a druge učinio sretnim utoliko što je sjećanje na njih otrgnuto zaboravu.

Pa ipak, u daljem brušenju ove drame njezin autor Robert Kurbaša, koji uz to tumači lik Nikole Milićevića rodom iz Zvečanja, morat će više pozornosti posvetiti činjenici da se zavičajna poezija teško može reinterpretirati bez spomena samog zavičaja s obzirom da Poljica u pozamašnom tekstu ni riječju nisu spomenuta, dok će Enes Kišević, i sam veliki pjesnik koji tumači lik Josipa Pupačića rođenjem sa Slimena i rodom iz Kostanja, više pozornosti morati posvetiti naglascima kojima se služio njegov kolega i prijatelj. No ove dobronamjerne primjedbe samo potvrđuju naše mišljenje da se oko predstave isplati potruditi i to po više osnova, pa autoru i suradnicima, suorganizatorima i sponzorima te prije svih izvođačkome dvojcu Robertu Kurbaši i Enesu Kiševiću valja čestitati na uspjelom i dobrodošlom prilogu reafirmaciji i očuvanju poljičke, a time i omiške i svekolike hrvatske kulturne baštine. (AM)

24 svi., 2019 536 Pregleda

U povodu izbora za EU parlament: O ODNOSIMA POLJICA S VENECIJOM I AUSTRIJOM… A ZAPRAVO O NAMA

U prikupljanju građe za „Poljički rječnik“ koji je, hvala na pitanju, u poodmakloj fazi nakon gotovo pune četiri godine nastajanja tijekom kojih smo moji suradnici i ja zavirili u mnoge poljičke libre i spise te još brojnije zapise o Poljicima od kojih me mnogi ostaviše bez daha, za ovu sam priliku izdvojio jedan zapis iz libra Vladimira Mošina (Ćirilski rukopisi Jugoslavenske akademije, 1-2, JAZU, Zagreb, 1952-1955.) zaveden pod oznakom „Ic 53 (Kukuljević br. 578)“ i to zbog rečenice označene žutim koju vam podastirem na uvid sa zamolbom da je pročitate naglas. Dakle: „spisi o odnosima Poljica s Venecijom i Austrijom“

Da, dobro ste pročitali i dobro su čuli oni oko vas ako ste to dovoljno glasno učinili, pa im sada otkrijte i podatak kako je ove riječi zapisao ni manje ni više nego slavni Ivan Kukuljević Sakcinski, hrvatski povjesničar, književnik, bibliograf i političar (1816 –1889). Zato vas molim da još jednom bez ustručavanja pročitate istu rečenicu s naglaskom na riječ ‘odnosima’ jer vjerujem da i vama to zvuči jednako nestvarno kao i meni, pa ponovimo: „spisi o ODNOSIMA Poljica s Venecijom i Austrijom“!

Za bolje razumijevanje fenomena na koji ovime želim ukazati, pokušajte se usredotočiti na činjenicu da je na povijesnoj vjetrometini između Istoka i Zapada, na nevelikom prostoru omeđenom Cetinom i Žrnovnicom, Mosorom i Jadranskim morem, stoljećima opstajala jedna mala seljačka zajednica koja je u srednjovjekovnome mraku ili točnije u razdoblju od 1334. do 1672. kako spis navodi, izgradila posve životne odnose s tadašnjim svjetskim velesilama, Venecijom i Austrijom, kao i sa ovdje nespomenutim Otomanskim carstvom, o čemu svjedoči ne samo ovaj nego i brojni drugi povijesni izvori i dokumenti.

Nasuprot tome, u razdoblju od 1992. do danas, i k tome još u svojoj vlastitoj domovini, Poljica (ili ono što je od Poljica preostalo) ne uspjevaju uspostaviti niti dijalog, a nekmoli ravnopravne odnose sa sebi nadležnim gradovima i općinama, a o nekom suvislom odnosu s matičnom državom da i ne govorimo s obzirom na činjenicu da za državu Hrvatsku nekoć slavna Poljička knežija i Poljica jednostavno – ne postoje!

Pogrešno bi, međutim, bilo zaključiti da su nekadašnje svjetske velesile bile blagonaklone prema jednoj maloj seljačkoj zajednici više negoli je to, svemu usprkos, današnja hrvatska država već je jedina prava istina da su naši pređi, za razliku od svojih današnjih potomaka, dakle tebe koji/koja ovo čitaš, mene koji pišem i naših suvremenika, bili upućeni jedni na druge i živjeli jedni za druge, a svi zajedno za svoju Poljičku knežiju za koju su bili spremni i umrijeti, pa su i drugi to prepoznavali, poštovali i uvažavali svjesni činjenice da gabarit tijela ne uvjetuje srčanost i snagu duha u njemu.

Ne znam za vas, ali mene ova i njoj slične spoznaje o pregnuću naših pređa i njihovome gordom držanju pred duždom, cesarom i sultanom više posramljuje nego što mi godi bez obzira na neizmjeran ponos koji osjećam, pa sve one koji se prigodno busaju o šuplja poljička prsa, a pri tome bespogovorno pristaju na mrvice sa tuđih stolova molim da barem pokušaju razumijeti ovo o čemu govorim. I to ne zbog mene jer ja toga napora nisam vrijedan nego zbog svih onih kostiju koje se u zemlji poljičkoj prevrću u potrazi za konačnim spokojem dok čekaju da netom spomenutima ponešto od navedenog napokon dođe iz guzice u glavu. (Ante Mekinić, svibanj 2019.)  

23 svi., 2019 112 Pregleda

PREMIJERA ZAVIČAJNE PREDSTAVE „MORE“

Večeras, četvrtak 23. svibnja 2019. u Ilirskome sjemeništu na Priku s početkom u 20 sati održat će se praizvedba i premijera zavičajne predstave „More“ posvećena pjesništvu i prijateljstvu antologijskih poljičkih i hrvatskih pjesnika Josipa Pupačića i Nikole Milićevića. Autor i redatelj predstave je Robert Kurbaša, a uloge glavnih protagonista igraju Enes Kišević kao Josip Pupačić i sam Kurbaša kao Nikola Milićević. Glazbu je napisao Miki Nopling, a predstavu organizira Centar za kulturu Omiš uz potporu Ministarstva kulture RH. Dobro došli!

22 svi., 2019 104 Pregleda

NE BRINITE, USKORO ĆE BITI BOLJE!

Doduše, kako kome, jer kad ‘proradi’ most preko Cetine u Omišu i promet s Jadranske magistrale ‘jurne’ iz jednoga u drugi tunel, pa preko Naklica na Tugare, Srinjine, Žrnovnicu, Strožanac i obratno, Marija iz Bajnica (vidi priloženi članak) će do Splita umjesto tri sata putovati upola kraće, no zato će se barem dvostruko duže putovati npr. iz Tugara do Splita.
 
No ako vam se nigdje ne žuri, što vas briga jer ljepota je ionako češće u samome putovanju nego u njegovome odredištu. U konkretnom slučaju, ljepota je u Poljicima koja će te i ubuduće, mic po mic, kroz ponistru vašega vozila u koloni sa stotinama drugih moći razgledavati do mile volje!
 
20 svi., 2019 314 Pregleda

ZAHVALA

Savez za Poljica još jednom zahvaljuje svim sudionicima programa pod nazivom “Poljica – od knežije do turističke destinacije” koji su svojim samoprijegorom omogućili da se bez ‘prebijene lipe’ priredi sadržajno raznolik i zahtjevan program pod nazivom “Poljica – od knežije do turističke destinacije” održan 15. svibnja 2019. u hotelu Plaža u Omišu u povodu obilježavanja blagdana Sv. Ivana Nepomuka i Dana Grada Omiša. Također zahvaljujemo našem domaćinu i gostima te onima u publici koji su svojom nazočnošću podarili smisao uloženom trudu pokazujući da u Poljicima i izvan njih još uvijek ima onih kojima je do Poljica stalo. Pa ipak, najvećim dobitkom ove priredbe smatramo sudjelovanje zavidnoga broja onih najmlađih na kojima budućnost Poljica počiva i koji će, vjerujemo, na neki svoj način nekoć slavnu Poljičku knežiju kad-tad uskrsnuti iz mrtvih među kojima ona već desetljećima manje-više spokojno počiva.

Onima pak koji su iz ovih ili onih razloga bili onemogućeni podijeliti sa nama radost zajedničkog druženja podastiremo na uvid rukovet fotografija Nikše Smoje, također jednog od onih na koje se ova zahvala odnosi. Ostali su, ponovimo, HKUD Kostanje, Pučki pivači i klapa Pasika iz Kostanja, Marija Prelas i Mate Strujić iz Radovića, Goran Mikas iz Vele Njive, Ružica i Nikola Milićević iz Zvečanja, Dijana i Damir Kaćunko iz Rošca, Franck Alfirević iz Reuniona, osoblje i vlasnik hotela Plaža te suorganizatori Hrvatsko-njemačko društvo, Ogranak Omiš-Poljica i Savez za Poljica.

17 svi., 2019 122 Pregleda

UZ ČESTITKU OMIŠANIMA U POVODU DANA GRADA

Svečarski razgovor s gradonačelnikom Omiša Ivom Tomasovićem objavljen u jučerašnjoj SD u povodu Dana grada pod optimističnim naslovom „Na jesen Omiš postaje veliko gradilište“ kojim se po završetku sezone najavljuje izgradnja gradske luke, zatim srednje škole na Priku te novog mosta preko Cetine i tunela Komorjak-sjever, nudi obilje razloga za čestitke omiškome gradonačelniku i za veselje Omišanima, napose onima s užeg gradskog područja. Ruku na srce, i gradska luka i srednja škola na Priku kao i nekoliko manjih komunalnih projekata u poljičkome dijelu Grada Omiša koji se u tekstu spominju daju, naravno, i Poljičanima povoda za veselje, ali ga istovremeno dijelu Poljičana uveliko pomućuje upravo spomenuti most preko Cetine i tunel Komorjak-sjever koji će, kako se neki nadaju, prometno rasteretiti najuže gradsko središte tako što će preusmjeriti glavninu prometa s Jadranske magistrale na nejaka poljička cestovna pleća.
 
Omiškome gradonačelniku, pa ni Omišanima nije, stoga, za zamjeriti što se energičnije nisu zauzeli za funkcionalnija i dugoročno održiva prometna rješenja kakva godinama zagovaraju ljudi iz struke, prije svih inž. građ. Ivo Vulić, čovjek s dugogodišnjim iskustvom u cestogradnji i uz to rođeni Poljičanin, kad svoj glas zbog nezainteresiranosti i/ili kalkulantskih razloga nisu podigli ni oni kojih se to najviše tiče i čijim će dvorištima uskoro tutnjati najveći tranzitni promet u zemlji.
 
Čast dijela Poljičana, makar na formalnoj razini, spašava tek zahtjev 18 mjesnih odbora s područja Poljica upućen 5. ožujka ove godine ministru prometa s ciljem da se još jednom preispitaju nametnuta prometna rješenja, no izostanak bilo kakve reakcije jasno govori da se Poljičane već odavno ne shvaća ozbiljno. No ništa ozbiljnije ni većina Poljičana ne shvaća problem u kojemu se Poljica zajedno s njima nalaze, a kad jednom shvate moći će zapjevati onu – „Drumovi će poželjet Turaka, al’ Turaka više biti neće!“
 
Ako kome, dragi Poljičani, još uvijek nije jasno tko su u ovoj ‘pjesmi’ Turci, zapitajte ponajprije jedni druge, a potom sve one kojima kao birači poklanjate svoje povjerenje. Ili jednostavno pričekajte da se najavljeni most s tunelom izgradi i promet zaživi, pa će vam se sve samo od sebe razjasniti.
 
Gradu Omišu, Omišanima i omiškome gradonačelniku još jednom čestitamo njihov blagdan Sv. Ivana Nepomuka i Dan Grada sa željom da se najava o Omišu kao velikome gradilištu ostvari, naravno, uz korekciju u dijelu koji se odnosi na spomenutu prometnu infrastrukturu kako ni Poljičanima ne bi bilo pomućeno veselje.
 
16 svi., 2019 179 Pregleda

POLJIČKA ČESTITKA GRADU OMIŠU

Velika kongresna dvorana hotela Plaža u Omišu sinoć je, u srijedu 15. svibnja 2019, bila ispunjena tzv. malim ljudima velikoga srca koji su kao ponosni Poljičani i prijatelji Poljica uveličali proslavu Dana Grada Omiša i blagdana Sv. Ivana Nepomuka sudjelujući u prigodnom programu pod nazivom „Poljica – od knežije do turističke destinacije“ u organizaciji udruga Savez za Poljica i Hrvatsko-njemačkog društva, Ogranak Omiš-Poljica.
 
Cjelovečernji program, čiji vrhunac je bio predstavljanje turističkih potencijala nekoć slavne Poljičke knežije prigodnom prezentacijom u interpretaciji povjesničarke umjetnosti i članice SZP Vesne Bulić-Baketić koja je ujedno i moderirala programom, započeo je trostrukom izvedbom starog pučkog napjeva “Neću da te kunem” kojim su tri generacije kostanjskih pjevača – pučki pivači, klapa Pasika i Dječji zbor “Kostanje” – svaka na svoj način, ilustrirale poruku kako u Poljicima, vremenskim mijenama usprkos, tradicije žive i traju.
 
U nastavku je Dječji zbor “Kostanje” s još dvije pjesme ispjevane iz 40-tak razdraganih dječjih grla pokazao raskoš svog talenta, ali i ozbiljnost rada HKUD-a „Kostanje“, a potom su uvodni dio programa osebujnim etnomuziciranjem zaključili Gornjopoljičani 79-godišnja Marija Prelas i 86-godišnji Mate Strujić iz Radovića drevnim pastirskim ojkanjem, te mlađi izdanak ove narodne tradicije Goran Mikas iz Vele Njive izvedbom Gotovčeva „Era s onog svijeta“ na diplama.
 
Po završetku već spomenutog polusatnog stručnog predavanja o Poljicima u rasponu od nekoć slavne knežije do buduće turističke destinacije, šlag na ovoj programskoj torti u čast Gradu Omišu, a na dobrobit Poljicima bio je 10-minutni insert iz novog dokumentarnog filma o Poljicima autora s međunarodnom reputacijom Francka Alfirevića, člana SZP s dalekog francuskog otoka Réunion u Indijskome oceanu, koji će koncem godine biti prikazan na više nacionalnih televizija uključujući i HTV.
 
Na samome kraju, zahvalnost vlasniku i osoblju hotela Plaža na gostoprimstvu, sudionicima programa i brojnim posjetiteljima te nazočnim predstavnicima SD županije i Grada Omiša u ime suorganizatora izrekao je Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica, naglasivši kako je i ovaj događaj dokaz da Poljica imaju što ponuditi i čime oplemeniti sebi nadležne jedinice lokalne samouprave (gradove Omiš, Split i Trilj i općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) koje su to dužne prepoznati i poštovati bez obzira na formalno-pravno nepostojanje Poljica. No to je samo motiv više, naglasio je, da Poljičani djelima iskazuju svoje zajedništvo, napose oni koji sebe doživljavaju ‘velikima’ i koji baš zbog toga, ukoliko nisu opravdano spriječeni, nipošto ne bi smjeli propuštati ovakva okupljanja ako im je do Poljica doista stalo.
 
Da tradicionalno poljičko gostoprimstvo ni ovoga puta ne bude iznevjereno pobrinuli su se članovi SZP Ružica i Nikola Milićević te Dijana i Damir Kaćunko koji su nazočne počastili svojim delicijama potvrđujući se usputno i kao istinski promotori poljičkog turizma.
15 svi., 2019 186 Pregleda

OMIŠU NA ČAST, POLJICIMA NA DOBROBIT

Iako se od medijske ‘slave’ ne živi, godi spoznaja da je današnje svečarsko predstavljanje Poljica u Omišu izazvalo popriličnu pozornost medija i to prije svega zbog našeg formalno nepostojećeg poljičkog zavičaja i još više zbog Poljičana i drugih u Poljicima koji svoju egzistenciju nastoje ostvariti baštineći sveukupno poljičko naslijeđe i tradicije.

Zato zahvaljujemo svima, u Poljicima i izvan njih, koji se na bilo koji način zalažu za prosperitet Poljica, a u ovoj prigodi HR Radio Splitu (poslušajte najavu na https://www.youtube.com/watch?v=dwQf0zjYr08), Slobodnoj Dalmaciji (vidi priložene članke) i drugim medijima koji nam pomažu da glas o nama dopre u javnost.

Poljičani i prijatelji Poljica, vidimo se večeras u 18 sati u omiško me hotelu Plaža. Dobro došli!

14 svi., 2019 101 Pregleda

O POLJICIMA U PROGRAMU HR–RADIJA SPLIT, PA POSLUŠAJTE

HR Radio Split pokazao je zanimanje za sutrašnje predstavljanje Poljica u Omišu u povodu Dana grada (srijeda, 15. svibnja 2019. u 18 sati, hotel Plaža), pa je u ime suorganizatora događaj najavio predsjednik Saveza za Poljica Ante Mekinić.

Uz ispriku slušateljima zbog tehnički nešto lošije snimke s obzirom da je razgovor vođen izravnim javljanjem mobitelom, evo poveznice, pa koga zanima neka posluša, zanimljivo je: https://youtu.be/dwQf0zjYr08