Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
05 svi., 2018 229 Pregleda

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVE VEZE

Od svih susjeda, Poljičani su u gradu Splitu odigrali najvažniju ulogu: bili su vojskovođe i čuvari gradske sigurnosti, gradski dužnosnici, diplomati, književnici, poduzetnici, umjetnici i sportaši. Među 100 najstarijih obitelji i danas prisutnih u Splitu, njih čak 37 je sa područja Poljica, pa su tako Splićani i Poljičani, kako tvrdi Mario Nepo Kuzmanić, ‘una gens sumus’ iliti ‘jedan rod’.

 

Iz sadržaja predavanja ovog uglednog splitskog i hrvatskog antropologa na temu „Split i Poljica – neraskidive veze“ s javne tribine održane 2. svibnja 2018. u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u organizaciji Saveza za Poljica, kojom su Poljičani dali svoj obol ovogodišnjoj proslavi Sudamje, saznajte sve što je relevantno za uvodnu tvrdnju o važnosti Poljičana i Poljica za grad Split, o poljičkim junacima obrane grada od Turaka, o udjelu poljičke krvi u onoj splitskoj, o splitskim gradonačelnicima i drugim uglednicima poljičkog podrijetla, o splitskim poduzetnicima, umjetnicima i sportskim legendama poljičkih gena i koječemu drugom bez čega bi Split kakvim ga doživljavamo – bio nezamisliv!

 

Link na sadržaj predavanja: Split i Poljica – neraskidive veze (M. N. Kuzmanić)

04 svi., 2018 80 Pregleda

POTENCIJALNA ‘ŠAKA U OKO’ RAZVOJU POLJICA

Ne treba biti stručnjak da bi se zaključilo kako bi izgradnja tzv. proizvodno-uslužne zone “Kostanjska ljut” (zajedno s vjetro-parkom koji je, nažalost, već u izgradnji) u ovom višestruko zaštićenom području koja se zbog svoje pejzažne vrijednosti i blizine autoceste nameće kao ‘vrata’ Poljica, bila zapravo ‘šaka u oko’ svakom pokušaju turističke valorizacije Poljica!

03 svi., 2018 48 Pregleda

BEZ ODGOVORNOG PLANIRANJA NEMA NI RAZVOJA POLJICA

Izgradnjom autoceste A1 i čvora Blato n/C kojima su Poljica povezana sa svijetom, područje Kostanjsko-pograjsko-selačke juti dobilo je stratešku važnost u razvoju Poljica tim više što je ovaj jedinstveni prostor u zagrljaju rijeke Cetine i gordoga Mosora višestruko zaštićen međunarodnim projektom Natura 2000 (ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije) te kao jedan od svega 62 kulturna krajobraza na području cijele Hrvatske.

Navedeno ne treba čuditi s obzirom da se na spomenutom prostoru nalaze jedinstvene pasike iznimne pejzažne vrijednosti, zatim ostaci prašume Šćadin koja je stanište preko 480 različitih biovrsta od čega čak 70 pod zaštitom EU, tako da je cijela jut sa Mosorom i kanjonom Cetine zapravo bogomdani park prirode koji može biti ‘dnevni boravak’ žiteljima ovog dijela Splitsko-dalmatinske županije i turistima od Zadra do Dubrovnika.

Stoga se valja zapitati da li je na ovoj iznimno atraktivnoj lokaciji planirana proizvodno-uslužna zona optimalno rješenje ili se ona može prelocirati tamo gdje nikoga ne ugrožava, a ovaj jedinstveni prostor od strateškog značaja namijeniti turističkom razvoju Poljica koji može i mora biti pokretač raznovrsnih poduzetničkih aktivnosti od proizvodnih do uslužnih i to u svim dijelovima Poljica koja su po svom bogatom povijesno-kulturnom i tradicijskom naslijeđu zapravo jedan veliki ‘muzej’ na otvorenome.

Ukratko, umjesto jalovih ‘proizvodnih’ zona i vjetroelektrana koje nam ugrožavaju zdravlje, bioravnotežu, turističke ambicije i priliku za održivim razvojem, vrijeme je da napokon budućnost Poljica krojimo sami i po svojoj mjeri kako bi nekoć slavna Poljička knežija bila prepoznata kao suvremena hrvatska povijesna regija i jedinstvena turistička destinacija koja svima, pa i Poljicima nadležnim jedinicama lokalne samouprave, može biti ‘hraniteljica’. Jer Poljica, za razliku od mnogih ‘razvikanih’ turističkih područja, imaju baš sve pretpostavke da postanu prepoznatljiv turistički brend ali i ciljano poduzetnički orijentirana.

No da bi se to i dogodilo potrebno je promišljeno i odgovorno upravljati svojim prostorom jer u protivnom gospodarski i demografski oporavak Poljica neće biti moguće ostvariti, napose ne u okolnostima kad Poljica formalno ne postoje i nisu subjekt koji samostalno odlučuje o svojoj sudbini. No barem smo u prilici spoznati koliko smo odgovorni, odlučni i jedinstveni u promišljanju zajedničke budućnosti.

03 svi., 2018 109 Pregleda

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVO POVEZANI!

Izvješće sa sinoć održane javne tribine Saveza za Poljica

Baš kako to naslov sugerira, a pod dojmom svega što se moglo čuti iz gotovo jednosatnog izlaganja Marija Nepe Kuzmanića na temu povijesnih veza i odnosa Splita i Poljica, uvjerenja su brojni Splićani i Poljičani sinoć okupljeni u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu među kojima je bio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. „I zato ću učiniti sve što je u mojoj moći da pomognem Savezu za Poljica u njihovim planovima revitalizacije nekoć slavne Poljičke knežije jer Poljica to zaslužuju!“ – rekao je u svom pozdravnom govoru nazočnima sedmi splitski gradonačelnik poljičkih korijena primajući čestitke u povodu ovogodišnje Sudamje koje mu je u ime Poljičana uputio Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica.

„Poljičani i Poljica su Splitu važni upravo u onoj mjeri u kojoj je Split nezamisliv bez, primjerice, Ive Tijardovića, dr. Ante Trumbića, Vicka Mihaljevića, Fabjana i Luke Kaliterne, Frane Matošića, Rate Tvrdića, Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i plejade istaknutih pojedinaca iz obitelji Karaman, Katunarić, Radica, Krstulović i mnogih drugih, a da o povijesnim zaslugama Poljičana u obrani Splita od Turaka (Žarko Dražojević, Petar Kružić, Marjanovići, Jelići, Sinovčići i dr.) i njegovom kasnijem razvoju (obitelji Ergovac, Ferić, Bilinić i dr.) i ne govorimo!“ – rezime je izlaganja uglednog splitskog antropologa M. N. Kuzmanića kojim je zadivio i najupućenije u splitsko-poljičke odnose.

Spomenutom izlaganju prethodila je kratka prezentacija na temu „Poljica – od drevne knežije do suvremene destinacije“ povjesničarke umjetnosti Vesne Bulić-Baketić kojom je organizator tribine, Savez za Poljica, ukazao na turistički potencijal Poljica kao jedinstvenog ‘muzeja’ na otvorenome. Program je sadržajno obogatila splitska klapa Rebatajica prigodnom pjesmom „Splite moj“ te napose premijernom izvedbom skladbe Zdenka Perasovića na tekst Ante Mekinića „Poljička (Di ko nika, tu i obika!)“.

Sukladno poljičkome običaju, druženje se nastavilo uz prigodni domjenak i razgovore korisne i ugodne kako i pristoji nepobitnoj spoznaji da su Poljičani i Splićani – jedan rod.

Cjelovito izlaganje Marija Nepe Kuzmanića „Split i Poljica – neraskidive veze“ uskoro će biti dostupno na našoj internetskoj stranici www.poljica.hr o čemu ćemo vas obavijestiti.

 

29 tra., 2018 148 Pregleda

PETRU RODIĆU NOVI MANDAT NA ČELU DRUŠTVA POLJIČANA „SV. JURE“ – PRIKO

Na redovnoj godišnjoj skupštini Društva Poljičana „Sv. Jure“ – Priko održanoj 28. travnja 2018. u dvorani Poljičkog glagoljaškog sjemeništa u Priku, pred stotinjak članova, gostiju i prijatelja Društva među kojima su bili i članovi KUD-a „Gornja Poljica“ te najmlađi uzrast KUU „Mosor“ iz Gata, za novog-starog predsjednika Društva odnosno Velikog kneza u novom mandatu (nije spomenuto kojem po redu) jednoglasno je izabran Petar Rodić.

Svoj oblutak u kumparan jedinog ovogodišnjeg kandidata, kao podsjetnik na tradicionalan način biranja Velikog poljičkog kneza, priložili su svi izaslanici ogranaka Društva među kojima i tugarski, žrnovački i sitanjski (na slikama), nakon čega je novoizabrani Veliki knez pročitao svečanu prisegu (na slici), zahvalio na ukazanom povjerenju, izrazio nadu u nastavak uspješnog rada Društva, te pozvao sve nazočne na prigodni domjenak i zajedničko druženje.

Savez za Poljica pridružuje se čestitkama izražavajući uvjerenje u plodnu suradnju dviju udruga na dobrobit Poljica.

28 tra., 2018 69 Pregleda

NEK’ SPLIT VIDI DA NAS IMA!

U srijedu 2. svibnja 2018. u 19.00 sati okupimo se u što većem broju u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu na javnoj tribini „Split i Poljica – neraskidive veze“ kojom Splitu želimo ukazati na važnost Poljica i Poljičana u razvoju Grada, kako nekoć tako danas i u budućnosti.

I zato ovaj poziv podijelite i proslijedite svima – nek’ Split vidi da nas ima!

27 tra., 2018 65 Pregleda

LJUDI MOJI, MA JE LI TO MOGUĆE?!

Zasigurno bi baš ovako zavapio legendarni Mladen Delić da je kojim slučajem uživo prenosio akciju čišćenja staze sv. Ciprijana u Gatima. „Ne mogu doć sebi da se ovoliko smeća nalazi blizu kuća!“ –  zavapila je i Leana Čović, jedna od brojnih volonterki koja se uključila u akciju čišćenja, a jednako tako i njena kolegica Marija Paro izjavom „stanje nas je zaista užasnulo!“

Pa ipak, to nije i najgore što se moglo čuti ovom prilikom jer, prema riječima Ivana Gabelice iz JU „More i krš“, „u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji puno je i previše ovakvih divljih odlagališta koja čekaju sanaciju.“

Naša Poljica, nažalost, nisu iznimka i to ne samo zbog ovog deponija, pa stoga ni nama ne preostaje ništa drugo nego zavapiti – Poljičani i drugi žitelji Poljica, ne zagađujte zemlju koja vas udomljuje i hrani!

I zato, sve čestitke i pohvala organizatorima i sudionicima ove plemenite akcije.

26 tra., 2018 64 Pregleda

PODIGNUTI GLAS ILI POGNUTI GLAVU?

Po riječima državnog tajnika za turizam Tonča Glavine, „stvaranje jedinstvenih, turistički prepoznatih i valoriziranih turističkih destinacija u glavnom je fokusu Ministarstva turizma jer turizam je glavni pokretač hrvatskog gospodarstva pa ga kao takvog treba i tretirati“.

Ova izjava službene osobe upućene u smjernice državne razvojne politike ohrabruju nastojanja Saveza za Poljica očitovana u strateškom dokumentu „Revitalizacija Poljica“ koja time dobivaju i svoju službenu potvrdu s obzirom da se naša udruga zalaže za brendiranje Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije i jedinstvene turističke destinacije. Štoviše, pravo mjerilo uspjeha hrvatskog turizma očitovat će upravo procvat destinacija kao što je područje nekoć slavne Poljičke knežije koja – usprkos tome što je veliki ‘muzej’ na otvorenome i bogomdani park prirode – nema svoju turističku zajednicu, za razliku od mnogih patuljastih općina koje je imaju premda nemaju uvjete postati destinacijom.

No prvi korak na putu revitalizacije Poljica, kako gospodarske tako i demografske, svakako je zaštita nepotrošenog poljičkog prostora od devastacije i to podjednako one planirane (neprimjerena rješenja u prostorno-planskoj dokumentaciji poput tzv. proizvodno-uslužnih zona u krajoliku iznimne pejzažne vrijednosti, neprimjerena infrastruktura poput vjetroelektrana) i one ‘spontane’ (divlja izgradnja, divlji deponiji, onečišćenje okoliša svih vrsta).

Prvi slijedeći ispit zrelosti Poljičana i žitelja Poljica po tom pitanju nudi javna tribina pod nazivom „Prijedlog izmjene Prostornog plana uređenja Grada Omiša u dijelu Kostanjsko-pograjske juti“ koja će se održati u utorak 8. svibnja 2018. u 20.30 sati u Domu kulture u Kostanju u suorganizaciji naše udruge i više mjesnih odbora s područja Poljica.

Tribina će pokazati da li je sazreo trenutak da Poljičani, zajedno sa drugim žiteljima Poljica, napokon preuzmu odgovornost za svoju budućnost u svoje ruke ili će im sudbinu krojiti drugi tržeći njihovu baštinu i resurse sukladno svojim interesima? Pri tome ne mislimo na Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave jer uvjerenja smo da i oni dijele naša razmišljanja s obzirom da je naš uspjeh i njihov uspjeh, i obratno. Samo što oni ne mogu razmišljati našom glavom nego smo o sebi dužni brinuti sami. Ukratko, na nama je odgovor na pitanje miritaju li naša lipa Poljica nešto više od skladišta i vjetroelektrana?!

Dokument „Revitalizacija Poljica“ dostupan je na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf

24 tra., 2018 75 Pregleda

‘SJEMENIŠTE’ POLJIČKE I OMIŠKE BUDUĆNOSTI

S obzirom na povijesnu važnost Ilirskog ili točnije Poljičkog glagoljaškog sjemeništa, pozdravljamo namjeru Grada Omiša da se napokon razriješi hipoteka imovinsko-pravnih odnosa koja je priječila da se ovaj spomenik kulture privede svojoj svrsi. Nameće se, međutim, pitanje – a koja je svrha ona prava?

Zgradu je daleke 1750. podigao splitski nadbiskup Pacifik Bizza kao »Seminarium Illyricum« tj. učilište za odgoj klera u liturgiji na staroslavenskom jeziku. Dovršena je i uređena godine 1761. te u 19. stoljeću dograđivana za potrebe hospicija. Po ukinuću sjemeništa u zgradi se 1854. otvara osnovna škola koja s vremenom prerasta u privatnu nižu gimnaziju i bogosloviju. Od 3. siječnja 1912. u zgradi je bilo sjedište obnovljene Poljičke općine, a od 8. kolovoza 1993. u njoj svoj kutak ima i obnovljeno Društvo Poljičana „Sv. Jure“ – Priko. Godine 2001. zgrada je predana na upravljanje Centru za kulturu grada Omiša koji je i danas koristi.

Uvažavajući razmišljanja i potrebe sadašnjih i potencijalnih korisnika ovog zapuštenog objekta spomeničke baštine, sa stajališta dugoročnih interesa i Poljica i Grada Omiša nama se čini idealnim zgradu učiniti sjedištem međunarodnog istraživačko-edukacijskog centra koji bi kroz raznovrsne obrazovne programe djelovao na revalorizaciji i reafirmaciji naše sveukupne baštine, u prvome redu na produbljivanju spoznaja o drevnoj Poljičkoj knežiji kao originalnoj ustavno-političkoj tvorevini sa izrazito širokom samoupravom i vlastitim pravnim sustavom kodificiranim u glasovitom Poljičkom statutu kao jednom od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika, no jednako tako i na druge znanstvene potencijale ovog podneblja s područja arheologije, filologije, etnografije, enogastronomije, tradicijskog graditeljstva, brodogradnje itd. što bi Omiš i Poljica učinilo središtem međunarodnih sveučilišnih studija, gradom odnosno regijom znanja i (ljetnog) okupljanja mladih iz svih dijelova svijeta koji bi kad stasaju bili najbolji promotori omiškog i poljičkog turizma.