Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
20 ožu., 2019 18 Pregleda

ČESTITKE DUGORAĆANIMA

Nećemo biti cinični pa reći kako bi Poljica mogla tugovati dok pojedine općine na tlu Poljica slave obljetnice nego ćemo čestitati našim Dugoraćanima na 26 rođendanu (što je, tu je!) sa željom da im se ostvare svi planovi i želje osim izgradnje (trajektne) luke u Krilu Jesenicama.

Posebne čestitke upućujemo laureatima koji su svoje nagrade i priznanja i te kako zaslužili!

19 ožu., 2019 70 Pregleda

POLJIČANI IŠČEKUJU DOLAZAK MINISTRA PROMETA

Nakon što je 5. ožujka 2019. skupina od čak 18 mjesnih odbora s područja Poljica uputila zamolbu ministru Butkoviću za održavanje STRUČNOG OKRUGLOG STOLA na kojemu bi se preispitala valjanost ponuđenih prometnih rješenja na području Poljica te žiteljima Poljica napokon objasnilo što i kako se namjerava graditi u njihovom dvorištu, državni tajnik resornog ministarstva T. Mihotić jučer je u programu HR Split iznova aktualizirao potrebu što skorijeg nastavka radova na brzoj cesti Solin-TTTS-Dugi Rat-Omiš kao jedinom pravom rješenju ovog gorućeg i dugogodišnjeg problema.

Štoviše, čak je i sam ministar O. Butković skoknuo do Poljica, doduše zasad samo do Podstrane na sastanak s načelnikom M. Bartulovićem i svojim stranačkim kolegom s kojim je razmijenio zadovoljstvo dosad ostvarenim (vidi priloženi članak iz Sl. Dalmacije), a zadovoljstvo najavljenom suradnjom Grada Omiša i SD županije nije skrivao ni omiški gradonačelnik I. Tomasović u razgovoru za portal Dalmacija danas (https://www.dalmacijadanas.hr/omis-se-najesen-pretvara-u-veliko-gradiliste-krecu-izgradnje-srednje-skole-tunela-mosta-preko-cetine-i-gradske-luke).

S obzirom da svaki uspjeh Općine Podstrana i Grada Omiša doživljavamo svojim jer sudbina najvećeg dijela Poljica u njihovoj je nadležnosti, nadamo se da ovi idilični razgovori i dogovori neće biti nauštrb poljičkih interesa u cjelini te da će se spomenuta brza cesta doista i početi graditi umjesto njene najavljene ‘zaobilaznice’ starom Pavićevom cestom kroz srce Poljica.

Stoga se još uvijek nadamo da će ministar Oleg Butković zajedno sa suradnicima udovoljiti uvodno spomenutoj zamolbi poljičkih mjesnih odbora te razabrati da Poljica ipak nisu samo Podstrana i Omiš te da i drugi dijelovi Poljica imaju izvjesne životne potrebe i jednaka prava na život dostojan suvremenog čovjeka.

I zato, poštovani ministre, dobro došli u Poljica, Poljičani Vas željno iščekuju!

17 ožu., 2019 55 Pregleda

BITKA POLJIČANA ZA PRAVO NA VLASTITO IME JOŠ TRAJE

Iako su Poljica zajedno s gordim Mosorom pružila utočište Prvom mosorskom partizanskom odredu, a Poljičani činili više od trećine njegovih prvih boraca podarivši mu i prve zapovjednike, u novinskom osvrtu na obilježavanje 77. obljetnice osnivanja Prvog mosorskog partizanskog odreda održane jučer, 16. ožujka 2019. na gradskom groblju Vrisovci u Omišu, nema ni spomena Poljica, pa se tako i ovoga puta Poljičani i Poljica izgubiše u sintagmi ‘omiški borci’, ‘žrtve Omišana u obrani od fašističkog okupatora, ‘borci iz Omiša’ i tome slično.
 
Ovom primjedbom ne aludiramo ni na kakvu antipoljičku zavjeru, još manje na potrebu prebrojavanja žrtava po osnovi zemljopisnog podrijetla ili na antagonizam prema Omišu, nego naprosto ukazujemo na polagano ali neumitno nestajanje poljičkog identiteta kao posljedicu nepostojanja Poljica kao političkog subjekta. Bilo bi, naravno, korektno prema mnogobrojnim poljičkim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, naročito zbog pokolja više stotina nevinih u Gatima i Docu Donjem, da se barem u komemoriranju spomene ime njihovog zavičaja napose iz razloga što se Poljica ni na koji način nisu okoristila značajnim doprinosom pobjedi nad fašističkim okupatorom.
 
Naprotiv, po završetku Drugog svjetskog rata Poljica su za svoj doprinos pobjedi nad fašizmom ‘nagrađena’ ukinućem vlastite općine i razdiobom poljičkog teritorija između tadašnjih općina Omiš, Split i Sinj, a slično su prošla i u svojoj državi početkom devedesetih kad su iznova ostala bez svoje općine dodatno rascjepkana između čak sedam gradova i općina iako su Poljičani opet u velikom broju bili na braniku svoje domovine. Ukratko, čini se da su Poljičani uvijek rado viđeni kad god je potrebno ginuti za slobodu, ali bez prava da uživaju blagodati te iste slobode pod svojim barjakom i svojim imenom.
13 ožu., 2019 437 Pregleda

SUDJELUJTE U ANKETI: POVIJESNA REGIJA POLJICA KAO PRETPOSTAVKA BRENDIRANJA DESTINACIJE

Poštovane Poljičanke i Poljičani, žitelji i prijatelji Poljica,

kroz program društveno korisnog učenja, Ekonomski fakultet u Splitu u suradnji s udrugom Savez za Poljica radi na istraživanju potencijala mogućeg brendiranja Poljica kao kulturno povijesne regije. Navedeni projekt izvode univ. bacc. oec Tonka Smoljanović i univ. bacc. oec Ana Marija Sanader pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Zorana Mihanovića.

Stoga sve vas kojima je do Poljica stalo neovisno o tome da li ste podrijetlom Poljičani ili niste i neovisno o mjestu vašeg stanovanja pozivamo na sudjelovanje u ovom istraživanju kako biste svojim odgovorima pomogli u iznalaženju optimalnog načina za reafirmaciju nekoć slavne Poljičke knežije u suvremenim uvjetima na dobrobit svih koji u Poljicima žive i posluju kao i na dobrobit Poljicima nadležnih lokalnih samouprava i njima pripadajućih turističkih zajednica, ali i cijeloj SDŽ te Hrvatskoj u cjelini. Anketa je, naravno, anonimna, a svi podaci bit će korišteni isključivo u svrhu spomenutog istraživanja.

Link na anketni upitnik: POVIJESNA REGIJA KAO PRETPOSTAVKA BRENDIRANJA DESTINACIJE

06 ožu., 2019 134 Pregleda

MINISTRE BUTKOVIĆU, POGLEDAJ NA POLJICA!

Skupina od 18 mjesnih odbora s područja povijesnih Poljica najizravnije ugrožena ‘domišljatošću’ Hrvatskih cesta d.o.o. koje nagomilane prometne probleme na području splitske anglomeracije namjeravaju ‘rješiti’ preusmjeravanjem dijela tranzitnog prometa preko nejakih poljičkih pleća tobožnjom zaobilaznicom čvor TTTS-Srinjine-Tugare-Naklice-Omiš umjesto izgradnjom moderne brze ceste čvor TTTS-Grljevac-Dugi Rat-Omiš jučer je, 5. ožujka 2019. napokon uputila pismenu zamolbu ministru prometa Olegu Butkoviću i drugim nadležnim i zainteresiranim subjektima u kojima se traži sazivanje STRUČNOG OKRUGLOG STOLA na kojemu bi se preispitala valjanost ponuđenih prometnih rješenja prije nego što se ‘rješavanjem’ jednog stvore dva ili više novih problema.

Pismo, zamolba ili zahtjev, kako vam drago, osim ministru Butkoviću upućeno je i predsjedniku Vlade RH, županu Splitsko-dalmatinskom, Hrvatskim cestama d.o.o., te vodećim ljudima Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave: gradonačelnicima Omiša i Splita te načelnicima općina Dugi Rat i Podstrana.

U spomenutom pismu poljički mjesni odbori prije svega zahtijevaju od nadležnih, u prvome redu od investitora Hrvatskih cesta d.o.o., da žiteljima Poljica, SD županije i svekolikoj hrvatskoj javnosti napokon podastru na uvid sve potrebne informacije o tome što se, kako i u kojim rokovima namjerava graditi, te ih istovremeno dobronamjerno pozivaju da prije nego što postojeće loše stanje učinu još gorim saslušaju i razmotre prijedloge domaćih stručnjaka koji najbolje poznaju ovdašnje prilike, teren, te potrebe domicilnog stanovništva.

Poljičani, naime, posve razložno strahuju da će dnevni protok od nekoliko desetaka tisuća vozila njihovim dvorištem ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu, napose živote djece i ostalih pješaka, te ozbiljno dovesti u pitanje dosegnutu razinu kvalitete življenja i planove gospodarskoga razvoja od proizvodnje zdrave hrane do započetih ulaganja u razvoj održivih oblika turizma. Stoga smatraju legitimnim da se po pitanju izgradnje prometne infrastrukture na području Poljica napokon čuje glas struke kao i glas njih samih kojih se to životno tiče što je, uostalom, i praksa EU koju bi i naša država morala poštovati.

Zato potpisnici ovoga pisma vjeruju da će nadležni i odgovorni iskazati makar dužno razumijevanje prije nego što 25. ožujka ove godine pristupe otvaranju ponuda za izvođenje radova na području Poljica, nakon čega će i sadržaj predmetne zamolbe biti dostupan javnosti.  

Savez za Poljica zdušno podupire ovu inicijativu skupine poljičkih mjesnih odbora kao višestruko opravdanu, pa sve Poljičane, žitelje i prijatelje Poljica pozivamo da dijeljenjem ove objave pomognete u nastojanju da i mi Poljičani napokon budemo prepoznati kao subjekt i partner barem u pitanjima koja se izravno odnose na našu sudbinu.

 

05 ožu., 2019 83 Pregleda

SVEČANO OBILJEŽEN DAN TUGARA

Misnim slavljem u dupkom ispunjenoj župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije na Tugarima koje je predvodio apostolski nuncij i nadbiskup mons. Martin Vidović, obilježena je ovoga ponedjeljka, 4. ožujka 2019. godine, 1167. obljetnica prvog spomena imena Tugare u Trpimirovoj darovnici od 4. ožujka 852.

Tim povodom je u nastavku programa vrlo zanimljivo predavanje o jednom izuzetno zanimljivom povijesnom dokumentu održao prof. dr. sc. Marko Rimac. Riječ je o zapisu o nahiji Poljica u sklopu sumarnog deftera hercegovačkog sandžaka nastalog oko godine 1533. u kojemu su nabrojana sva naselja i osobe koje su u sklopu nahije Poljica imale povlašteni status zbog obnašanja neke glavarske službe. Sažetak ovog predavanja uskoro ćemo objaviti na našim stranicama.  

Nije, naravno, izostalo ni ugodno druženje uz poljičke delicije u ugostiteljskom objektu u Trušima gdje su među brojnim uzvanicima viđeni bivši i sadašnji Poljički dekan, don Vlade Đuderija i don Špiro Čikeš, te brojni drugi svećenici, zatim omiški dogradonačelnik Ivan Bartulović, dugoratski načelnik Jerko Roglić, predsjednik Društva Poljičana „Sv. Jure“ – Priko Petar Rodić, predstavnici Saveza za Poljica Jure Matijević i Ivan Mrkonjić te već spomenuti sudionici programa i njihovi domaćini iz Odbora za proslavu Dana Tugara na čelu s tugarskim župnikom don Marinkom Jurišinom.

27 velj., 2019 103 Pregleda

GRADIŠĆE – POGLED IZ ZRAKA NA GRAD POD ZEMLJOM

Još uvijek su malobrojni oni koji znaju da se u primorskim Poljicima na lokaciji Gradišće u Krilu ili točnije na trasi buduće brze ceste prema Omišu u ”Studiji o utjecaju na okoliš” označena oznakom AL5, nalazi važno arheološko nalazište za koje stručnjaci vjeruju da skriva jednu ili više ladanjskih objekata (villa rustica), možda čak i onu Lucija Artorija Kasta čija je nadgrobna ploča pronađena u obližnjem Sv. Martinu i za kojega mnogi vjeruju da je ishodišna figura legende o kralju Arturu.
 

Na spomenutom lokalitetu Gradišće odakle se pruža nezaboravan pogled na gotovo cijeli Brački kanal pronađena je značajnija koncentracija arheološke građe: brojne grobnice, ostaci antičkih zidova, ulomci keramike, fragmenti antičkog krovnog crijepa, tegule i imbreksi, antički novac te nadgrobni natpis iz 1. st. Svi ovi nalazi potvrđuju postojanje značajnije antičke aglomeracije kroz cijelo antičko razdoblje, a da je lokacija promišljeno odabrana potvrđuje ne samo njena položajna atraktivnost nego i izvor pitke vode u neposrednoj blizini.

 
Zbog važnosti ovog arheološkog lokaliteta za razvoj turizma na području Poljica, skupina članova udruge Savez za Poljica predvođena Nikšom Tomićem i Mateom Klarićem u više je navrata obišla spomenutu lokaciju i svim nadležnim službama ukazala na njeno postojanje i njenu arheološku i kulturološku važnost za Poljica, našu županiju i Hrvatsku u cjelini, te o vlastitome trošku izradila video prilog koji možete pogledati na linku ispod.
 
Nakon toga svakako podijelite ovu objavu s drugima kako bismo animacijom javnoga mijenja, a prije svega našeg poljičkoga, zaštitili ovaj jedinstveni arheološki lokalitet od moguće devastacije te potakli odgovorne na njegovo istraživanje, stručnu obradu i zaštitu artefakata te podastiranje nalaza javnosti.
 
 
 
23 velj., 2019 83 Pregleda

JURIŠIĆEVA PRIČA O PROŠLIM, TUROBNIM VREMENIMA

U veljači ove 2019. predstavljene su dvije knjige istog autora: Knjiga od očaja i Perunova djeca, obje u izdanju Ogranka Matice hrvatske iz Podstrane. Riječ je o romanima Zorana Jurišića, nositelja mnogih kulturnih zbivanja u Ogranku Matice hrvatske u Podstrani, novinara i urednika Podstranske revije, zaslužnog organizatora pjesničkih susreta Dobrojutro more, ali i potvrđenog pjesnika i književnika o čemu svjedoče četiri njegove pjesničke zbirke: Lađa bez kormila (2000), Nebo je moja domovina (2004), Sijač na poljima snova (2005), Pjesni od suza skovane (2014) te pjesnički izbor iz godine 2014.

Zoran Jurišić se, po riječima dr. sc Miljenka Buljca, potvrdio i uvodno spomenutim povijesnim društvenim romanima. Prvi od njih, Knjiga od očaja, svojom se strukturom približava romanu riječi, a drugi, Perunova djeca, romanu lika. Romani sadrže preko pedeset autorskih araka, a sam autor k tome još najavljuje trilogiju, vjerojatno i tetralogiju. Prvijenac Knjiga od očaja, napisan na gotovo 500 stranica, sukcesivno prikazuje povijesna zbivanja i politička previranja od kraja prvog desetljeća protekloga stoljeća do ratnih previranja četrdeset i treće u Podbrdici (u nazivu naseljena mjesta lako je prepoznati Podstranu), također i u okolnim priobalnim mjestima podno Peruna Peruna, Mosora i Kozjaka, ali i zbivanjima vezanim uz sudionike u Slavoniji i Bosni.  

Zoran Jurišić uspio je objektivno i nepristano prikazati svoje viđenje svijeta i ključnih povijesnih zbivanja u međuraću, Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega. Unio je nove poglede na protekla zbivanja i ljude, i na novi povijesni koncept koji humanim stavovima vodi k miru i pomirenju Perunove djece, uklanjanju predrasuda i brisanju ideološkoga jaza među potomstvom zaraćenih strana. Potrebno je spoznati kako postoje oprječna shvaćanja istine o svijetu te ljudski ideali koji čovjeka mogu izravno odvesti u propast, u zločin, čak i u masovna ubijanja drugih i drugačijih, mogu izazvati bolne rane i traume, stradanja i katastrofe. Pomirenje je moguće samo spoznajom istine, prihvaćanjem i priznanjem zločina, osudom nametnutih ideologija koje su provodile likvidacije nakon prijekih sudova i masovnih stradanja počinjenih zbog ideoloških razloga. Izbavljenje je moguće samo katarzom, pročišćenjem, koje tek nakon kajanja onih koji brane takvu ideologiju, mogu onima na strani nositelja žrtve donijeti osjećaj oprosta i božansku nadu. Prosudbe o tim složenim psihičkim procesima, autor je prepustio budućim recipijentima.

Knjige su predstavljene u Zagrebu i u Splitu. U Zagrebu su predstavljači bili dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, Đuro Vidmarović i Mladen Vuković, a u Splitu već spomenuti dr. sc. Miljenko Buljac, Mladen Vuković i Irena Grubišić Čabo. Ministarstvo kulture RH uvrstilo je Jurišićeve romane u svoje programe i pružilo financijsku potporu njihovu tiskanju.

Nama preostaje zadovoljstvo čestitanja autoru što ovim osvrtom i činimo, vama da se dohvatite čitanja, a svima zajedno da mu zaželimo puno uspjeha u daljem radu i stvaralaštvu.

22 velj., 2019 44 Pregleda

DAR KOJI SE NE ODBIJA

S obzirom na oskudicu dobrih vijesti s područja Poljica, evo jedne takve iz Podstrane, napose obistinili se najava da će nekadašnje „Vinkovačko odmaralište“ u Svetome Martinu postati prostor za kulturna i društvena zbivanja, a bivši „kamp Mutogras“ buduće malonogometno i dječje igralište i boćalište s uređenim parkiralištem za 50 vozila. Čestitamo zaslužnima i držimo ih za riječ!

09 velj., 2019 291 Pregleda

IMA LI TKO POVUĆI ZA POLJICA?

Da još uvijek postoje naselja u Poljicima koja okružena Cetinom nemaju ni vodu ni struju, i nije neka novost jer o tome smo u više navrata pisali na ovim našim stranicama. I nije riječ, kao što ste pomislili, samo o dijelu Gornjih Poljica pod upravom Grada Omiša jer vode iz gradskog vodovoda nemaju ni pojedina naselja u općinama Podstrana i Dugi Rat. O kanalizaciji da i ne govorimo! No, ako već nemaju ove elementarne pretpostavke za civilizirani život, imaju barem vremena pred sobom. Ta tek smo zakoračili u 21. vijek!

Ono što je zajedničko ovim i brojnim drugim opravdanim žalopojkama naših Poljičana neovisno o tome dolaze li one iz omiškog, splitskog, podstranjskog ili dugoratskog dijela Poljica sažeto je rečeno u izdvojenom dijelu današnjega teksta objavljenog u SD (označenog žutim): NEMAJU, KAŽU NAŠI SUGOVORNICI, KOGA DA POVUČE ZA NJIHOV KRAJ.

Drugim riječima, administrativno rascjepkana Poljica između čak sedam gradova i općina osim što formalno-pravno ne postoje – ne pripadaju nikome! Jer biti svačiji isto je što i ničiji. I zato naša udruga Savez za Poljica stalno naglašava potrebu jedinstva svih Poljičana barem u životno važnim pitanjima i zauzima se zato da Poljičani i drugi žitelji Poljica što prije osvijeste tu činjenicu kako bi nam svima zajedno bilo bolje. Jer samo Poljičani zajedno s drugim žiteljima Poljica mogu ‘povući’ za Poljica!

Ovo, naravno, nije poziv na izdvajanje Poljica u samostalnu općinu, ali ako naše ‘maćehe’ ne promijene svoj odnos prema Poljicima na način da postanu naše ‘matere’, do toga će prije ili poslije neminovno doći. Naravno, ako do tada još uvijek bude Poljičana u Poljicima!