– Aktualno –

CESTA ŽIVOTA (1)

S obzirom da je u tijeku javni uvid u „Studiju o utjecaju na okoliš državne ceste D8, dionica čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina“ koji traje do 19. 9. 2018. (podsjećamo, javno izlaganje održat će se u utorak 14. 9. u 11 sati u Općini Podstrana, te istoga dana u 14 sati u Općini Dugi Rat), zanimalo nas je kakvo zanimanje su iskazali Poljičani i drugi žitelji Poljica za ovu životno važnu prometnicu na isteku prvog tjedna javnog uvida.

Sukladno našem očekivanju, zanimanje Poljičana kao i drugih žitelja Poljica za ovu cestu života posve je zanemarivo, da ne kažemo – ravno nuli! Očekivano zanimanje iskazuju jedino vlasnici zemljišta na trasi buduće zaobilaznice i potencijalni kupci istoga, dok najveći broj naših ljudi ni najmanje ne zanima hoće li im buduća prometnica narušiti sadašnju kvalitetu života ili će ga unaprijediti, hoće li sa buduće zaobilaznice imati odgovarajući spoj na lokalne ceste i ulice ili će morati kilometrima suvišno voziti do prvoga izlaza tj. čvora, hoće li buduća cesta aktivirati stare i turistički potentne dijelove Podstrane, Jesenica i Dugoga Rata ili će ih još više izolirati, hoće li cesta donijeti žarko željenu infrastrukturu (struju, vodu i kanalizaciju) i kome.

Jednako nezapaženo prolazi i prijedlog rješenja Poljičanima najvažnijeg prometnog čvora – čvora Omiš – koji prema ponuđenom prijedlogu ne rješava ni postojeće, a nekmoli će buduće prometne probleme i potrebe Poljičana i Omišana. Dojam je da je predlagatelju jedino važno da tunel koji vodi ‘iz ničega u ništa’ po svaku cijenu dobije bilo kakav nastavak kako više ne bi plijenio negativnu pozornost, dok svi drugi problemi ostaju neriješeni, napose spoj Omiša te Donjih i dijela Srednjih Poljica sa autocestom kod izlaza Blato n/C.

Jednako je beznadežan i prijedlog izgradnje trajektne luke u Krilu sa pristupnom cestom od koje će se budućim vozačima zavrtjeti u glavi, a željenoga odmorišta za dolazak sebi neće naći jer ga nema ni u planovima.

Sve ove anomalije i prometna rješenja koja to nisu iako se uporno forsiraju od strane nadležnih, laiku je teško razabrati iz javno dostupnih materijala, što i ne čudi. Čudno je, međutim, što nadležni uporno izbjegavaju čuti prijedloge i rješenja koje godinama uporno nude naši domaći, štoviše, poljički stručnjaci, a koja su čak i spomenutim laicima razumna i logična. Stoga ćemo u nekoliko slijedećih objava pokušati ukazati na razlike u pristupu rješavanju spomenutih gorućih prometnih problema, a vas kojih se to tiče molimo za minimum pozornosti i maksimum angažmana u pisanju primjedbi koje se nadležnima (Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije) mogu dostaviti zaključno sa 19. 9. 2018.

Kad smo se već potrudili nabaviti je, za početak, barem pomno razgledajte i proučite priloženu trasu zaobilaznice od čvora TTTS u Stobreču do mosta na Cetini u Omišu.

Uz priložene fotografije trase, evo i trase u PDF-formatu u visokoj rezoluciji: Trasa zaobilaznice Stobreč – Omiš sa svim čvorištima

IZ KOLONA U ZASTOJ…

‘ZAGRIJAVANJE’ ZA JAVNU RASPRAVU

U svrhu zagrijavanja za javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS u Stobreču do mosta Cetina u Omišu koja samo što nije započela (podsjećamo, traje od 20. 8. do 19. 9. 2018.), donosimo satiričan prikaz dugo iščekivane imaginarne javne tribine na temu Nove multimodalne platforme Splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš Opširnije

DEMOGRAFSKI ‘BUM’ U PODSTRANI

Ako Općina Podstrana doista ima lijeka za ‘bijelu kugu’ kako to sugerira naslov iz priloženog članka, ne samo što zaslužnima upućujemo naše čestitke nego se i preporučujemo kako bi se i u opustošenim Gornjim Poljicima začuo plač malih Poljičana.

Stoga bi nas zanimalo u kojoj mjeri je ‘demografski bum’ u Podstrani posljedica sustavne razvojne politike koja se prije svega temelji na većem životnom standardu žitelja Podstrane, a u kojoj posljedica mehaničkog prirasta stanovništva stimulirana, primjerice, blizinom Splita i mora te rasprodajom didovine?

 Svakako bi bilo zanimljivo znati što sami Podstranjci misle o tome.

POZIV NA JAVNU RASPRAVU O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ DRŽAVNE CESTE D8 KROZ POLJIČKO PRIMORJE

Ovim malim oglasom u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji nadležni su učinili svoje: obavijestili su vas o mogućnosti da iznesete svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš spomenute državne ceste kroz Poljičko primorje koju priželjkujemo desetljećima.

Prilika je to i da se upoznate s trasom buduće prometnice te napose s lokacijom i načinom izvedbe prometnih čvorišta koja bi vam trebala omogućiti najkraći mogući spoj s ovom važnom cestom, a da pri tome njena trasa, uvjeti i način izgradnje ne ugroze postojeću kvalitetu stanovanja, ali i ono još važnije – perspektivu razvoja vaših mjesta u budućnosti.

Zato, dragi Poljičani i drugi žitelji Poljica, ne budite lijeni kao u nekim prethodnim prilikama (primjerice, uoči izgradnje vjetroparka u Kostanjsko-selačkoj juti) nego iskoristite ponuđenu mogućnost i dobro otvorite oči i uši kako biste na vrijeme razabrali što vam se nudi – mačak u vreći ili cesta spasa!

I naravno, vodite računa o terminima javnog uvida (od 20. 8. do 19. 9. 2018.) i javnog izlaganja (14. 9. 2018. u Podstrani u 11 sati i u Dugome Ratu u 14 sati) – označeno žutim – te o roku za dostavu vaših primjedbi (do 19. 9. 2018.) jer parafrazirajući onu narodnu – poslije gledanja nema kajanja!

OTVORENO PISMO SAVEZA ZA POLJICA MINISTRU PROMETA OLEGU BUTKOVIĆU

E, kad bi more tinta bilo / cijelo nebo od papira / svaka travka da je pero / a pjesnici ljudstvo cijelo. / More bi se istrošilo / papir bi premalen bio / sva bi pera ponestala / a prometna problematika Poljica – nikad se ne bi dovoljno opisala!

S nadom da nam autor ove lipe pisme Zoran Krivak neće zamjeriti što smo riječ ‘ljubav’ u zadnjem stihu prigodno zamijenili sintagmom ‘prometna problematika Poljica’, još jednom apeliramo na sve one na koje se spomenuta problematika odnosi da napokon pristupe konačnom rješenju ovog životnog problema žitelja Poljica.

S tim u vezi naša je udruga 7. kolovoza 2018. poslala još jedno otvoreno pismo nadležnom ministru i svim drugim relevantnim subjektima s pozivom da se u što kraćem roku priredi STRUČNI okrugli stol u Omišu kako bi se čuo i glas NAŠIH stručnjaka koji se s ovom problematikom bude i ligaju.

Spomenuto pismo Saveza za Poljica upućeno ministru prometa Olegu Butkoviću s osvrtom na splitsku prezentaciju dokumenta „Projekti izgradnje cesta na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita“ možete pročitati na linku: Osvrt na splitsku prezentaciju dokumenta Projekti izgradnje cesta…

IVAN UGRIN: „NE BOJTE SE“

S posebnim zadovoljstvom predstavljamo novu knjigu Ivana Ugrina, člana naše udruge Savez za Poljica. Riječ je o ukoričenoj objavi tekstova pisanih uglavnom za istoimenu kolumnu na portalu „Misija“ Slobodne Dalmacije koji Ugrin uređuje od njegova pokretanja u listopadu 2014.Opširnije

DOBRODOŠLI U POLJIČKI MOSORWOOD

Glede najava ljetnih kulturnih događanja u Poljicima, broj Slobodne Dalmacije od 9. kolovoza 2018. bit će jedan od onih za pamćenje! Naime, nakon Opširnije

NOSTALGIJA U STIHU I SLICI

U izdanju Udruge Jesenice objavljena je fotomonografija „Nostalgija u stihu i slici“ Tugomira Erice i Vlade Zemunika, stihom i fotografijom posvećena jeseničkome kraju. Knjigu je priredio profesor Ivo Klarić. Pohvalom autorima i izdavaču na još jednom uspješnom prilogu očuvanju poljičke baštine željeli bismo potaknuti i druga poljička mjesta na slične poduhvate.  

UZ BLAGDAN GOSPE OD ANĐELA

Piše: Davor Milićević

Gospe od Anđela ili Gospe Porcijunkula slavi se na 2. kolovoza i to je dan sveopćeg oprosta kojega su u staro vrime mogle davat samo ritke crkve, a za područje naši Poljica to je mogla činit samo crkva sv. Križa u Zvečanju, u pridilu Brdine. Crkva je posvećena godine 1745. Zvona su joj darovana iz Venecije i to od samog Senata šta ima posebnu važnost ako se znade da je niti 100 metara od crkve bija centar Poljičkog suda. Stoga je upravo ta novosagrađena crkva bila pogodna da daje Porcijunkulu.

Pristankon Turske opasnosti gradi se najveći zvečanjski komšiluk Brdine i u tom pridilu bijaše kovačija i mlinica zbog blizine izvora pitke vode. Crkva za Porcijunkulu dobiva i dukale od samoga pape godine 1745. i u travnju (po Poljica) zlokobne 1807. Poljički statut iz 1482. u članku 96. kaže “sudstvo dajemo za Trviž”, a Trviž je staro ime Zvečanja koje je na ostacima rimskog naselja podigao Tišimir, brat Krešimira i Elema, sinova rvatskog kralja Miroslava koji su po legendi osnivači Poljica.

Stari su pripovidali da u blizini župne kuće bijaše sud ka oveći kockasti kamen veličine manje kuće i u njemu grubo uklesani pet pristolja, za velikog kneza Poljica i četri suca, te uklesane dvi kamenice di je porota glasala, a ona je sidila na odebjoj murovoj puntiželi i glasala kamenican. Kažu da je bija uklesan i niki natpis na poljičici, a iza same te pole da je bila još i kuća suda ka zatvor ili tome slično. A di je bija vojvoda? Zašto on nema svoje pristolje? Nema ga zato šta je čuva red tj. vršija je sa bandurima svoj posal. To misto di je bija sud zove se Dubca i godine 1945. po ukinuću općine Poljica, jugokomunisti ga miniraju, a da nije tu bio nijedan Poljičanin. Oni koji su se suprostavili, iako iz iste struje, nestali su. A ono šta je priostalo srušeno je 70-ti godina 20. vika prilikon širenja puta.  

Ovi zvečanjski sud je bija za izvanredne slučajeve jer Poljičani su imali običaj i sudit i dilit pravdu na licu mista, tamo di je problem. A upravo tu kroz 18. vik bijaše i zborno misto Zvečanja. Tu bi za sv. Stipana božićnoga svo misto pucalo u pivca koji je bija vezan 50 metara na oriju u dilu zvano Butiga. Spomenuta Dubca su za vrime suđenja judi nazivali Gabata po Ponciju Pilatu i njegovoj katrigi.  

Kako se na 2. kolovoza, blagdan Gospe Porcijunkule, dava sveopći oprost, ako bi se grišnik dokopa čematorja sv. Križa moga je bit oslobođen svi zločina osin silovanja, ubojstva i veleizdaje. Oprost je moga dat samo Poljički vikar i nadbiskup splitski ako bi se tu zateka. Tako se u narodu pripovida da je na Gospu Porcijunkulu svaki katun triba Zvečanju pomoć sa tri bandura koji su ka žendari postavili straže da se zločinci spriče pristupit čematorju i po cinu da ji se ubije ako triba. Tako don Danko Vlašić u svojoj obradi vizitacija splitski nadbiskupa iznosi legendu da su jednon takvon prilikon bila uvaćena dva razbojnika iz Ugljana koji su pljačkali po Poljicima te su uspili razvalit zatvor i pobić u obližnje čematorje crkve sv. Križa za dolaska splickog nadbiskupa Cosmija. Oni se ispovide i dobiju oprost te slobodni odlaze, ali kako to nije bilo po voji poljičkoga puka, iz mnoštva opali kamen nadbiskupa u glavu tj. u oko te ga smista odvedu na Cetinu da bi ga brodon pribacili u susidnu državu Veneciju tj. u Omiš. Međutin, ona dvojica iz Ugljana, sad očišćeni od grija, siluju i ubiju Martu Katušić, ali ji isti dan poljički banduri uvate. Kako su već bili smrtno osuđeni, narede jin da usiku svaki za se dubčič ka kolac i na to ji obise, a tilo pokojne Marte pošalju nadbiskupu u Omiš s porukon „Eto nadbiskupe šta učini!“, pa tilo vrate i pokopaju ga po svome običaju.

Poljička pravda, kako vidimo, bijaše snažna i brza i takav društveni ustroj u Poljicin osigura nan je šest vikova slobode i skladnoga života.  A di smo sad, braćo i sestre Poljičani, boje da i ne govorin.