– Aktualno –

MINISTRE BUTKOVIĆU, POGLEDAJ NA POLJICA!

Skupina od 18 mjesnih odbora s područja povijesnih Poljica najizravnije ugrožena ‘domišljatošću’ Hrvatskih cesta d.o.o. koje nagomilane prometne probleme na području splitske anglomeracije namjeravaju ‘rješiti’ preusmjeravanjem dijela tranzitnog prometa preko nejakih poljičkih pleća tobožnjom zaobilaznicom čvor TTTS-Srinjine-Tugare-Naklice-Omiš umjesto izgradnjom moderne brze ceste čvor TTTS-Grljevac-Dugi Rat-Omiš jučer je, 5. ožujka 2019. napokon uputila pismenu zamolbu ministru prometa Olegu Butkoviću i drugim nadležnim i zainteresiranim subjektima u kojima se traži sazivanje STRUČNOG OKRUGLOG STOLA na kojemu bi se preispitala valjanost ponuđenih prometnih rješenja prije nego što se ‘rješavanjem’ jednog stvore dva ili više novih problema.

Pismo, zamolba ili zahtjev, kako vam drago, osim ministru Butkoviću upućeno je i predsjedniku Vlade RH, županu Splitsko-dalmatinskom, Hrvatskim cestama d.o.o., te vodećim ljudima Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave: gradonačelnicima Omiša i Splita te načelnicima općina Dugi Rat i Podstrana.

U spomenutom pismu poljički mjesni odbori prije svega zahtijevaju od nadležnih, u prvome redu od investitora Hrvatskih cesta d.o.o., da žiteljima Poljica, SD županije i svekolikoj hrvatskoj javnosti napokon podastru na uvid sve potrebne informacije o tome što se, kako i u kojim rokovima namjerava graditi, te ih istovremeno dobronamjerno pozivaju da prije nego što postojeće loše stanje učinu još gorim saslušaju i razmotre prijedloge domaćih stručnjaka koji najbolje poznaju ovdašnje prilike, teren, te potrebe domicilnog stanovništva.

Poljičani, naime, posve razložno strahuju da će dnevni protok od nekoliko desetaka tisuća vozila njihovim dvorištem ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu, napose živote djece i ostalih pješaka, te ozbiljno dovesti u pitanje dosegnutu razinu kvalitete življenja i planove gospodarskoga razvoja od proizvodnje zdrave hrane do započetih ulaganja u razvoj održivih oblika turizma. Stoga smatraju legitimnim da se po pitanju izgradnje prometne infrastrukture na području Poljica napokon čuje glas struke kao i glas njih samih kojih se to životno tiče što je, uostalom, i praksa EU koju bi i naša država morala poštovati.

Zato potpisnici ovoga pisma vjeruju da će nadležni i odgovorni iskazati makar dužno razumijevanje prije nego što 25. ožujka ove godine pristupe otvaranju ponuda za izvođenje radova na području Poljica, nakon čega će i sadržaj predmetne zamolbe biti dostupan javnosti.  

Savez za Poljica zdušno podupire ovu inicijativu skupine poljičkih mjesnih odbora kao višestruko opravdanu, pa sve Poljičane, žitelje i prijatelje Poljica pozivamo da dijeljenjem ove objave pomognete u nastojanju da i mi Poljičani napokon budemo prepoznati kao subjekt i partner barem u pitanjima koja se izravno odnose na našu sudbinu.

SVEČANO OBILJEŽEN DAN TUGARA

Misnim slavljem u dupkom ispunjenoj župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije na Tugarima koje je predvodio apostolski nuncij i nadbiskup mons. Martin Vidović, obilježena je ovoga ponedjeljka, 4. ožujka 2019. godine, 1167. obljetnica prvog spomena imena Tugare u Trpimirovoj darovnici od 4. ožujka 852.

Tim povodom je u nastavku programa vrlo zanimljivo predavanje o jednom izuzetno zanimljivom povijesnom dokumentu održao prof. dr. sc. Marko Rimac. Riječ je o zapisu o nahiji Poljica u sklopu sumarnog deftera hercegovačkog sandžaka nastalog oko godine 1533. u kojemu su nabrojana sva naselja i osobe koje su u sklopu nahije Poljica imale povlašteni status zbog obnašanja neke glavarske službe. Sažetak ovog predavanja uskoro ćemo objaviti na našim stranicama.  

Nije, naravno, izostalo ni ugodno druženje uz poljičke delicije u ugostiteljskom objektu u Trušima gdje su među brojnim uzvanicima viđeni bivši i sadašnji Poljički dekan, don Vlade Đuderija i don Špiro Čikeš, te brojni drugi svećenici, zatim omiški dogradonačelnik Ivan Bartulović, dugoratski načelnik Jerko Roglić, predsjednik Društva Poljičana „Sv. Jure“ – Priko Petar Rodić, predstavnici Saveza za Poljica Jure Matijević i Ivan Mrkonjić te već spomenuti sudionici programa i njihovi domaćini iz Odbora za proslavu Dana Tugara na čelu s tugarskim župnikom don Marinkom Jurišinom.

GRADIŠĆE – POGLED IZ ZRAKA NA GRAD POD ZEMLJOM

Još uvijek su malobrojni oni koji znaju da se u primorskim Poljicima na lokaciji Gradišće u Krilu ili točnije na trasi buduće brze ceste prema Omišu u ”Studiji o utjecaju na okoliš” označena oznakom AL5, nalazi važno arheološko nalazište za koje stručnjaci vjeruju da skriva jednu ili više ladanjskih objekata (villa rustica), možda čak i onu Lucija Artorija Kasta čija je nadgrobna ploča pronađena u obližnjem Sv. Martinu i za kojega mnogi vjeruju da je ishodišna figura legende o kralju Arturu.

 

Na spomenutom lokalitetu Gradišće odakle se pruža nezaboravan pogled na gotovo cijeli Brački kanal pronađena je značajnija koncentracija arheološke građe: brojne grobnice, ostaci antičkih zidova, ulomci keramike, fragmenti antičkog krovnog crijepa, tegule i imbreksi, antički novac te nadgrobni natpis iz 1. st. Svi ovi nalazi potvrđuju postojanje značajnije antičke aglomeracije kroz cijelo antičko razdoblje, a da je lokacija promišljeno odabrana potvrđuje ne samo njena položajna atraktivnost nego i izvor pitke vode u neposrednoj blizini.

 

Zbog važnosti ovog arheološkog lokaliteta za razvoj turizma na području Poljica, skupina članova udruge Savez za Poljica predvođena Nikšom Tomićem i Mateom Klarićem u više je navrata obišla spomenutu lokaciju i svim nadležnim službama ukazala na njeno postojanje i njenu arheološku i kulturološku važnost za Poljica, našu županiju i Hrvatsku u cjelini, te o vlastitome trošku izradila video prilog koji možete pogledati na linku ispod.

 

Nakon toga svakako podijelite ovu objavu s drugima kako bismo animacijom javnoga mijenja, a prije svega našeg poljičkoga, zaštitili ovaj jedinstveni arheološki lokalitet od moguće devastacije te potakli odgovorne na njegovo istraživanje, stručnu obradu i zaštitu artefakata te podastiranje nalaza javnosti.

 

Link na video: https://drive.google.com/file/d/1B9w6tRMQnG7D2C_Cey3ycXZpOd6cs2dH/view?ts=5c756ab7

 

 

JURIŠIĆEVA PRIČA O PROŠLIM, TUROBNIM VREMENIMA

U veljači ove 2019. predstavljene su dvije knjige istog autora: Knjiga od očaja i Perunova djeca, obje u izdanju Ogranka Matice hrvatske iz Podstrane. Riječ je o romanima Zorana Jurišića, nositelja mnogih kulturnih zbivanja u Ogranku Matice hrvatske u Podstrani, novinara i urednika Podstranske revije, zaslužnog organizatora pjesničkih susreta Dobrojutro more, ali i potvrđenog pjesnika i književnika o čemu svjedoče četiri njegove pjesničke zbirke: Lađa bez kormila (2000), Nebo je moja domovina (2004), Sijač na poljima snova (2005), Pjesni od suza skovane (2014) te pjesnički izbor iz godine 2014.

Zoran Jurišić se, po riječima dr. sc Miljenka Buljca, potvrdio i uvodno spomenutim povijesnim društvenim romanima. Prvi od njih, Knjiga od očaja, svojom se strukturom približava romanu riječi, a drugi, Perunova djeca, romanu lika. Romani sadrže preko pedeset autorskih araka, a sam autor k tome još najavljuje trilogiju, vjerojatno i tetralogiju. Prvijenac Knjiga od očaja, napisan na gotovo 500 stranica, sukcesivno prikazuje povijesna zbivanja i politička previranja od kraja prvog desetljeća protekloga stoljeća do ratnih previranja četrdeset i treće u Podbrdici (u nazivu naseljena mjesta lako je prepoznati Podstranu), također i u okolnim priobalnim mjestima podno Peruna Peruna, Mosora i Kozjaka, ali i zbivanjima vezanim uz sudionike u Slavoniji i Bosni.  

Zoran Jurišić uspio je objektivno i nepristano prikazati svoje viđenje svijeta i ključnih povijesnih zbivanja u međuraću, Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega. Unio je nove poglede na protekla zbivanja i ljude, i na novi povijesni koncept koji humanim stavovima vodi k miru i pomirenju Perunove djece, uklanjanju predrasuda i brisanju ideološkoga jaza među potomstvom zaraćenih strana. Potrebno je spoznati kako postoje oprječna shvaćanja istine o svijetu te ljudski ideali koji čovjeka mogu izravno odvesti u propast, u zločin, čak i u masovna ubijanja drugih i drugačijih, mogu izazvati bolne rane i traume, stradanja i katastrofe. Pomirenje je moguće samo spoznajom istine, prihvaćanjem i priznanjem zločina, osudom nametnutih ideologija koje su provodile likvidacije nakon prijekih sudova i masovnih stradanja počinjenih zbog ideoloških razloga. Izbavljenje je moguće samo katarzom, pročišćenjem, koje tek nakon kajanja onih koji brane takvu ideologiju, mogu onima na strani nositelja žrtve donijeti osjećaj oprosta i božansku nadu. Prosudbe o tim složenim psihičkim procesima, autor je prepustio budućim recipijentima.

Knjige su predstavljene u Zagrebu i u Splitu. U Zagrebu su predstavljači bili dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, Đuro Vidmarović i Mladen Vuković, a u Splitu već spomenuti dr. sc. Miljenko Buljac, Mladen Vuković i Irena Grubišić Čabo. Ministarstvo kulture RH uvrstilo je Jurišićeve romane u svoje programe i pružilo financijsku potporu njihovu tiskanju.

Nama preostaje zadovoljstvo čestitanja autoru što ovim osvrtom i činimo, vama da se dohvatite čitanja, a svima zajedno da mu zaželimo puno uspjeha u daljem radu i stvaralaštvu.

DAR KOJI SE NE ODBIJA

S obzirom na oskudicu dobrih vijesti s područja Poljica, evo jedne takve iz Podstrane, napose obistinili se najava da će nekadašnje „Vinkovačko odmaralište“ u Svetome Martinu postati prostor za kulturna i društvena zbivanja, a bivši „kamp Mutogras“ buduće malonogometno i dječje igralište i boćalište s uređenim parkiralištem za 50 vozila. Čestitamo zaslužnima i držimo ih za riječ!

IMA LI TKO POVUĆI ZA POLJICA?

Da još uvijek postoje naselja u Poljicima koja okružena Cetinom nemaju ni vodu ni struju, i nije neka novost jer o tome smo u više navrata pisali na ovim našim stranicama. I nije riječ, kao što ste pomislili, samo o dijelu Gornjih Poljica pod upravom Grada Omiša jer vode iz gradskog vodovoda nemaju ni pojedina naselja u općinama Podstrana i Dugi Rat. O kanalizaciji da i ne govorimo! No, ako već nemaju ove elementarne pretpostavke za civilizirani život, imaju barem vremena pred sobom. Ta tek smo zakoračili u 21. vijek!

Ono što je zajedničko ovim i brojnim drugim opravdanim žalopojkama naših Poljičana neovisno o tome dolaze li one iz omiškog, splitskog, podstranjskog ili dugoratskog dijela Poljica sažeto je rečeno u izdvojenom dijelu današnjega teksta objavljenog u SD (označenog žutim): NEMAJU, KAŽU NAŠI SUGOVORNICI, KOGA DA POVUČE ZA NJIHOV KRAJ.

Drugim riječima, administrativno rascjepkana Poljica između čak sedam gradova i općina osim što formalno-pravno ne postoje – ne pripadaju nikome! Jer biti svačiji isto je što i ničiji. I zato naša udruga Savez za Poljica stalno naglašava potrebu jedinstva svih Poljičana barem u životno važnim pitanjima i zauzima se zato da Poljičani i drugi žitelji Poljica što prije osvijeste tu činjenicu kako bi nam svima zajedno bilo bolje. Jer samo Poljičani zajedno s drugim žiteljima Poljica mogu ‘povući’ za Poljica!

Ovo, naravno, nije poziv na izdvajanje Poljica u samostalnu općinu, ali ako naše ‘maćehe’ ne promijene svoj odnos prema Poljicima na način da postanu naše ‘matere’, do toga će prije ili poslije neminovno doći. Naravno, ako do tada još uvijek bude Poljičana u Poljicima!

ZAJEDNIŠTVOM DO BOLJE PROMETNE INFRASTRUKTURE

Iako je gotovo nemoguće procijeniti koji je dio Poljica, a time i naše županije više ugrožen još jednom odgodom izgradnje brze ceste Solin-Dugi Rat-Omiš te posljedično, najavljenim preusmjeravanjem tranzitnog prometa na postojeću staru i neuvjetnu cestu Strožanac-Srinjine-Tugare-Naklice-Zakučac kao privremenu ‘zaobilaznicu’, srinjanski i tri tugarska mjesna odbora kao najizravnije ugrožena ovakvim prometnim raspletom pokrenula su inicijativu za sazivanje tzv. stručnog okruglog stola kako bi investitor Hrvatske ceste d.o.o. žiteljima Poljica, SD županije i svekolikoj hrvatskoj javnosti napokon podastro na uvid sve potrebne informacije o tome što se, kako i u kojim rokovima namjerava graditi, te istovremeno saslušao i razmotrio prijedloge domaćih stručnjaka koji najbolje poznaju teren, ali i potrebe domicilnog stanovništva.

S tom svrhom pripremljena je zamolba koja će se uskoro uputiti resornom ministru prometa Olegu Butkoviću nakon što je supotpišu mjesni odbori i drugi pravni subjekti s područja Poljica kojima je stalo do toga da se iznađu optimalna i dugoročno održiva prometna rješenja za sva Poljica umjesto ‘privremenih’ koja obično potraju desetljećima. Poljičani stoga razložno strahuju da će dnevni protok od nekoliko desetaka tisuća vozila njihovim dvorištem ugroziti sigurnost svih sudionika u prometu, napose živote djece i ostalih pješaka, te ozbiljno dovesti u pitanje dosegnutu razinu kvalitete življenja i planove gospodarskoga razvoja od proizvodnje zdrave hrane do započetih ulaganja u razvoj održivih oblika turizma.

POTEZOM PERA PROSVJEDNICI ZAMALO POSTALI HULIGANI

Da li zbog nerazumijevanja problema ili tek zbog pristranosti, prosudite sami, prosvjed Vrgorčana i dijela žitelja Zabiokovlja, Makarskog primorja i otoka Hvara zbog nove odgode izgradnje tunela kroz Biokovo Slobodna Dalmacija svela je na komentar prosvjedne vožnje autocestom prikazujući je opasnom po živote sudionika u prometu unatoč zaštitnim mjerama HAC-a i MUP-a, umjesto da je barem pokušala proniknuti u razloge prosvjeda pa javnost izvjestiti o tome zašto Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor u ime države desetljećima jedno planiraju, drugo govore, a treće rade.   

Tako su zahvaljujući novinarstvu kakvo prakticira spomenuta tiskovina koja bi trebala biti glasnogovornik onih koji je svakodnevno kupuju, potencijalnim huliganima i redikulima prikazani oni njeni čitatelji koji se bune što se država ne pridržava proklamiranih prioriteta u cestogradnji.  

S obzirom da isti problem danas više nego ikada prije pritišće i žitelje Poljica s obzirom da je brza cesta čvor „TTTS“ – Dugi Rat – Omiš po tko zna koji put odgođena i osuđena na čekanje ‘mane s neba’ tj. novca iz EU fondova, skrećemo pozornost na dio komentara  vrgoračkog gradonačelnika Ante Pranića koji istim povodom kaže: „Neprihvatljiva nam je priča o pripremi projekta za EU-ove fondove i najava njegova uključivanja u financijsko razdoblje od 2020. do 2027. godine, posebno kada znamo za nesigurnost tih sredstava, a financijska omotnica za to razdoblje se uopće ne zna.“

Možda bi i o tome SD mogla nešto priupitati svog dežurnog stručnjaka Željka Marušića? Ili nekoga tko zna?  

OSMAŠI IZ ORIJA GENERACIJE 1977/78

Tridesetak „mladih osmaša“ iz nekadašnje OŠ „Slavko Kadić“ u Oriju okupilo se nakon 40 godine u klupama škole „Jesenice“.

Više o tome u priloženom članku Slobodne Dalmacije.

PRIPOVID O VELOJ NJIVI

Pripovid o Veloj Njivi, jednom od sedam zaselaka sela Srijane u Gornjim Poljicima, iz pera i objektiva reporterskog dvojca Damira Šarca i Matka Biljka pročitajte u tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije s nadnevkom od 23. siječnja 2019.