Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
09 ruj., 2017 42 Pregleda

PREVEDENI ŽEDNI PREKO VODE (1)

Što nisu poharali požari, u Poljicima kao i diljem Dalmacije, poharala je suša uništavajući i ove godine gotovo sve usjeve i kulture ili je barem u značajnoj mjeri umanjila njihove prinose. Spašavajući što se spasiti dade, ljudi se snalaze kako znaju i umiju, pa svoje trude najčešće zalijevaju – suzom iz oka. Uostalom, tako su i ovoljetne požare gasili.

I sve bi to donekle bilo razumljivo da Poljica i doslovno ne leže na vodi. Okružena sa tri strane vodom (da je kanalom povezati izvor Žrnovnice sa Cetinom, postala bi otok!), sa bezbrojnim vrelima, vrutcima i bunarima raspostranjenima čak i u njedrima Mosora, Poljica oskudijevaju vodom, kako onom tzv. tehničkom tako i onom za piće. I umjesto da budu ‘izvoznici’ vode te zdrave i ekološki uzgojene hrane, mnogi Poljičani bi ‘pocrkali’ da im samo na par dana trgovački centri obustave opskrbu. I na soparnik bi se red čekao, ali ne zbog prevelike potražnje nego zbog nedostatka blitve!

Ukratko, Bog nam je dao sve, ali netko posve prizeman i blizak sustavno nas prevodi žedne preko vode! No krivca ne treba tražiti dalje od nas samih.

(objavljeno 6. rujna 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 51 Pregleda

SPOJILA NAS ZLA SUDBINA POLJICA

Susret s Edom Pivčevićem (1931.), umirovljenim profesorom filozofije i svjetski uglednim Poljičaninom, bio je nadasve ugodan, a uz to dojmljiv i koristan jer riječ je o čovjeku koji je, pored ostalog, zaslužan za engleski prijevod i objavljivanje dvaju ponajvažnijih dokumenata za Poljica – ‘Poljičkog statuta’ (‘The Statute of Poljica’, London 1977.) i ‘Sumpetarskog kartulara’ (The Cartulary of the Benedictine Abbey of St Peter of Gumay /Croatia/ 1080-1187′, Bristol 1984.), čije primjerke nam je darovao. Uzvratili smo, naravno, prigodnom knjižicom don Frane Mihanovića ‘Zla sudbina Poljica’.

Prof. dr. sc. Edo Pivčević studij filozofije završio je u Zagrebu, doktorirao je u Münsteru (1958.) i Londonu (1962.), bio profesor filozofije na sveučilištu u Bristolu u Engleskoj (1964–1997.), k tome i gostujući profesor u Hrvatskoj, Njemačkoj i Kini. Objavljivao je (i još uvijek objavljuje) na engleskom, njemačkom i hrvatskom, a knjige su mu prevođene i na kineski i korejski jezik. Utemeljio je međunarodni filozofski časopis ‘Cogito’ i istoimeno društvo te bio njegov predsjednik. Također je pokrenuo ‘British-Croatian Review’ (1974).

Najveća želja mu je, kaže, doživjeti da njegova Poljica iznova zažive kao skladna cjelina, pa u tom smislu zdušno podržava nastojanja našeg Saveza za Poljica.

(objavljeno 3. rujna 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 50 Pregleda

U SPOMEN NA LAZARA

U povodu ove tople priče o smokvi Željane Matijević u današnjoj SD, kulturi koja je uz višnju, trešnju, vinovu lozu, duhan i poneku drugu bila stoljetna hraniteljica Poljica, rado evociramo uspomenu na uzgred spomenutog Ivana Begića pok. Mate zvanog Lazar (1933. – 2007.), vrhunskog samoukog crkovnog i pučkog pivača, orguljaša i harmonikaša koji je najveći dio svoga života posvetio slavljenju Boga i uveseljavanju ljudi od svojih rodnih Kostanja i Poljica do okolnih mjesta i gradova.

Istinski gospodin i čovjek nadasve, naš Lazar, bio je jedan od najdosljednijih čuvara i promicatelja poljičkih tradicija i običaja, a njegovo djelo danas nastavlja i svjedoči njegova obitelj.

 

(objavljeno 29. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 31 Pregleda

POLJIČKA TURISTIČKA ‘ŽETVA’

Zanemarujući novinarsko pretjerivanje o broju posjetitelja fešti u Strožancu i njihovom uživanju u “autentičnoj hrani kakvu su jeli stari Poljičani prije tisuću godina”, čestitamo Društvu Poljičana ‘Sv. Jure-Priko’ na uspješnoj manifestaciji te napose Podstranjcima na ovogodišnjoj rekordnoj turističkoj žetvi.

Bilo bi zanimljivo znati koliko je sveukupno turističkih noćenja ostvareno ljetos na području Poljica, a još zanimljivije čuti i vidjeti kakvu korist Poljica od toga imaju ili bi je mogla imati.

 

(objavljeno 29. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 29 Pregleda

TKO JE ZA POLJICA ‘NADLEŽAN’?

Ne veselimo se povodu za ovaj današnji članak u SD, ali dobro je da znamo za opasnost koja prijeti od nepokrivenih oborinskih šahtova u Srednjim Poljicima. Stoga i naš Savez za Poljica u osnivanju ovim putem apelira na nadležne da interveniraju prije nego se zlo dogodi.

Istovremeno se pitamo koliko još sličnih ‘otvorenih’ problema u našim Poljicima čeka hitnu intervenciju nadležnih, a da ih nitko ni evidentirao nije. A i tko bi kad su Poljica naša draga racjepkana između sedam gradova i općina (gradovi Omiš, Split i Trilj te općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) ili ukratko, od nemila do nedraga?!

Zaključno, što su više svačija, Poljica su, čini se, sve više ničija!

 

(objavljeno 28. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 29 Pregleda

PSI LAJU, A (TURISTIČKE) KARAVANE PROLAZE

Prije nego što prve jesenske kiše potisnu u zaborav prometne gužve na dionici Jadranske magistrale od Stobreča do Omiša ili točnije, kroz Poljičko primorje, pitamo se kad će napokon Poljičani i drugi žitelji Poljica (i svi ostali, naravno!) dignuti svoj glas protiv krivaca za ovo dugogodišnje maltretiranje i ponižavanje koje prerasta u opstrukciju normalnog življenja i blokadu turističkog razvoja Poljica koja, štoviše, putnicima namjernicima tako ostaju u najgoroj mogućoj uspomeni.

Sreća u nesreći je da većina turista i ne zna da kroče nekoć slavnom Poljičkom knežijom (pa čak ni onda kad koriste ‘zaobilaznicu’ preko Tugara), a ‘samozatajni’ domaćini se i ne trude uputiti ih na tu činjenicu, pa tako već godinama u dičnim Poljicima ‘psi laju, a (turističke) karavane prolaze’!

Dokle, Poljičani poštovani?

 

(objavljeno 24. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 19 Pregleda

KAD POLJIČANI ZAPIVAJU…

Dvije poljičke klape, Praska u muškoj sa 27,1 bodom i Ankora u ženskoj konkurenciji sa 26,4 boda, obje iz Podstrane, odnijele su primat u prvoj izbornoj večeri 51. FDK u Omišu i tako se nominirale među favorite ovogodišnje klapske ‘olimpijade’.

Čestitamo momcima i divojkama, ali i njihovim glazbenim voditeljima, Jasminku Šetki (Praska) i Mirku Radanu (Ankora)!

Ugodno iznenađenje večeri je i mlada klapa Stine iz Zagreba, možda i zbog toga što baritonsku dionicu u klapi pjeva, pogađate – Poljičanin.

 
 
(objavljeno 8. srpnja 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)
18 srp., 2017 117 Pregleda

Poljica u plamenu

17. i 18. srpnja 2017. vatrena stihija učinila je ono isto što i Napoleonova armada prije točno 210 godina – opustošila je dobar dio nekoć slavne Poljičke knežije ili službeno, ‘rubne dijelove’ gradova Omiša i Splita te ‘dijelove’ općina Podstrana i Dugog Rata jer Poljica na službenoj razini zapravo i ne postoje.

Postoje, srećom, Poljičani koji su i ovoga puta iskazali srčanost u obrani zavičaja suprotstavljajući se, najčešće goloruki, vatrenoj stihiji. Veliku zahvalnost i pohvale zavrjeđuju i pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Poljica te naravno, i svi ostali gasitelji, koji su ne štedeći se učinili sve da žitelje Poljica i njihovu imovinu poštede tragedije većih razmjera. I dok će se nastala materijalna šteta prije ili poslije nekako nadoknaditi, vatra je, nažalost, uzela i jednu ljudsku žrtvu, pa obitelji stradalog Ante Bašića (65) iz Sitnog Donjeg, koji je preminuo od posljedica srčanog udara, izražavamo iskrenu sućut.

O našim slabostima, uočenim propustima te nužnosti prevencije bilo bi mudro pokrenuti raspravu među Poljičanima i drugim žiteljima Poljica ali i na razini tzv. šire društvene zajednice i to upravo zbog uvodno spomenutog razloga jer nije dovoljno ‘gorjeti’ za Poljica da nam Poljica na ovaj ili onaj način ne bi u budućnosti ‘izgorjela’.