Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
09 lip., 2018 66 Pregleda

BEZ RAZVOJA POLJICA NEMA NI RAZVOJA GRADA OMIŠA

Jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Omiša, doduše formalno kao ‘zainteresirani građani’ bez prava na aktivno učešće, premijerno su nazočili i predstavnici Saveza za Poljica Ante Mekinić i Zoran Mihanović i to upravo zbog važnosti prometne infrastrukture za razvoj cijelih Poljica. No kako su zbog izostanka predstavnika Hrvatskih cesta izostale i spomenute točke dnevnoga reda, spomenuti predstavnici SZP tim povodom su obnovili već upućen zahtjev za što skorijim održavanjem tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša koja bi u cjelosti bila posvećena razvoju prometne infrastrukture na području Poljica, ali i pitanjima sveukupne revitalizacije Poljica, pa je za nadati se kako će Grad Omiš pokazati više sluha za Poljica i Poljičane nego što su ga Hrvatske ceste iskazale prema Gradu Omišu jer bez razvoja Poljica nema ni razvoja Grada Omiša, pa tako ni drugih Poljicima nadležnih gradova i općina.  

05 lip., 2018 69 Pregleda

UZ 5. LIPNJA, SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA

S obzirom da nisu iskazali protivljenje izgradnji vjetroelektrane na obroncima Mosora ponad Seoca u ožujku 2010. kad je uvidu javnosti bila izložena Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrane „Kom-Orjak-Greda”, Poljičane i druge žitelje Poljica, a napose mještane obližnjih Seoca, Trnbusa i Kostanja zacijelo će obradovati vijest objavljena u današnjoj SD da Zadruga za etično financiranje (ZEF) kupuje spomenutu vjetroelektranu od austrijske tvrtke Ecowind d.o.o. koja je istu izgradila na temeljima što ih je postavio splitski SEM 1986. d.d. podarivši Poljicima sadržaj od kojega koristi imaju svi – osim Poljičana.
 
Naime, kupac ovog energetskog objekta, spomenuta Zadruga za etično financiranje (ZEF) voljna je, kako doznajemo, barem simbolično ispraviti tu nepravdu te lokalnome stanovništvu ponuditi dionice s ponešto većim prinosom kako bi ovaj energetski objekt u svome dvorištu osjećali više svojim.
 
Ostvari li se uz to Prostornim planom uređenja Grada Omiša predviđena izgradnja proizvodno-uslužnih skladišta u obližnjim zakonom zaštićenim pasikama Kostanjsko-selačko-pograjske juti nadomak potencijalnom parku prirode Šćadin i također zaštićenom kanjonu rijeke Cetine, nema sumnje da će se u budućnosti na veliko trgovati dionicama bivših poljičkih prirodnih i kulturnih dobara.
 
Stoga, dok se to ne dogodi, ‘proslavimo’ minutom šutnje i današnji 5. lipanj, Svjetski dan zaštite okoliša, jer kako nas je krenulo barem u ovom najatraktivnijem dijelu Poljica, uskoro nećemo imati ni što štititi niti što proslavljati osim, naravno, eventualnog porasta dividendi na rasprodanu didovinu! 
04 lip., 2018 46 Pregleda

MALO NAM ZA SRIĆU TRIBA (2)

Sudeći po ocjenama kvalitete života tzv. Inspekcije kvarta ‘Slobodne Dalmacije’, Gornje i Donje Sitno bodovno su gotovo poravnati s obzirom da je tek punat više na strani Gornjeg Sitnog (18:17), no koliko im prosječna ocjena tri donosi zadovoljstva, ponajbolje ilustrira zadnja rečenica u spomenutom prilogu: „Samo, eto, dućan da nam ne zatvori.“

Poljičanima, doista, tako malo za sriću triba…

01 lip., 2018 51 Pregleda

VODA KAO IZVOR(IŠTE) ŽIVOTA

Voda je i doslovno izvor života ali u slučaju obnove izvora Nepitve u Zvečanju, o čemu u broju od 14. kolovoza 2000. piše Slobodna Dalmacija, voda je potakla mještane da urede svoj vjekovni izvor pitke vode iako im on više nije bio nasušna potreba i time ih podsjetila na ljepotu zajedništva kojemu Poljičani duguju svoju višestoljetnu opstojnost.

Ova poučna zvečanjska priča dobar je primjer i drugima u Poljicima da obnove i zaštite svoje izvore pitke vode i to ne samo kao alternativu u slučaju potrebe za pitkom vodom nego i kao lokalnu turističku atrakciju jer poznato je da su izvori vode istovremeno i izvorišta zanimljivih priča i legendi u čijem središtu je naš vjekovni poljički stil i način života koji se i na taj način može otrgnuti zaboravu.

28 svi., 2018 75 Pregleda

MALO NAM ZA SRIĆU TRIBA (1)

Iako ‘čista petica’ kojom je tzv. Inspekcija kvarta ‘Slobodne Dalmacije’ ocijenila kvalitetu života u Donjem Sitnu prkosi prostoj matematici (s obzirom da je prosjek preostalih ocjena tek 2,4!), razliku od čak 2,6 evidentno namiruje ljubav prema svome mjestu, što svakako zavrijeđuje naše divljenje i čestitke.

Dokaz je to da nam ponekad ‘malo za sriću triba’ jer (poljičkome) čovjeku uvijek je najvažnije bilo i ostalo da je – na svome svoj!

26 svi., 2018 227 Pregleda

O JEDNOME DJELU ZA DVA ŽIVOTA

Iako su prošle gotovo dvije godine otkako je naš ugledni član i predsjednik Suda časti Saveza za Poljica gospodin Ivo Banović primio ‘Nagradu za životno djelo’ koju mu je dodijelio Grad Split, doživljavajući to i svojim priznanjem s ponosom prenosimo službeno obrazloženje kao svjedočanstvo o jednome djelu za dva života kako bi ono ostalo zabilježeno i na internetskim stranicama naše udruge jer dragi naš Ivo višestruko to zaslužuje.  

U kategoriji Nagrada za životno djelo u 2016. godini nagrađeni su:

Prof. emeritus dr. sc. IVO BANOVIĆ, dr. med. –  za cjelokupan doprinos stručnom i znanstvenom radu, te razvoju i unapređenju medicinske znanosti iz područja ginekologije i opstetricije posebno perinatologije i patologije trudnoće

Rođen je 1937. godine u Kostanju – Omiš. Nakon završene klasične gimnazije u Splitu 1957. godine upisuje Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu na kojem je diplomirao 1963. godine. Magistrirao je 1982., a doktorirao 1983. godine. Naslov „primarius“ dodijeljen mu je 1985. godine.
Ivo Banović je utemeljitelj suvremene perinatologije i posebne skrbi o patologiji trudnoće u Splitu i prvi je voditelj Odjela za patologiju trudnoće. Nakon povratka sa postdiplomske edukacije u Velikoj Britaniji, prvi u Odjelu, a kasnije Klinici uvodi nove metode ultrazvučnu ginekološko – opstetričku dijagnostiku, intenzivni elektronički nadzor ploda u trudnoći i porodu, te hormonsku analizu u procjeni stanja ploda i funkcije placente.

Za predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1987. godine, a nakon osamostaljenja Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine izabran je za prvog predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na kojoj dužnosti ostaje do lipnja 2002. godine, odnosno do umirovljenja. Utemeljitelj je Katedre za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine kada postaje njen prvi pročelnik.

Obnašajući dužnost predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode u ratnom razdoblju doktor Ivo Banović je posebno zaslužan za organiziranje rada Klinike u vrlo otežanim uvjetima, te pružanje kvalitetne medicinske skrbi bolesnicama,trudnicama, rodiljama i novorođenčadi ne samo s područja grada Splita nego i šire iz ratom pogođenih dijelova naše Domovine ali i susjedne Bosne i Hercegovine, u razdoblju kada se broj poroda gotovo udvostručio do preko 6000. Nakon rata Klinika uspijeva nabaviti i novu suvremenu medicinsku opremu koja je vrlo brzo stavljena u funkciju dijagnostike i kirurgije, te cjelokupnu opremu za izvan tjelesnu oplodnju pomoću kojeg postupka je 2002. godine u Klinici za ženske bolesti i porode rođena prva beba.

Kao predstojnik Klinike Ivo Banović je organizirao rad prema suvremenim zahtjevima struke,  poticao edukaciju novih naraštaja liječnika kroz stručni i znanstveni rad, te organizirao brojne domaće i međunarodne skupove. Objavio je 124 stručna i znanstvena rada, koautor je pet knjiga iz ginekologije, opstetricije i perinatologije, recezent u tri udžbenika i nekoliko monografija. Uz potporu Ministarstva znanosti RH vodio je i dovršio dva znanstvena projekta: „Utjecaj žive kao onečišćivača morskog okoliša na trudnoću„ i „Humana reprodukcija u Dalmaciji“.

Član je mnogih udruženja i dobitnik više priznanja i odličja. Naslov profesor emeritus dodijeljen mu je 2011. godine.

Nakon umirovljenja nastavlja svoj rad kroz Akademiju medicinskih znanosti kao potpredsjednik splitske podružnice ne odustajući od edukacije i podržavanja posebice natalne i perinatalne skrbi. Radi se o izuzetnom liječniku i čovjeku koji je ostavio značajan trag u znanosti, zdravstvenoj skrbi kao i u životu našeg grada.

23 svi., 2018 62 Pregleda

IN MEMORIAM: JOSIP PUPAČIĆ 19. rujna 1928. – 23. svibnja 1971.

Na današnji dan prije 47 godina tragičnom smrću umro je veliki hrvatski pjesnik Josip Pupačić čiju 90. obljetnicu rođenja obilježavamo u rujnu ove godine. Podrijetlom iz Poljičke Republike, rođen u „bilu selu Slimenu kraj one bistre Cetine“ naš Bepo zauvijek će živjeti u svojim djelima, pa kao podsjetnik na ovog poljičkog velikana pogledajte prigodni video na linku https://www.youtube.com/watch?v=5tm18RE-KZI

22 svi., 2018 70 Pregleda

U POVODU DANA SRINJINA

Pridružujemo se čestitkama Dana mjesta i Dana župe Srinjine te Osnovne škole “Srinjine” sa željom da se žiteljima i Mjesnom odboru ovog poljičkog mjesta u splitskome ‘dijelu’ Poljica ostvare njihovi planovi i snovi, a napose nogometnom klubu „Poljičanin“.

20 svi., 2018 109 Pregleda

GDJE SU POLJICA U RAZVOJNIM PLANOVIMA I PRORAČUNIMA?

Rasprava o tome da li su povremena ‘davanja’ ili ‘ulaganja’ (kako vam drago) Poljicima nadležnih gradova i općina u pojedina poljička mjesta pravedno odmjerena i usmjerena, sa stajališta dugoročnih poljičkih potreba i interesa posve je jalova i pomalo neumjesna. Naime, kao što je sve jestivo gladnome dobrodošlo, tako je i svaki komunalni zahvat desetljećima zapostavljanim Poljicima više nego dobrodošao jer, zaboga, (pre)živjeti se mora! Uz to je i dvojbeno radi li se ovdje o ‘darovima’ ili o ‘uzdarju’ i u kojoj mjeri?  

Fragment naslovnice knjige “Zla sudbina Poljica” don Frane Mihanovića, Gata 1998.

Pravo je, međutim, pitanje gdje su Poljica u strateškim razvojnim planovima i proračunima Poljicima nadležnih gradova i općina i kakvu im sudbinu oni namjenjuju?  

Mnogi u Poljicima i izvan njih vrlo dobro znaju što su Poljica bila u prošlosti. Nažalost, sve malobrojniji znaju što su Poljica danas, ali nitko, baš nitko ne zna što bi to slavna Poljička knežija trebala biti u budućnosti: ‘servisna’ zona poljičkih političkih ‘gospodara’ ili prosperitetna životna i razvojna cjelina?! Ukratko: objekt ili subjekt, sluga ili partner?

S obzirom da se zbog važećeg upravno-teritorijalnog ustroja spomenuti razvojni dokumenti kroje i prekrajaju na više mjesta i to uglavnom izvan Poljica i utjecaja Poljičana, posve je opravdano zapitati se kakvu korist od takvog ‘planiranja’ imaju Poljica te imaju li Poljičani razloga veseliti se budućnosti? Primjeri koji upozoravaju na to da je budućnost Poljica kao i sama opstojnost poljičkog identiteta vrlo upitna, jesu novopridošle ‘austrijske’ vjetroelektrane i tzv. kineska (pukom srećom nerealizirana!) ‘poslovna’ zona planirana u Kostanjsko-pograjskoj juti (koja je ekološko najosjetljiviji ali zbog ljepote zaštićenog krajobraza i blizine autoceste razvojno i najatraktivniji dio Poljica) te postojeća i planirana cestovna infrastruktura koja Poljica drži i zadržava u prometnoj izolaciji.   

Zato se Poljičani moraju zapitati tko je ikad, od ukinuća Poljičke općine do danas, sustavno i na stručnoj razini valorizirao sve poljičke prirodne, povijesne, kulturne, tradicijske i ljudske resurse i potencijale pa na znanstvenim spoznajama, egzaktnim činjenicama i drugim objektivnim pokazateljima temeljio budućnost Poljica? Brojni pojedinačni radovi uglednih Poljičana i prijatelja Poljica u prošlosti i sadašnjosti tek su dokaz propuštenih prilika.

I zato, samo ona općinska, gradska, županijska ili državna administracija koja sustavno pristupi pitanju razvoja Poljica iskazat će istinsku odgovornost za Poljica. Isto važi i za Poljičane i razne poljičke udruge i organizacije. Jer sve dok Poljica ne budu doživljena i mišljena kao jedinstvena prostorna, razvojna, funkcionalna i životna cjelina – neovisno o administrativnoj podjeli na općine i gradove – nadležni neće shvatiti da ulaganje u Poljica nije ‘davanje’ i ‘goli trošak’ nego ulaganje u vlastiti razvoj.

A kako bez promišljenog ulaganja nema ni razvoja, parcijalna ‘ulaganja’ i ‘davanja’, neovisno o potencijalno dobrim namjerama pojedinih administracija kao što su, bez sumnje, aktualna omiška i splitska, bila su i ostat će ‘kost razdora’ među Poljičanima. Zato se veselimo svakom napretku, ali pogleda uprtog u (zajedničku) budućnost!

Više o mogućnostima razvoja Poljica pročitajte u dokumentu „Revitalizacija Poljica“ koji je dostupan na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf

17 svi., 2018 91 Pregleda

NOVI USPJEH NEPE KUZMANIĆA, NAŠEG SURADNIKA I PRIJATELJA

Sinoć je, 16. svibnja 2018. u dupko punoj dvorani Papalićeve palače, danas Muzeju grada Splita, naš suradnik i prijatelj, ugledni antropolog Mario Nepo Kuzmanić, predstavio svoju najnoviju knjigu „Splitski govor moje babe Franine“ (izdavač Književni krug Split), u čemu su mu ‘dali ruke’ akademici i prijatelji Nenad Cambi i Tonko Maroević.

Uz čestitke na prinovi u bogatom autorskom opusu, našem prijatelju i velikome poštovatelju Poljica i Poljičana gospodinu Mariju Nepi Kuzmaniću još jednom zahvaljujemo na velebnom doprinosu boljem međusobnom razumijevanju Splita i Poljica, pa sve zainteresirane upućujemo na njegovo sjajno predavanje održano 2. svibnja 2018. u Splitu na temu „Split i Poljica – neraskidive veze“ dostupno na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/05/Split-i-Poljica-neraskidive-veze-M.-N.-Kuzmani%C4%87.pdf