Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
19 ruj., 2018 199 Pregleda

IMAMO LI, DA PROSTITE, MUD…ROSTI?

Trajektno pristanište u Krilu, brza cesta s ove ili one strane Poljičke planine, gospodarska zona u kostanjsko-selačkoj juti, vjetropark na obroncima Mosora… Da ili ne? Za bolje razumijevanje poruke koju želimo proslijediti našim Poljičanima i drugim žiteljima Poljica, ostavimo za trenutak po strani argumente za i protiv ovih kapitalnih infrastrukturnih objekata kako bismo razumijeli način na koji se donose odluke od strateškog, dakle životnog značaja.

U uređenim društvima uvriježeno je da se takvim pitanjima bave stručnjaci, u prvome redu urbanisti i to sukladno dugoročnim razvojnim planovima jedne zajednice, pa se tako desetljećima unaprijed zna koliko će ljudi živjeti na određenom prostoru, od čega će živjeti i koje su im potrebe. Tako je nekoć, manje-više, bilo i kod nas, pa je svaki veći grad imao svoj urbanistički zavod, ali kako se političari nikako nisu mogli pomiriti s činjenicom da im tamo ‘neki’ stručnjaci uzimaju slavu i pripadajuću ‘slast’ odlučujući o tome što će se i gdje graditi, zavodi su ugašeni, a struka stavljena u službu politike.

U pozadini svega je, naravno, nesmiljena bitka za osobne probitke odnosno profit koji tako postaje jedini bog kojemu se svi klanjaju. A na putu od profiterske zamisli do konačne realizacije, vlast postaje sredstvo, politički moćnici postaju posrednici, a zakoni, struka, znanje, javnost, transparentnost i tome slične civilizacijske tekovine i demokratska dostignuća postaju tek objekt njihova iživljavanja, a prije svega – smetnja! Časne iznimke, ako i postoje (a tu i tamo ih ima), samo potvrđuju ovo pravilo.

Jedina brana zloporabi naših zajedničkih dobara i interesa je osviješteni građanin odnosno javno mijenje koje mora osuditi svaki takav pokušaj (najsvježiji dobar primjer su žitelji Cetinske krajine koji su se uspješno usprotivili gradnji termoelektrane), napose u okolnostima kad institucije pravne države i javni mediji žmire na jedno ili čak na oba oka.

I zato nam nema druge nego uzdati se još više ‘u se i u svoje kljuse’ što znači s puno više pomnje i međusobne solidarnosti pratiti što nam se to nudi ili naprotiv, ne nudi. Moramo se naučiti inzistirati na svojim građanskim pravima od prava na informacije do prava na suodlučivanje putem javnih uvida, rasprava i tribina, skupova i referenduma. Za slučaj da se i nakon svega toga nadležni ogluše na naše vapaje, uvijek nam preostaju izbori kao prilika da svoj glas uskratimo onima koji ga ne zaslužuju i biramo – sebe i svoju budućnost!

I zato je načelnik općine Dugi Rat g. Jerko Roglić samo djelomično u pravu kad prosvjednicima protiv izgradnje trajektnoga pristaništa u Krilu pored ostaloga kaže, citiramo: „Rasprava o svemu ovome događala se i prije desetak godina. No, 2009. donesen je prostorni plan i tu je definirana trasa ceste i obilaznica, i mislim da sada ne može biti nova rasprava o tome (…).“

Kako g. Roglić nije jedini dužnosnik koji tako razmišlja jer je, kriv ili prav, i sam pod utjecajem ovog nakaradnog sustava odlučivanja o životno važnim pitanjima, svim ‘roglićima’ na svim stranama i u svim vremenima valja poručiti: Može, o itekako može, poštovani gospodine, i to već na prvim slijedećim izborima, napose ako vam je stalo da se izborite za novi mandat i/ili sačuvate fotelju!

Pitanje je, dakle, što mi kao žitelji (prije i poslije) odnosno kao birači (onog jedinog dana u četiri godine kad se drži do našega mišljenja) želimo i imamo li, da prostite, mud…rosti da složno artikuliramo zajedničke interese i mijenjamo stvari i ljude koji nam nisu po volji? Jer moć je, bez sumnje, u nama, ali samo pod uvjetom da imamo svoje ja i da smo složni u obrani vlastite budućnosti ili barem ove mrve preostalog dostojanstva!

P.S. Ako razmišljate slično, proslijedite i drugima. Hvala

16 ruj., 2018 88 Pregleda

ČUVAJMO NAŠU RIKU

Osim što Žrnovnicu i Poljica povezuje istoimena rijeka koju žitelji s obje bande nazivaju jednostavno Rika, i veliki je broj Poljičana tijekom minulih tegobnih vremena našao svoje utočište u mjestu Žrnovnici zbog čega se neovisno o formalnom razgraničenju ono može smatrati svojevrsnim ‘nastavkom’ Poljica (o tome na činjenično utemeljen način piše sad već pokojni Ivan Javorčić u svojoj sjajnoj monografiji „Žrnovnica od davnina do danas“).

Zato nas veseli vijest da je zajedničkom suradnjom svih koje Rika povezuje, od izvora do njenog ušća očišćeno sve što se u njoj i uokolo nje našlo. A našlo se je, kažu, na kubike! Na našu žalost i sramotu. Uz čestitke svim sudionicima i organizatorima koji se spominju u priloženom članku, skrećemo vašu pozornost na potrebu očuvanja ove krške ljepotice koja je mnoge othranila ili im je barem uljepšala život što će, nadamo se, činiti i ubuduće.

16 ruj., 2018 84 Pregleda

OBLJETNICA

Uz zahvalnost svim sudionicima osvajanja i zauzimanja nekadašnje vojne baze Sv. Jure – Žrnovnica i čestitke na 27. obljetnici preuzimanja ovog najvrijednijeg objekta Hrvatske vojske zaplijenjenog od bivše JNA, prenosimo članak iz današnje SD koji detaljnije evocira sjećanja na ovaj dio žrnovačke i poljičke prošlosti.

14 ruj., 2018 305 Pregleda

ODRŽANA JAVNA RASPRAVA: ‘DI SI BIJA, ŠTA SI RADIJA – NIŠTA!’

Danas, 14. rujna 2018, održane su dvije epizode dugo iščekivane javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš državne ceste D8, dionica čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina i to – vrlo uspješno! Kad to kažemo onda isključivo mislimo na interese državne tvrtke Hrvatske ceste d.o.o. iz Zagreba kao naručitelja Studije te tvrtku Oikon d.o.o. koja je istu izradila, dok je za žitelje Podstrane i Dugog Rata, a naročito za ‘pobunjene’ Kriljane koji su pred zgradom dugoratske općine usputno i prosvjedovali protiv izgradnje trajektnog pristaništa, sve prošlo u duhu izreke ‘di si bija, šta si radija – ništa!’

Epilog i ne čudi s obzirom da je javnoj raspravi u vijećnici Općine Podstrana nazočilo samo 15-tak zainteresiranih građana, a u vijećnici Općine Dugi Rat, i to zahvaljujući spomenutim Kriljanima, možda tek dvostruko više što je sveukupno uzevši sramotno malo s obzirom na značaj ovog infrastrukturnog objekta za budućnost cijelih Poljica, pa i šire.

I dok je raprava u Podstrani prošla u gotovo idiličnoj atmosferi bez većih uzbuđenja, tek su se predlagači Studije malo namučili smisliti koliko-toliko suvisao odgovor na pitanje predsjednika Saveza za Poljica Ante Mekinića o razlozima izostavljanja čvora „Grljevac“ kao jednog od najvažnijih i prometno najopravdanijih na cijeloj trasi, rasprava u Dugome Ratu bila je znatno žučljivija zahvaljujući Korneliji Restović, Antonieti Trgo, Tonću Ercegoviću i drugim protivnicima izgradnje čvora „Jesenice“ ili točnije trajektnog pristaništa u Krilu. Rasprava je otkrila da se projektanti trase brze ceste, kao ni autori Studije o utjecaju na okoliš, nisu baš nauživali terena koji su ‘papirnato’ obrađivali što je kod dijela nazočnih dovelo u pitanje njihovu vjerodostojnost, pa čak i namjere.

S druge strane, vjerodostojnost same rasprave kao zakonom predviđenog komunikacijskog formata između naručitelja usluga i korisnika istih koji, usput rečeno, sve to i plaćaju, doveo je u pitanje već spomenuti predsjednik Saveza za Poljica Ante Mekinić koji je i u Dugome Ratu ostao bez odgovora na upit zašto trasa brze ceste i spomenuta Studija kao strateški razvojni dokumenti nisu građanima dostupni ‘on-line’ i to s recenzijama i komentarima neovisnih stručnjaka nego im se informacije serviraju na način neprimjeren informatičkome dobu, dozirano i na kapaljku. 

Spomenimo još i to da su svoju ‘činovničku’ zadaću rutinski odradili priređivači ove javne rasprave dr. sc. Mladen Perišić iz županijskog Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, dipl. inž. građ. Željko Koren iz tvrtke Oikon d.o.o. kao voditelj izrade Studije, dipl. inž. građ. Neven Matijević iz Hrvatskih cesta d.o.o. kao voditelj Poslovne jedinice Split dok se niz drugih resornih stručnjaka, zbog rasprave koja se posve rasplinula, nije stigao ni predstaviti.

Sve u svemu, kako rekosmo na početku, ‘di si bija, šta si radija – ništa!’ Brza cesta ide dalje. Dokle, kakva i na koji način, ne znamo kao što to ni dosad nismo znali!

14 ruj., 2018 94 Pregleda

23. OBLJETNICA SMRTI POLJIČKOG VITEZA

U spomen na stožernog brigadira Antu Šaškora Bradu iz Čišala, junaka Domovinskog rata i legendarnog zamjenika zapovjednika Prvog hrvatskog gardijskog zdruga koji je 1995. smrtno stradao na planini Vitorog, priređen je tradicionalni turnir u streljaštvu čiji pobjednici su svi koji čuvaju spomen na ovog velikog čovjeka i domoljuba. Više u priloženom članku iz SD.

13 ruj., 2018 97 Pregleda

IMA SE, MOŽE SE, GRADI SE… ALI U ISTRI!

Ima se, može se, gradi se… Ali u Istri! I neka se gradi jer Istra to zaslužuje sustavnim zauzimanjem svih njenih relevantnih subjekata za vlastiti gospodarski prosperitet i opstojnost istarskog identiteta neovisno o političkim strujama i trendovima. Ne podilazeći strankama na vlasti, Istra se odavno izborila za status da biti hrvatski domoljub u prvome redu znači voljeti Istru.

I zato Vladi RH nije preostalo ništa drugo nego da donese odluku o produljenju koncesijskog ugovora za pet godina na temelju kojega će se za dionicu dugu 28 km od Pazina do tunela Učka uložiti 1,237 milijardi kuna bez PDV-a u autocestu punog profila sa ukupno 31 objektom (11 vijadukata, 14 podvožnjaka, 3 nadvožnjaka, odmorište Rebri itd.), i što je najvažnije – sve će biti izgrađeno za samo tri godine!

Nasuprot istarskome ‘ipsilonu’ (prometnice oko Zagreba i od Zagreba prema graničnim prijelazima nećemo ni spominjati – neka i njih!), zaobilaznica ili brza cesta Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš u dužini od cca 20 kilometra i ukupnoj vrijednosti investicije od 2,435 milijardi kuna (što se čini prenapuhanim iznosom jer toliko stoji i puno zahtjevniji objekat kao što je Pelješki most!) ‘gradi’ se već desetljećima i još uvijek se ne zna kad će gradnja uopće započeti, pod kojim uvjetima te tko će je i kako financirati (Vlada RH se nada da će EU, dok ovoj i nije osobito stalo razvijati naš turizam).

Dalmaciji i Dalmatincima zaludu su statistike i relevantne činjenice koje su ovu ‘cestu života’ i formalno svrstale u sami vrh državnih cestovnih prioriteta, zaludu joj je što se na premijerskoj i nizu ministarskih funkcija uključivo i državne tajnike u Ministarstvu prometa već godinama i desetljećima izmjenjuju Dalmatinci i zaludu joj je što se glavnina državnog prihoda od turizma ubire u Dalmaciji.

Sad vi lijepo promislite i recite zašto se u nekim dijelovima Lijepe naše može graditi, a u Dalmaciji (uključivo, naravno, i naša Poljica) ne može, pa ne može?

13 ruj., 2018 108 Pregleda

PUSTI ME PROĆ!

Može li netko potpisanoj novinarki SD, a napose poštovanom ravnatelju Županijske uprave za ceste g. Petru Škoriću objasniti da zbog radova na cesti za Žrnovnicu ne kasne samo „Prometovi“ autubusi i posljedično Žrnovački srednjoškolci nego i nebrojeni drugi, a naročito žitelji Srednjih Poljica kojima je to jedina cestovna veza sa Splitom. I zato smo barem od gospodina ravnatelja kao nadležno stručne osobe očekivali neko lucidnije rješenje od ‘privilegiranog’ propusta vozila iz smjera Žrnovnice u terminima početka nastave, pa mu predlažemo da razmisli o pojačanom intezitetu radova na ovoj ‘zahtjevnoj’ prometnici umjesto pomalo zastarjele metode ‘pusti me proć!’.

12 ruj., 2018 377 Pregleda

PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RIBNJAK (VII) U OMIŠU

Naša udruga Savez za Poljica i pojedini njeni članovi, a ponajviše dipl. inž. građ. Ivan Vulić, potrudili su se i u pisanoj formi nadležnima u Gradu Omišu dostavili primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribnjak (VII) u Omišu koje u cjelosti, zajedno sa prilozima, podastiremo na uvid javnosti, a ponajprije građanima ovog dijela Grada Omiša i Poljica.

Primjedbe se odnose na lokaciju autobusnog kolodvora, uređenje i zaštitu desne obale rijeke Cetine, prijedlog mogućih lokacija luke nautičke namjene, proširenje i zaštitu plaže te izgradnju šetnice (tzv. lungo mare) i biciklističke staze.

 

12 ruj., 2018 87 Pregleda

TAKSIJEM NA AUTOBUS

Ne znamo koliko su žitelji Prika i drugih dijelova Poljica upoznati s Prijedlogom izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribnjaka koji je još koji dan na javnoj raspravi, a koji bi, ako ni zbog čega drugog, morao zanimati Poljičane zbog izmještanja autobusnog kolodvora na novu lokaciju najmanje kilometar udaljenu od centra grada.

Usvoji li se novi izmjenjeni UPU (a kad se u nas što nije usvojilo!?), omiški bi taksisti mogli počet trljat ruke jer će se malokoji Poljičanin domoći ‘pruge’ za doma bez njihovih usluga, naročito zimi za gruba vrimena.

No kako nas priča o kolodvoru ne bi zavela, jednako pomno valja pogledati i ostatak sadržaja spomenutog plana s obzirom da je Ribnjak ne samo ures Omiša nego i jedno od najatraktivnijih poljičkih izlaza na more.

Zato se trgnite i bacite oko na ovaj važan dokument dok nije kasno!