Zanimljivijim od priče o mogućim nasljednicima Ive Tomasovića na funkciji gradonačelnika Grada Omiša čini se velom tajne obavijen odgovor na pitanje zašto je po mnogima uspješan gradonačelnik odustao od gotovo posve sigurnog trećeg mandata?
U nedjelju 18. svibnja 2025. održat će se izbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike kao i izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Splitski Poljičani će gradonačelnika/icu Grada Splita birati između kandidata DOMINO/HSP/BUZ Franka Kelama, kandidata HGS-a Željka Keruma, kandidatkinje grupe birača Marine Kovačević, kandidata SDP/Možemo/Direkt Davora Matijevića, kandidata Centra Ivice Puljka i kandidata HDZ/DP/HSLS/HDS Tomislava Šute.
Omiški Poljičani će gradonačelnika/icu Grada Omiša birati između kandidatkinje HDZ/DP Tihane Barišić Marunčić, kandidata HSP-a Denisa Dujmovića, kandidata grupe birača Zvonka Močića i kandidata Mosta Karla Vukasovića.
Dugoratski Poljičani će načelnika Općine Dugi Rat birati između kandidata grupe birača Tonča Bauka, kandidata HDZ/HSP Stjepana Peze i kandidata Nezavisne liste mladih Romea Tomaša.
Podstranjski Poljičani načelnika/icu općine Podstrana birat će između kandidata HDZ/HSP Mije Dropuljića, kandidatkinje Most/DOMINO Kristine Jerčić, kandidata grupe birača Frane Pruže i kandidata DP-a Josipa Vukovića.
Župana Splitsko-dalmatinske županije birat ćemo između kandidata HDZ/DP/HSP AS Blaženka Bobana, kandidata DOMINO/HSP/BUZ Ante Kujundžića, kandidatkinje HGS-a Martine Nimac Kalcina, kandidatkinje Centra i Nezavisne liste mladih Ivane Lesandrić i kandidata SDP/Možemo/Direkt Ranka Ostojića.
Prije odluke o tome kojemu kandidatu ili kandidatkinji pokloniti povjerenje bilo bi korisno znati barem jedno: da li je spreman/spremna na suradnju, uključivo i prosvjedne akcije, kako bi se maksimalno ubrzala izgradnja najvažnijih prometnica na području urbane aglomeracije Splita, a naročito na području Poljica, i to sukladno prijedlozima nezavisnih stručnjaka?
Potaknuti problemima kojih im je i doslovno priko glave, u četvrtak 24. travnja 2025. u organizaciji Mjesnog odbora Priko održan je sastanak na temu izgradnje dionice brze ceste Dugi Rat-Omiš, planirane gradnje komercijalne marine u zaštićenome ušću rijeke Cetine te najave smanjivanja zelenih površina na području Ribnjaka. Kako spomenuti problemi muče i druge Poljičane i Omišane, sudjelovali su još predstavnici mjesnih odbora Zakučac, Naklice, Punta-Stari grad i Duće, udruge Savez za Poljica, pojedini građanski aktivisti i troje kandidata za funkciju gradonačelnika Grada Omiša.
Predstavnici Saveza za Poljica koji godinama prate prometnu problematiku detaljno su izložili sve okolnosti povezane s trasom brze ceste Dugi Rat-Omiš koju forsiraju Hrvatske ceste d.o.o. (varijanta A), a koja po projektu IPZ-a Zagreb zasijeca južne padine Mošnice s tri tunela i šest vijadukata ponad gusto naseljene gradske četvrti Priko što za posljedicu ima trajnu devastaciju okoliša i njegovih ambijentalnih vrijednosti ali i destabilizaciju uvjetno stabilne padine te nova potencijalna odroništa. Uz sve navedeno spomenuta trasa prometno je krajnje nefunkcionalna zato što ne omogućuje izravnu povezanost grada s obilaznicom i autocestom A1 zbog čega ne ostvaruje ni svoju primarnu funkciju, a to je prometno rasterećenje gradskog središta Omiša.
Kao alternativno rješenje koje otklanja sve navedene probleme nezavisni stručnjaci iz udruge Savez za Poljica zagovaraju trasu položenu sjevernije u odnosu na službenu (varijanta B), a koja podrazumijeva izgradnju rotora „Omiš-zapad“ u Zakučcu kojim bi se omogućilo odvijanje prometa u svim željenim smjerovima i samo jednog višenamjenskog tunela kroz brdo Komorjak u dužini od cca 1400 metara u smjeru Dugog Rata koji bi uz cestovni promet poslužio i za polaganje trase vodovoda za potrebe gornjih zona primorskih Poljica, srednjodalmatinskih otoka i grada Splita. Realizacija ove trase bila bi i izvedbeno jednostavnija, a samim time sigurnija i financijski povoljnija, i ne manje važno – njena gradnja, za razliku od varijante A, ne bi remetila postojeći način odvijanja prometa.
Kako varijanta B kao alternativno rješenje podrazumijeva i novo projektiranje te odgovarajuću prilagodbu prostornih planova grada i županije, Hrvatske ceste d.o.o. drže neprihvatljivim odustajanje od varijante A tj. trase vrletima Mošnice usprkos svim njenim nedostacima zbog novca uloženoga u projektiranje i vremena koje bi se izgubilo na novo projektiranje i ishođenje potrebnih dozvola. Nasuprot tome Savez za Poljica smatra neprihvatljivim daljnje inzistiranje na prometnome rješenju koje ne rješava prometne potrebe Omiša i Poljica, koje nije razvojno, koje trajno devastira ambijentalne vrijednosti i prepoznatljivi krajobraz grada i uz sve to predstavlja prijetnju dionicima u prometu, a napose žiteljima Prika zbog mogućih odrona i to ne samo tijekom gradnje nego i po završetku radova.
Pomno razmotr
ivši sve prednosti i nedostatke jedne i druge varijante, napose u kontekstu činjenice da se ovakav projekt radi jednom u stotinu godina, sudionici sastanka jednoglasno su zaključili da je dugoročno korisnije odustati od varijante A opterećene brojnim problemima u korist alternativne varijante B koja u svim bitnim elementima nudi bolja rješenja te da se takvo stajalište predoči odgovornima u Hrvatskim cestama d.o.o. ali i najširoj javnosti.
Stoga je zaključeno da se u prvoj polovici svibnja 2025. priredi javna tribina u Omišu na koju bi bili pozvani i svi kandidati za funkciju gradonačelnika Grada Omiša kako bi javno očitovali svoja stajališta u predmetnoj stvari kao i po pitanju izgradnje luke nautičkog turizma – marine Omiš-Ribnjak na ušću rijeke Cetine za koju sudionici sastanka predlažu da se briše iz svih prostornih planova zbog javnosti već poznatih razloga (sužavanje ušća i plavljenje grada Omiša, uništavanje kopna iskopom u površini većoj od 6000 m2, uništavanje i ugrožavanje zaštićenih vrsta flore i faune, onečišćenje zapadno položenih plitkih pješčanih plaža i ugrožavanje egzistencije stanovništva koje živi od turizma), a prostor prenamijeni u plažu sa zelenom površinom i sportsko-rekreativnim sadržajima.
Također je zauzeto stajalište da se ostavi na snazi postojeća odredba Urbanističkog plana uređenja Ribnjak (IX) kojom je propisano da u svakoj zoni javne namjene minimalno 25% površine treba realizirati kao parkovnu zelenu površinu umjesto predloženog smanjivanja iste na svega 10% čime bi se u smislu zelenila opustošilo ovaj i druge gradske kvartove na što grad koji drži do sebe i zdravlja svojih građana nikada ne bi smio pristati.
U privitku:
Proljetna nedjelja 27. travnja ljeta Gospodnjega 2025. ko izmišljena za feštanje dodatno je potaknula Poljičane da u većemu broju negoli minulih godina hodočaste svome parcu sv. Juri na Gradac. Pa ipak, dojam je kao da je i ove godine bilo barem jednako automobila i hodočasnika možda zato što se kolona parkiranih vozila s obje strane ceste protegla kilometrima u oba smjera.
Gradac je ove godine Poljičane dočekao ‘osvježen’ s desetak novih klupa i kandelabara ali i onom istom pristupnom prtinom koja je prema planu uređenja ovog povijesnog poljičkog zborišta, danas izletišta, morala biti primjereno uređena i popločana. No zato hvalu miritaju gatski domaćini koji su se pobrinuli za dobro ozvučenje i više plastičnih stolica za ugodnije praćenje misnoga slavlja, a jednako tako i Hrvatsko katoličko glazbeno društvo „Podstrana“ za dobro uvodno raspoloženje.
Svečano misno slavlje predvodio je Splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić. U koncelebraciji su bili župnici don Pero Badrov iz župe sv. Ciprijana Gata-Čišla u ulozi domaćina, poljički dekan don Mate Čulić iz župe Porođenja BDM Tugare, don Tomislav Čubelić iz župe Porođenja BDM Srinjine, don Ante Vranković iz župe sv. Mihovila Arkanđela Kostanje i nadbiskupov tajnik don Renato Pudar.
Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor sv. Ciprijana Gata-Čišla, a u procesiji koja se održala prije mise uz spomenute su još sudjelovali povijesna postrojba Društva Poljičana “Sv. Jure” te laici s bandirama svojih župa.
Na početku homilije nadbiskup Križić kratko se osvrnuo na gorljivu vjeru svetoga Jure u Uskrsloga koja je i postala razlogom njegova mučeništva, a potom je govorio o apostolu Tomi istaknuvši kako ga ne treba percipirati kao „nevjernog Tomu“ nego kao uzor vjerničkog traženja i borbe. Jer „bolja je jedna autentična sumnja nego neka lažna sigurnost koja dispenzira potrebu Božje strpljivosti“, naglasio je nadbiskup podsjetivši ipak kako su „blaženi oni koji ne vidješe, a vjeruju“ te apostrofirao kako je vjera ruka kojom dotičemo Boga.
Naposlijetku je domaćin don Pero Badrov zahvalio nadbiskupu na dolasku, pozdravio goste i uzvanike te svim Poljičanima i Poljičankama čestitao Jurjev danak, a isto je učinio i nadbiskup Križić te okupljenim vjernicima prenio pozdrave nadbiskupa Mate Uzinića i biskupa Jure Bogdana koji su rodom Poljičani.
Poljičanima bi još milije bilo kad bi se uzoriti i češće spomenuli svojih formalno nepostojećih Poljica zato što bismo se u budućnosti, kako stvari stoje, zajedno mogli tješiti mišlju: blaženi koji ne vidješe, a vjeruju u Poljica!
Poljičankama i Poljičanima, žiteljima i prijateljima Poljica, današnji blagdan sv. Jure, nebeskoga zaštitnika Poljica, čestitamo uz prigodni spot i pjesmu Poljička mješovite klape Kartolina iz dalekoga Windsora u Kanadi ne samo zato što podupiremo višegodišnji uspješan rad njenih članova u promicanju i očuvanju poljičke i hrvatske glazbene i kulturne baštine nego i zato što nam se ponekad čini da se Poljica više štuju i vole što su nam udaljenija i nedostupnija. U tom smislu sličan osjećaj dijele i mnogi Poljičani u Poljicima s obzirom na tužnu okolnost da su nekoć slavna Poljica zapravo već odavno formalno nepostojeća.
Stoga je prilika da barem u nedjelju 27. travnja 2025. u 10 sati oživimo naš stoljetni običaj i hodočastimo sv. Juri na Gradac kako bismo uveličali misno slavlje koje će uz poljičkoga dekana don Matu Čulića i druge poljičke svećenike predvoditi Splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić.
Poveznica na videozapis MK Kartolina: https://www.youtube.com/watch?v=YlqzMnF-lZg
Zahvaljujući Svevišnjemu i nekim ljudima, sad već i mnoga dica po Poljicima razabiru pismo svojih pređa, a ako Bog da dogodine će ga i tipkat po računalu.
Sritan Uskrs svima!
„Dok se u Imotsku krajinu investiraju milijuni“ (s blagoslovom im bilo!), kako stoji u nadnaslovu priloženog članka iz današnje SD, „na omiško zaleđe svi su zaboravili“, stoji u naslovu istoga teksta. Cinik bi rekao, kako su Omišani i Poljičani (politički) sijali, tako i žanju! Jer upućenima je odavno jasno da se u državnim Hrvatskim cestama d.o.o. pri odabiru prioriteta u gradnji ne vode stručnim nego političkim motivima.
Posljednji utjecaj struke ali istovremeno i prvi vidljivi znak ozbiljnijeg upliva politike u odluke Hrvatskih cesta d.o.o. vezan je uz 2007. i početak izgradnje najvažnije prometnice u Hrvatskoj – dionice brze ceste od čvora „TTTS“ do čvora „Grljevac“ s priključkom na Jadransku magistralu – i njeno naprasno obustavljanje 2011. nakon uzaludno potrošenih 50 milijuna kuna. Tako smo zbog upliva politike u odluke struke ostali bez prometnice čijom bi se izgradnjom trenutačno ublažile svakodnevne prometne tegobe u značajnome dijelu splitske urbane aglomeracije.
Međutim, na spomenutu okolnost svekolika lokalna javnost – stručna, politička i medijska – ostala je zadugo nijema. Oglašavali su se tek pojedinci i male skupine udruženih građana ali ih nitko nije želio čuti. I zato sad imamo to što imamo – jedno veliko ništa! I tako će još zadugo biti tim prije što će po svoj prilici i na skorašnjim izborima prevagu odnijeti isti politički kadar poslušnika kojima ni 2020. nisu zasmetale izjave tadašnjeg predsjednika uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića koji bez imalo srama reče kako je “netko prije par godina pustio da sve dozvole za brzu cestu Omiš-Split isteknu, ali da nema smisla tražiti krivce i alibije” te još besramnije poručio „da će brza cesta Omiš-Split biti nominirana za financiranje iz EU fondova kako bi sredstva Hrvatskih cesta mogla biti usmjerena u druge projekte koji ne odgovaraju kriterijima EU” (vidi: Dalmatinski portal, M.P. | 23. 09. 2020. | 07:35h).
I bijahu (pre)usmjerena! Gdje? Osvrnite se, saznat će te.
S radošću prenosimo poziv za sudjelovanje u još jednoj radionici na temu „Upoznajmo poljičicu – pismo Poljičke kneževine“ pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH koju priređuje vrijedna družina u sastavu Snježana Kordun, Josip Bepo Novaković i Damir Vladušić na čelu s neumornom Milicom Josipović koja će se održati u Osnovnoj školi Srinjine u dva termina, 9 i 16. travnja 2025. (vidi oglas)
Danas, subota 5. travnja u 20.00 sati u Domu kulture u Gatima, domaća KUU “Mosor” odigrat će svoju friško nagrađenu predstavu “Žaba” koja je na smotri dramskih amatera Splitsko-dalmatinske županije zavrijedila čak tri nagrade i to za najbolju predstavu, za najbolju režiju i za najbolju glavnu mušku ulogu.
Ničim izaz
vani odroni kamenja na trasi budućega vijadukta “Naklice”, jednog od mnogih na projektiranoj trasi brze ceste Dugi Rat-Omiš padinama Mošnice ponad Prika, bude zebnju što li će tek biti kad se pristupi izbijanju nekoliko projektiranih tunela.
Vidi: https://www.facebook.com/share/p/15zmnsJBP2/
Što se pak tiče u objavi Nakličana spomenute studije utjecaja na okoliš, ista je još u rujnu i listopadu 2018. bila na uvidu javnosti ali javnost tada nije bila osobito zainteresirana za uvid u istu o čemu svjedoče i naša izvješća sa dvije održane javne rasprave pa evo prilike da se podsjetimo kako je to to izgledalo: