Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
08 ožu., 2025 277 Pregleda

SPORAZUM TURISTIČKIH ZAJEDNICA O PROJEKTNOJ SURADNJI

Nakon višegodišnjeg javnog zagovaranja projektne suradnje na razini Poljicima nadležnih turističkih zajednica (čemu svjedoče deseci objava na našim internetskim stranicama, primjerice, https://search.app/jfEXbg8oeoyaJTxt5) i diskretnog ali ustrajnog lobiranja, dočekali smo vijest da su 24. studenoga 2024. turističke zajednice Splita, Podstrane, Dugog Rata i Omiša sklopile Sporazum o projektnom udruživanju na razvoju integriranog kulturno-turističkog proizvoda – Poljička Republika, na čemu im čestitamo.

Cilj projekta je, kako se navodi, valorizacija kulturne baštine i stvaranje preduvjeta za razvoj turističkih proizvoda na području Poljica. Projekt su financijski podržali TZ Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica, a prva faza realizacije se očekuje tijekom 2025. Više o tome dostupno je na https://www.visitomis.hr/novosti/poljicka-republika-od-povijesne-zajednice-do-integriranog-kulturno-turistickog-proizvoda?fbclid=IwY2xjawI5Xb9leHRuA2FlbQIxMAABHXDlzavoUmP4cXBe3lWDJ_lwRsosg8p0mcRyi2a1iQFvX589ZQYX05Q9mw_aem_YAEdJwdmrfvqZ60C2HkOYw

Držeći kako je najvažnija pretpostavka buduće uspješne suradnje prepoznavanje i pokretanje projekata od zajedničkoga interesa ne samo za Poljica i spomenute turističke zajednice nego i za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju pa i šire, mišljenja smo da je jedan od takvih projekata izrada programa uređenja šireg područja lokaliteta Gradac koji obuhvaća brdo Gradac, zaravan Podgradac i vidikovac nad Ilincem sa spomenikom Mili Gojsalić u čiju realizaciju prije svih treba uključiti Poljički dekanat, župu Gata i Mjesni odbor Gata na čijemu se području spomenuti lokalitet nalazi.

Pri izradi programa uređenja važno je imati na umu da je lokalitet Gradac povijesno vjersko i svjetovno zborište svih Poljičana i baš zato idealno ishodište putovanja kroz poljičko duhovno, tradicijsko, povijesno i kulturno nasljeđe, napose ono iz doba višestoljetne Poljičke knežije. Kao poprište autentičnih povijesnih zbivanja i tradicijskih okupljanja iznimne ambijentalne ljepote koja posjetitelje ostavlja bez daha, lokalitet Gradac nudi obilje mogućnosti za prikaz temeljnih vrijednosti nekadašnje Poljičke knežije i životnih navada Poljičana od kojih se mnoge i danas baštine. Stoga se brdo Gradac, zaravan Podgradac i vidikovac nad Ilincem sa spomenikom Mili Gojsalić moraju povezati u logičnu tematsku cjelinu koja zadovoljava sve uvjete potrebne za kreiranje novih sadržaja čija se vrijednost može sagledati kroz povijesni, vjerski, edukativni, kulturni i turistički segment.

Ukratko, realizacijom ‘projekta Gradac’ – poljičkoga Sinaja – dobili bismo sadržaj koji bi tijekom cijele godine bio podjednako privlačan domicilnome stanovništvu i turistima s područja cijele Splitsko-dalmatinske županije ali i infrastrukturu potrebnu za priređivanje najvećih turističkih, kulturno-zabavnih, koncertnih i sportskih manifestacija zanimljivih turistima od Zadra do Dubrovnika. Zato uvodno spomenutim turističkim zajednicama predlažemo da u najkraćemu roku okupe sve potencijalne dionike ‘projekta Gradac’ kako bi se što prije pristupilo utvrđivanju smjernica za izradu programa uređenja temeljem kojega bi se potom raspisao međunarodni javni arhitektonsko-urbanistički natječaj kao uvod u konačnu realizaciju ovog velebnog projekta. (AM)

08 ožu., 2025 182 Pregleda

ČESTITAMO DAN ŽENA!

Mili Gojsalić, Bari Lekšić, Mari Žuljević, Kati Bobetić i drugim znanim i neznanim Poljičankama od zemana pa do naših dana, i svim ostalim ženama diljem svijeta, čestitamo Međunarodni dan žena koji se od 1909. obilježava svake godine na današnji dan u znak zahvalnosti za njihova sveukupna postignuća i priznavanja prava na jednakost i ravnopravnost u društvu!

Savez za Poljica, 8. ožujka 2025.

06 ožu., 2025 773 Pregleda

DUĆANI PROTIV NARUŠAVANJA STRATEŠKOG RAZVOJA MJESTA

U povodu saznanja da tvrtka „Andro Internacional“ kao potencijalni investitor priprema zahtjev za izmjenu prostornog plana Općine Dugi Rat s ciljem da na zemljištu bivšeg dječjeg odmarališta u vlasništvu Općine Zenica izgradi stambeni kompleks s hotelom, skupina mještana naselja Duće uputila je nadležnima prigovor na prenamjenu turističke zone T1 u stambenu poslovnu izrazivši time svoje protivljenje izgradnji stambenog kompleksa i bilo kakvoj promjeni prostornog plana. Direktor tvrtke pak sve demantira smatrajući idejne projekte neobvezujućim.

Detaljnije o svemu pročitajte u opširnoj reportaži iz današnjega broja Slobodne Dalmacije – u privitku.

 

05 ožu., 2025 705 Pregleda

MOŽE LI OTKUPNA CIJENA ZEMLJIŠTA BITI JEDINSTVENA?  

U Slobodnoj Dalmaciji od 3. ožujka 2025. objavljen je Javni oglas Županijske uprave za ceste Split kojim se vlasnici parcela na području K.O. Tugare obuhvaćenih rekonstrukcijom dijela županijske ceste ŽC-6142 kroz Tugare i Naklice pozivaju na zaključivanje ugovora o kupoprodaji istih po tržišnoj cijeni od 118,05 EUR po m2 za građevinsko zemljište te 24,50 EUR po m2 za poljoprivredno zemljište.

Kako se i jedne i druge parcele neovisno o formalno-pravnom statusu nalaze u obuhvatu iste prometnice zbog čega im je i stvarna vrijednost ista ili slična, bilo bi logično i pravično razmisliti o jedinstvenoj otkupnoj cijeni. Zbog toga u nekim dijelovima Hrvatske vlasnici zemljišta osnivaju udruge s ciljem pravičnijega rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kako bi se ugovorila jedinstvena otkupna cijena što bliža tržišnoj.

U svakom slučaju, dok je na vrijeme vrijedno je promišljanja.

03 ožu., 2025 286 Pregleda

Osvrt na intervju Ivice Budimira Jutarnjemu listu: POZIV NOVOM PREDSJEDNIKU UPRAVE HC-A NA DIJALOG

U svom nastupnom razgovoru za JL od 3. ožujka 2025. u ulozi predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, Ivica Budimir naglasio je kako svoju novu stepenicu u karijeri vidi u provođenju Vladinih smjernica – demografije, digitalizacije i dekarbonizacije – čemu i cestarski sektor treba dati doprinos.

Kao prioritete u sektoru građenja na području splitske urbane aglomeracije naveo je dionicu Dugi Rat-Omiš i spojnu cestu od Vučevice prema Kaštelima, dodavši da su ulaganja na području Dalmacije puno manja nego u drugim krajevima ali da će se ubuduće ulagati znatno više navodeći kao primjer 700 milijuna za brzu cestu Split-Omiš.

Naglasio je i važnost dobre komunikacije s jedinicama lokalne samouprave i ljudima na terenu zbog evidentnog “razmimoilaženja u mišljenjima stručnjaka iz HC-a i nadležnih u gradovima” dodajući da se u cilju boljitka “svi skupa trebamo uhvatiti za isti štap”.

Na upit o zahtjevima načelnika i gradonačelnika u stilu “sagradi mi ovu obilaznicu” ili “popravi mi ovu cestu” otkrio je kako je u tom smislu već imao “vatreno krštenje“ na području Vukovarsko-srijemske županije.

Što se Saveza za Poljica tiče, Budimirovo rukovođenje uvodno spomenutim smjernicama, veća ulaganja u Dalmaciju i hvatanje za isti štap bezrezervno podržavamo ukazujući istovremeno na neke proturječnosti u njegovome izlaganju, u prvome redu po pitanju davanja prioriteta izgradnji dionice Dugi Rat-Omiš usprkos tome što je cjelokupna lokalna zajednica (Grad Omiš, Općina Dugi Rat, pojedini mjesni odbori i udruge građana) protivna njenoj izgradnji trasom koju je projektirao IPZ Zagreb zbog niza uočenih manjkavosti zbog kojih spomenuti predlažu alternativno rješenje na koje se Hrvatske ceste niti ne obaziru.

Ako se Hrvatske ceste u budućnosti doista namjeravaju rukovoditi Vladinim smjernicama onda gospodinu Budimiru na samome početku njegova mandata skrećemo pozornost na činjenicu da se na području Poljica već desetljećima nije izgradila nijedna važnija prometnica, a ono malo najavljenih rekonstrukcija pojedinih dionica županijskih cesta niti je razvojno niti potiče demografsku obnovu. Uz to su Poljica usputna žrtva preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale na jadnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica  što nikako ne pridonosi smanjivanju gužvi niti manjoj emisiji ispušnih plinova, a razlozi mnogim problemima upravo je netransparentnost u postupanju te izostanak bilo kakve komunikacije odgovornih u HC-u s terenom.

Zato pozivamo gospodina Ivicu Budimira da se potrudi ostati upamćen ne samo kao prvi predsjednik Uprave HC-a iz Dalmacije nego i kao prvi koji će stupiti u dijalog s terenom i saslušati dobronamjerne, konstruktivne i stručno elaborirane primjedbe i prijedloge građana s područja Grada Omiša i povijesnih Poljica u korist zajedničkoga dobra.

01 ožu., 2025 316 Pregleda

Iz HC-a, ništa nova: IVICA BUDIMIR = JOSIP ŠKORIĆ?

Govoreći jučer u SDŽ o izgradnji cesta u Srednjoj Dalmaciji do 2030. novi privremeni predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir reciklirao je mantru svoga prethodnika Josipa Škorića nabrajajući uvijek iste projekte i infrastrukturne radove (vidi https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/hrvatske-ceste-ulazu-vise-od-700-milijuna-eura-u-splitsku-zupaniju-ovo-je-svih-20-projekata-dva-su-posebno-spasonosna-1457875?cx_linkref=sd_home_sd_nepropustite_najnovije_items).

 

Pri tome, naravno, ništa nije rekao o razlozima zbog kojih se pojedini projekti bezrazložno forsiraju kao, primjerice, dionica od čvora “Mravinci” do čvora “TTTS” (od koje bez deniveliranoga raskrižja na D8 u Stobreču zadugo nema koristi) ili dionica od novoga mosta u Omišu do Dugog Rata (na čiju trasu mnogi imaju ozbiljne primjedbe uključivo Grad Omiš i Općina Dugi Rat). 

 

Budimir jednako tako ne objašnjava zašto se uporno ne gradi 2007. započeta i 2011. napuštena dionica brze ceste od čvora “TTTS” do čvora “Grljevac” sa spojnom cestom na D8 usprkos tome što bi jedino ova dionica buduće brze ceste trenutačno smanjila gužve na desetljećima najopterećenijoj prometnici u Hrvatskoj, onoj od Stobreča do Grljevca. 

 

Kao ni prethodnik mu Škorić, ni Budimir ne spominje rekonstrukciju državne ceste D70 koja Omiš povezuje sa autocestom A1 u čvoru “Blato na Cetini” pa čak niti sanaciju njene kanjonske dionice u Zakučcu koja je i sad zabranjena za promet pješacima zbog opasnosti od odrona dok se istovremeno odlukom Vlade i sredstvima HC-a provodi mjera hitne i izvanredne sanacije najugroženijega dijela padine iznad državne ceste DC8 na području Srđa kod Dubrovnika (kao da je omiško odronište manje smrtonosno ili pak ugroženi manje vrijedni!?).

 

Bilo kako bilo, Budimir je svojim premijernim javnim nastupom potvrdio ono što smo i dosad znali: da prometne planove i prioritete, nažalost, i dalje kroji politika, a ne struka! I tako će biti sve dok jedinice regionalne, lokalne i mjesne samouprave s područja Srednje Dalmacije pokorno šute. 

 

Kako bez odgovarajuće prometne infrastrukture nema ni razvoja ni života, skorašnji lokalni izbori nude priliku građanima da svojim glasom nagrade izborne liste i kandidate koji će o tome jasno i nedvosmisleno govoriti, boriti se i izboriti za boljitak prometno zapuštene Dalmacije, napose splitske urbane aglomeracije, i naše zajedničko dobro. 

28 velj., 2025 250 Pregleda

ŠTO JE STVARNI ‘KORAK NAZAD’ POKAZAT ĆE VRIJEME

U lipnju 2024. objavljen je prvi javni poziv za izbor graditelja dionice Dugi Rat-Omiš u dužini od 4,5 kilometra vrijedne ondašnjih 87 milijuna eura čiji rok je iz nama nepoznatih razloga višekratno prolongiran tako da najnoviji, prema neslužbenim ali pouzdanim informacijama, istječe 13. ožujka 2025.

Voljeli bismo, dakako, da je razlogom spomenutih odgoda razmatranje našeg prijedloga za izmjenu projekta rečene dionice koji smo Hrvatskim cestama d.o.o. uputili u listopadu 2024. navodeći kao razlog nepotrebno narušavanje ambijentalnih vrijednosti Omiša devastacijom prepoznatljivih vizura Mošnice, bukom i onečišćenjem zraka te stvaranjem novih potencijalnih odroništa u gusto naseljenome dijelu Prika. Nažalost, ubrzo smo spoznali da tome nije tako s obzirom da Hrvatske ceste u svome odgovoru od 31. listopada 2024. navode, citiramo, „u trenutnoj fazi izrade projektne dokumentacije (glavni projekti) takav korak unazad nije prihvatljiv zbog toga jer bi time neopravdano bila poništena dosadašnja ulaganja u izradu dokumentacije, poremetili bi se usvojeni dinamički planovi i planirani slijed aktivnosti u narednim godinama“.

Dakle, sigurnosno izmještanje trase nešto sjevernije u odnosu na postojeću kako bi se izbjegli navedeni problemi te istovremeno smanjili troškovi izgradnje (s čime se slažu i Grad Omiš i Općina Dugi Rat), po mišljenju Hrvatskih cesta je ‘korak unazad’, a opetovane odgode odabira izvođača radova zbog kojih se gube i vrijeme i novac – nisu ‘korak unazad’!?

Kako su Hrvatske ceste ovih dana dobile novog predsjednika Uprave Ivicu Budimira koji u odnosu na svoga prethodnika Josipa Škorića barem bolje poznaje lokalne (ne)prilike, još jednom apeliramo da se pomno razmotre naše primjedbe i prijedlozi iz listopada 2024. (vidi https://poljica.hr/primjedbe-i-prijedlozi-na-prometna-rjesenja-hc-a-na-podrucju-omisa-i-dugog-rata/) kako Omiš ne bi dobio još jednu neuralgičnu točku zbog koje će i budući gradonačelnici Omiša nemoćno slijegati ramenima poput sadašnjega koji to upravo čini na apele stanovnika Borka da ih zaštiti od pogibeljnih odrona.

08 velj., 2025 541 Pregleda

POLJIČANI U POTRAZI ZA BOLJIM PROMETNIM RJEŠENJIMA

Na inicijativu i u organizaciji Saveza za Poljica 4. veljače 2025. održan je sastanak predstavnika mjesnih odbora obuhvaćenih izradom Prostorno-prometne i građevinske studije šireg područja Grada Omiša s namjerom da se izrađivaču studije tvrtki Trafficon d.o.o. iz Zagreba i naručitelju iste Hrvatskim cestama d.o.o. također iz Zagreba pomogne u iznalaženju optimalnih prometnih rješenja na širem području Poljica koja su, sudeći po postojećoj i planiranoj prometnoj infrastrukturi, Zagrebu terra incognita iliti po domaću – nepoznata zemlja. 

Motivirani željom da svojim Poljicima priušte najbolje sastanku se odazvalo 16 mjesnih odbora od 27 pozvanih i to Blato n/C, Dubrava, Duće, Gata, Omiš-Stari grad, Naklice, Podgrađe, Priko, Rošca, Seoca, Srinjine, Trnbusi, Tugare-Čažin Dolac, Zakučac, Zvečanje i Žrnovnica kojima su stručnjaci Saveza za Poljica, dipl. ing. građ. Jurica Vojnović, ing. građ. Denis Dujmović i dipl. ing. građ. Ivan Vulić, predočili javno dostupne informacije i saznanja kao i stajališta SZP o najvažnijim prometnim zahvatima na području Grada Omiša i Poljica među kojima su:

  • obilaznica Omiša i dionica brze ceste od Omiša do Dugog Rata
  • rekonstrukcija državne ceste DC-70 od Zakučca do spoja sa autocestom A1 u čvoru „Blato n/C“ (uključivo izgradnja obilaznica pojedinih naselja)
  • rekonstrukcija županijske ceste ŽC-6142 od Naklica do Strožanca (uključivo izgradnja obilaznica pojedinih naselja)
  • rekonstrukcija županijske ceste ŽC-6260 od Biska do Blata n/C
  • rekonstrukcija i izmještanje dijelova lokalnih cesta LC-67085 i LC-67086 na području K.O. Donji Dolac
  • rekonstrukcija lokalne ceste LC-67086 Gornji Dolac – Moljva
  • izgradnja tunela Gornji Dolac – Dubrava s pristupnim cestama

Nakon konstruktivne razmjene mišljenja po svakoj od navedenih točaka zaključeno je da mjesni odbori, u suradnji s građanima ali i u međusobnoj suradnji, što žurnije pristupe izradi primjedbi na postojeća i planirana prometna rješenja s prijedlozima za njihovu korekciju ili pak nova rješenja sukladno vlastitim željama i potrebama kako bi pojedinačno ili skupno, po dogovoru, ista pravovremeno dostavili svim relevantnim subjektima od Trafficona d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o. i resornoga ministarstva do nadležnih jedinica lokalne i regionalne samouprave u čemu će Savez za Poljica svima koji to zatraže pomoći u stručnom oblikovanju primjedbi i prijedloga ali i kao supotpisnik zajedničkih dokumenata.

Naposlijetku su sudionici sastanka izrazili potporu inicijativi MO Žrnovnica za trajnu zaštitu i upis kamenog mosta preko rijeke Žrnovnice u Rakitama u registar kulturnih dobara od nacionalnog značaja te potporu inicijativi SZP, MO Zakučac i MO Priko za obnovu vjekovnih i turistički zanimljivih pješačkih staza Niz Brnistru i Kroz Dubca koje povezuju Gradac i Gata sa Zakučcem i Prikom po izgradnji odmorišta “Brnistra” u ishodišnome dijelu državne ceste DC-70 na području Zakučca. (tekst: A. Mekinić, fotografije: D. Vladušić)

“MARINA OMIŠ-RIBNJAK” ZAMUTILA UŠĆE CETINE

U povodu namjere tvrtke Orvas d.o.o. iz Dugopolja da na ušću Cetine na lokaciji Ribnjak koja se nalazi u području zaštite Natura 2000 izgradi komercijalnu marinu sa 106 vezova i pratećim sadržajima, u medijima se rasplamsala rasprava o mogućoj ugrozi vrijednog ekosustava i odgovornosti nadležnih institucija.

Prema pisanju portala Morski.hr Grad Omiš odgovornost prebacuje na Splitsko-dalmatinsku županiju, a ona, naravno, na Grad Omiš. Poljičane, na čijemu se području veći dio marine nalazi, nitko, po običaju, nizašto ne pita (ne računamo li pravo građana na primjedbe u postupku usvajanja prostorno planske dokumentacije). Tko i što izgradnjom ove marine dobiva, a tko i što gubi, ne znamo osim što znamo da relevantnih informacija nedostaje.

Evo što o ovoj temi pišu domaći i strani mediji:

https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/obala/roglic-planira-veliko-ulaganje-uz-usce-cetine-zeli-graditi-marinu-sa-106-vezova-hoce-li-projekt-proci-ekotest-1448737

https://www.morski.hr/unistavanje-morskog-dna-strogo-zasticenom-uscu-cetine-prijeti-monstruozna-devastacija-izgradnjom-marine-grad-omis-kaze-pitajte-zupaniju-zupanija-kaze-pitajte-grad/#google_vignette

https://more.slobodnadalmacija.hr/om/vijesti/branko-roglic-bi-gradio-marinu-na-ribnjaku-grofa-kulmera-gdje-je-u-toj-prici-morska-paklara-i-sto-kazu-omiski-ekolozi-1445967

https://www.kleinezeitung.at/kaernten/alpeadria/19309087/plaene-fuer-yachthafen-in-naturschutzgebiet-anrainer-empoert?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR3sdPSziv5dUgSXGfWC5qVlTheW_VQY6WV1C7j97JNjgZRotVDqlgtnE_M_aem_BlWqToQ8m-6oZWUUVatCWQ

UČENIČKA POSVETA ŠKOLI I ZAVIČAJU

Slijedom izreke “kakvi roditelji, takva dica” moglo bi se reći kakvi učitelji, takvi i učenici.

Ne čudi stoga što su učenici Osnovne škole “Gornja Poljica” u Srijanima infišani u svoju školu, u svoju poljičicu i u svoja Poljica!

Svjedoči to školska himna učenika petog razreda spomenute škole ispisana poljičicom. Evo teksta osvanulog na školskoj info-ploči:

Kolijevka znanja

Tamo gdje Cetina bistra teče / i zelen Mosor s nebom se spaja, / krije se jedna stoljetna dama – / to naša draga je kolijevka znanja.

Sve naše želje, radosti, tuge, / poznaje ona, najdraža škola. / Rijeka i šuma, kamen i ptica, / društvo i igra, knjiga i briga.

Krije sva blaga najdraža škola / Gornja Poljica, Gornja Poljica.

Pripjev:

Nek’ nas je malo, ali smo složni, / tu sloga vlada, znanje se množi. / Nek’ nas je malo, ali smo složni, / tu sloga vlada, ljubav se množi.

Čestitke učenicima, nastavnicima i ravnatelju!