POVIJEST IZVOĐENJA OPERE „MILA GOJSALIĆA“

Umjesto osvrta na sinoćnju premijeru opere „Mila Gojsalića“ Jakova Gotovca u splitskome HNK koji je, nažalost, izostao zbog prekida iste uvjetovanog zdravstvenim problemima jednog od solista Ivice Čikeša, pročitajte povijest izvođenja ove herojske opere koju je sam skladatelj okarakterizirao „povijesnom glazbenom dramom“ iz pera Siniše Vukovića. Nacionalnom opernom prvaku Ivici Čikešu, basu kojemu je povjerena uloga zloglasnog Topan-paše, želimo brz i uspješan oporavak, a time i skorašnje novo uprizorenje „Mile Gojsalića“.

“SJAJNA VIJEST” ZA SVE OSIM POLJIČANE

“Spojen je most Cetina – sjajna vijest za Omiš, kao i za cijelu Dalmaciju!” – ushićeno piše Andrej Plenković na svome fb-profilu pa dodaje – “Nastavljamo raditi na dovršetku izgradnje Omiške obilaznice, čime će se podignuti kvaliteta života ljudi te rasteretiti promet kroz Omiš i Splitsko-dalmatinsku županiju, osobito u turističkoj sezoni.”

 

Izjava koju ste upravo pročitali upućuje na zaključak da izgradnja mosta “Cetina” te u konačnici i cijele Omiške obilaznice nije “sjajna vijest” jedino za Poljičane i druge žitelje Poljica koji su subjekt ove priče osim, naravno, ako ne povjerujete u mogućnost da ih je predsjednik hrvatske Vlade zaboravio spomenuti zato što ne zna za njihovo postojanje.

 

Kako je teško povjerovati da bi najvišemu državnome dužnosniku i k tome još magistru pravnih znanosti bila nepoznata postojbina čuvenoga Statuta Poštovanog logično je zaključiti da je premijer zapravo vrlo dobro upućen u srž ovog gotovo stoljetnog prometnog problema pa je Poljičane i sebe poštedio neugodnosti nemajući im što dobroga reći glede “podizanja kvalitete života” i “prometnoga rasterećenja”. Nama preostaje zahvaliti mu na uviđajnosti.

UOČI OMIŠKE FEŠTE U POVODU SPAJANJA MOSTA „CETINA“

Kakvo ozračje vlada u Omišu uoči današnje fešte koja će biti upriličena povodom uspješno izvedenog spajanja mosta „Cetina“ pročitajte u reportaži koju prenosimo iz današnje Slobodne Dalmacije u broju od 9. ožujka 2023. Za početak evo sažetka o samome mostu:

„(…) Most je kao prvi takav u Hrvatskoj izgrađen postupkom takozvane slobodne konzolne gradnje, zvat će se “Cetina”, dug je 224,5 metara, od čega su vidljiva 152 metra, a dio je omiške obilaznice duge 3700 metara i vrijedne 23,16 milijuna eura. Točnije, toliko vrijedi samo njen ostatak (na prvi dio obilaznice odavno je potrošeno više od 46 milijuna eura), ovo što se sada završava, most plus tunel “Komorjak” i spoj na cestu kod Zakučca koja je ad hoc proglašena državnom. Morala je, jer inače, sve ovo ne bi imalo smisla. A ružno bi i zvučalo da omiška oblaznica vodi na seosku cestu. Što ona u stvarnosti i jest. (…)“

ČESTITAMO DAN ŽENA!

Još jednu najavu trećeg splitskog uprizorenja opere „Mila Gojsalića“ Jakova Gotovca koristimo kao povod da našoj legendarnoj junakinji i svim Milama naših dana čestitamo Dan žena kao podsjetnik na nebrojena ekonomska, politička i društvena dostignuća žena te kao potporu onim ženama koje se još uvijek bore za društvenu jednakost i ravnopravnost!

„MILA GOJSALIĆA“ TREĆI PUT U SPLITU!

Na radost ljubitelja umjetnosti, napose onih kojima su Poljica u srcu, s velikim zadovoljstvom najavljujemo (tek) treće splitsko uprizorenje opere „Mila Gojsalića“ Jakova Gotovca. Premijerna izvedba na programu je u petak 10. ožujka 2023. u 20.00 sati u splitskom HNK, a dvije reprizne su u nedjelju 12. ožujka u 18 sati te u utorak 14. ožujka u 19.30 sati. Podsjetimo, praizvedba ove velike hrvatske junačke opere bila je davne 1960. u Splitu, a uprizorena je još samo godine 1995. u programu 41. Splitskog ljeta.  

Najavljenom izvedbom ravna maestro Ivo Lipanović, dok režiju potpisuje Ozren Prohić. Naslovnu ulogu legendarne poljičke heroine Mile Gojsalić tumače mezzosopranistica Terezija Kusanović (10. i 12. ožujka) te mezzosopranistica Irena Parlov (14. ožujka). Ulogu Milinoga oca, poljičkoga kneza Ivana Gojsalića, tumači bas Ivica Šarić. Ulogu Milina vjerenika, vojvode Petra Kulišića, tumači tenor Domagoj Dorotić, dok je uloga zloglasnoga turskog vojskovođe Topan-paše povjerena basu Ivici Čikešu, nacionalnome opernome prvaku.

Uz navedene još nastupaju Marko Lasić u ulozi Jure Kulišića, Mate Akrap kao Kolumbat te Goran Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Joško Tranfić i Vinko Maroević uz ostale soliste, zbor, orkestar i Balet splitskog kazališta. Ulogu Guslara u prologu opere tumači Filip Radoš, dramski prvak HNK Split.

Više o samoj operi i nabavi ulaznica saznajte na https://www.hnk-split.hr/predstave/detalj/artmid/906/articleid/12666/mila-gojsali%c4%87a

MOGU LI HRVATI IŠTA BEZ ‘KURBE AUŠTRIJE’?

Ako vam se ponekad čini da mi bez ‘kurbe Auštrije’ ne moremo ni u zahod, dobro vam se čini. Netom smo objavili vijest da je austrijski „Strabag“ na natječju Hrvatskih cesta dobio posao na splitskoj obilaznici (dok sličan na onoj omiškoj pomalo privodi kraju) te da ove dvije obilaznice ‘spaja’ županijska cesta ŽC 6142 izgrađena još u doba te iste ‘kurbe Auštrije’, današnja Slobodna Dalmacija nadugo i naširoko izvještava kako „u digitalnom zemljišniku još ‘caruje’ Franjo Josip“ zbog čega građani „u katastarskim općinama Sitno i Srinjine očajavaju jer postupak obnove njihovih zemljišnih knjiga umjesto godinu-dvije traje već 20 godina“.

Kako je novac za sređivanje zemljišnika dala Svjetska banka, moglo bi se lako dogoditi da naposlijetku i ovaj posao obave Austrijanci.

AUSTRIJANCI NADOMAK ‘BAJPASIRANJU’ SPLITA I OMIŠA

„Strabag“, austrijska tvrtka koja već radi obilaznicu Omiša uključivo novi most preko Cetine i tunel „Komorjak“ s ‘privremenim’ izlazom na Zakučac, gradit će i splitsku obilaznicu od Mravinaca do TTTS-a! – izvještava Slobodna Dalmacija u broju od 1. ožujka 2023. Austrijanci će tako izgraditi početnu i završnu dionicu buduće brze ceste Split-Omiš, a tko će i kad graditi ‘ono između’ (četiri traka od čvora „TTTS“ do čvora „Jesenice i dva u nastavku do čvora „Zakučac“) – ne zna se.

Štoviše, lako je moguće da ‘ono između’ na duži rok zamijeni prometnica koju Austrijanci izgradiše još početkom 20. stoljeća (doduše ne „Strabag“ nego potpredsjednik carskoga namjesništva za Dalmaciju Alfons pl. Pavić), a koju od milja nazivamo županijska cesta ŽC 6142. Ova pitoreskna cestica, koje li slučajnosti, povezuje upravo budući čvor „TTTS“ (preko Žrnovnice, Srinjina, Tugara i Naklica) sa također budućim čvorom „Zakučac“ pa kad „Strabag“ dovrši ova dva spomenuta čvora istovremeno je i ‘bajpasiranje’ Splita sa Omišem dovršeno nakon čega Hrvatske ceste d.o.o. mirnije mogu ‘ono između’ staviti na poduže čekanje, a šampanjac na hlađenje.

„KONAČNO, KONAČNO!“ PO TKO ZNA KOJI PUT

„Konačno, konačno!“ kočoperi se s naslovnice današnje Slobodne Dalmacije (26. veljače 2023.) blagovijest da „cesta Split-Omiš ide svome kraju, a dionica Mravince-Jesenice imat će četiri traka“ o čemu se autor priloga raspisao preko cijele druge i dvije trećine treće stranice iznoseći kao jedinu novost, štoviše, kao ‘vijest dana’ tek vjesticu kako se „za dionicu Mravince-TTTS u ponedjeljak otvaraju ponude“.

E sad, što je povod, a što razlog da uredništvo SD ovoliko udarnog medijskog prostora i to pod egidom „novosti“ posveti tekstu koji senzacionalistički reciklira lešinu od ‘vijesti’ kako „cesta Split-Omiš ipak ide kraju“. Je li to novo kupovanje vremena i strpljenja izigranih građana za još jednu odgodu početka gradnje spomenute brze ceste koju je nedavno nagovijestio i sam predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekavši da „za razdoblje do 2027. EU ne preferira cestovne projekte“ ili se radi o prikrivenome ‘promo tekstu’ uoči superizborne 2024, prosudite sami.

Za čitatelje s područja splitske aglomeracije jedina relevantna vijest u ovome trenutku bila bi ona o nastavku 2007. započetih, a 2011. naprasno prekinutih radova na dionici brze ceste „čvor TTTS“ – „čvor Grljevac“ s pristupnom cestom do DC8 s obzirom da samo ona ima izravan utjecaj na rješavanje prometnih gužvi i zastoja na dionici Jadranske magistrale od Stobreča do Grljevca, godinama najopterećenijoj prometnici u Hrvatskoj. O tome, nažalost, u bajci SD o ‘cesti koja ide svome kraju’ nema ni slova! A nema slova ni o tome za koga i zašto se gradi trajektna luka u Krilu zbog koje dionica od Mravinaca do Jesenica ima četiri traka.

REKLI PA POREKLI PA ĆE CESTE BITI KAD BUDE

Sudjelujući u jučer održanoj panel-raspravi Jutarnjega lista na temu „Strateški prometni cestovni projekti Hrvatske“, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta d.o.o. Josip Škorić izjavio je: „Sa žaljenjem moram reći da za razdoblje do 2027. EU ne preferira cestovne projekte (…) pa ćemo se za izgradnju velikog dijela drugih projekata morat kreditno zadužiti.“ (JL od 22. veljače 2023.).

 

Ne tako davno, u rujnu 2020. isti taj Josip Škorić u razgovoru za Dalmatinski portal reče: „(…) u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. brza cesta Omiš–Split bit će nominirana za financiranje iz EU sredstva kako bi se sredstva HC-a mogla usmjeriti na druge projekte koji ne odgovaraju kriterijima EU“.

 

Ukratko, Škorić reka, Škorić poreka, pa tako novca za izgradnju brze ceste od Stobreča do Omiša – nema!

 

Ali zato ima ‘utjehe’ i ‘nade’ u riječima SD župana Blaženka Bobana koji za Slobodnu Dalmaciju u broju od 30. siječnja 2023. kaže: „Hrvatske ceste će već u prvoj fazi spojiti obilaznicu oko Omiša na prometnicu Naklice-Tugare-Srinjine-Žrnovnica kako bi donekle, do dovršenja nove prometnice, ‘bajpasirali’ promet kroz Omiš.“ Na upit kad će ‘nova prometnica’ biti dovršena, župan odgovara: „Sredstva postoje. Dio ceste od Trogira do Solina je riješen, a preostaje realizacija najzahtjevnije dionice TTTS-Dugi Rat-Omiš koja će sigurno kao projekt biti kandidirana za sredstva iz novog operativnog programa“.

 

Zaključno, i Škorić i Boban, svaki na svoj način, lijepo nam poručuju da se fantomskoj brzoj cesti od Stobreča do Omiša ne treba nadati prije negoli, recimo to tako, Hajduk osvoji barem dva uzastopna naslova prvaka Hrvatske.

HRVATSKA GOLGOTA?

Golgota? Ne, nije. Zavarale su vas, možda, vjetroelektrane na obzoru nalik raspelima ili možda ploča s natpisom Cet?na ?48? na nekom vama nepoznatom pismu ali ovo je ‘samo’ pogled na Mosor s autoceste A1 nadomak istočnoj granici nekoć slavne Poljičke knežije. No zato simbolika ove fotografije ne vara nego pažljivijemu oku zorno ukazuje na status koji Poljica uživaju u današnjoj Hrvatskoj. Stoga ovo što vidite, metaforički govoreći, možda ipak jest Golgota? Ali hrvatska. Zato što su Poljica po svome statusu, cestovnoj i komunalnoj infrastrukturi i našoj državi i njenim tvrtkama gotovo nepostojeća zbog čega nepravedno trpe i ispaštaju Bog zna čije grijehe i propuste. (Tekst i foto: AM)