Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
17 ruj., 2017 1.098 Pregleda

PORUKA ‘SA NEBESA’

Ovaj padovanski sobičak, veličanstven u svojoj skromnosti, u kojemu je puna četiri desetljeća povazdan ispovijedao Leopold B. Mandić, nameće usporedbu sa zavičajem svečevih predaka, Poljicima.

I Poljica su, naime, od slavne višestoljetne knežije mimo svoje volje već desetljećima svedena na ‘sobičak’ u kojemu ‘dični’ Poljičani čame iščekujući čudo. Možda je baš zato sv. Leopold i ovoga puta ‘zaobišao’ Poljica kako bismo napokon shvatili da je vrijeme trgnuti se i pobrinuti za svoju budućnost?

Objavljeno 17. rujna 2017. na FB stranici Saveza za Poljica

10 ruj., 2017 1.025 Pregleda

SVETOME LEOPOLDU OPET IZMAKLA POLJICA

Lijepo je što nakon prošlogodišnjeg travanjskog hodočašća Zagrebu sarkofag s tijelom sv. Leopolda Bogdana Mandića iznova dolazi u Hrvatsku, ovaj put na proputovanju do svečeve rodne biskupije Kotorske po želji tamošnjega biskupa mons. Ilije Janjića.

Međutim, nije lijepo što svečeve relikvije opet zaobilaze Zakučac i Poljica, zavičaj svečeve obitelji, tim više što su tamošnji poljički neimari uredili prigodno svetište koje svakim danom pri…vlači sve više štovatelja svečeva lika i djela, čuvenog i po izjavi da ‘krv nije voda’ kojom se zahvalio Talijanima na ponudi promjene državljanstva.

Ne znamo, doduše, da li je itko u ime Poljica i Poljičana takvo što predložio i tražio, ali kako krv doista nije voda, uvjereni smo da bi sv. Leopoldu godio ‘posjet’ zavičaju njegovih predaka. Stoga predlažemo da se po dolasku u Dalmaciju, vozilo sa svečevim relikvijama zaputi prema Zakučcu baš srednjopoljičkim krajem i to od izlaza s autoputa kod Blata na Cetini cestom preko Seoca (Kostanja), Smolonja, Zvečanja, Ostrvice, Čišala i Gata do spomenutog svetišta. Nema nikakve sumnje da bi cijelu ovu trasu u dužini od nepunih 20 kilometara krasio špalir oduševljenih žitelja Poljica svih uzrasta kao i drugih štovatelja sv. Leopolda iz okolnih mjesta, što bi samo po sebi preraslo u događaj koji bi pamtili sadašnji i svi budući naraštaji zavičaja svečevih predaka.

 

 

 
(objavljeno 2. i 8. rujna na fb-stranici Saveza za Poljica)

 
10 ruj., 2017 935 Pregleda

POLJIČKI GRIJEH ŠUTNJE

Da su franjevci oduvijek ‘disali’ zajedno sa svojim narodom, dokazuje i najnoviji oštar protest Franjevačkog instituta za kulturu mira protv još uvijek aktualnog pokušaja izgradnje plinske elektrane na jezeru Peruča koja prijeti ugrozom najvećeg bazena pitke vode u Hrvatskoj te cijelog ekosustava slivnog područja Cetine.

No da će Poljičani i drugi žitelji Poljica čiji zavičaj leži u zagrljaju Cetine koja ih vjekovima napaja, hrani i pere, svoju sudbinu …prepustiti interesu privatnih koncesionara i podleći grijehu šutnje, posve je neprimjereno dičnim baštinicima buntovne poljičke prošlosti.

Stoga je nadati se da će i u ovom slučaju Poljicima nadležni gradovi Split, Omiš i Trilj te općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac odraditi posao u naše ime.

 

(objavljeno 8. rujna 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 1.072 Pregleda

PREVEDENI ŽEDNI PREKO VODE (2)

Za upućene nije vijest da su Gornja Podstrana i susjedna jesenička sela Krug, Selo i Zeljovići, mjesta s možda najvećim turističkim potencijalom u Poljicima – i danas, u 21. vijeku, bez vode. Doduše, u Gornjoj Podstrani još je davne 1957. voda sa izvora Mura potekla kroz selo i to čak na pet špina, ali nije više selo što je nekad bilo.

Osim vode, izgubila je Gornja Podstrana i status ekosela i to zbog nekontrolirane izgradnje i nestručne obnove… starih kuća. Ali to doista nije posebnost samo ovog dijela Poljica jer se diljem nekoć slavne Poljičke knežije događaju slične devastacije ruralne arhitektonske baštine i zasad nepotrošenog prostora. No valja nam nadati se da će Poljicima nadležni gradovi Split, Omiš i Trilj te općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac poduzeti mjere zaštite ovih vrijednih poljičkih resursa.

Neupućeni bi rekli, blago Poljičanima kad o njima ima tko brinuti!

 

(objavljeno 8. rujna 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 951 Pregleda

PREVEDENI ŽEDNI PREKO VODE (1)

Što nisu poharali požari, u Poljicima kao i diljem Dalmacije, poharala je suša uništavajući i ove godine gotovo sve usjeve i kulture ili je barem u značajnoj mjeri umanjila njihove prinose. Spašavajući što se spasiti dade, ljudi se snalaze kako znaju i umiju, pa svoje trude najčešće zalijevaju – suzom iz oka. Uostalom, tako su i ovoljetne požare gasili.

I sve bi to donekle bilo razumljivo da Poljica i doslovno ne leže na vodi. Okružena sa tri st…rane vodom (da je kanalom povezati izvor Žrnovnice sa Cetinom, postala bi otok!), sa bezbrojnim vrelima, vrutcima i bunarima raspostranjenima čak i u njedrima Mosora, Poljica oskudijevaju vodom, kako onom tzv. tehničkom tako i onom za piće. I umjesto da budu ‘izvoznici’ vode te zdrave i ekološki uzgojene hrane, mnogi Poljičani bi ‘pocrkali’ da im samo na par dana trgovački centri obustave opskrbu. I na soparnik bi se red čekao, ali ne zbog prevelike potražnje nego zbog nedostatka blitve!

Ukratko, Bog nam je dao sve, ali netko posve prizeman i blizak sustavno nas prevodi žedne preko vode! No krivca ne treba tražiti dalje od nas samih.

(objavljeno 6. rujna 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 1.232 Pregleda

SPOJILA NAS ZLA SUDBINA POLJICA

Susret s Edom Pivčevićem (1931.), umirovljenim profesorom filozofije i svjetski uglednim Poljičaninom, bio je nadasve ugodan, a uz to dojmljiv i koristan jer riječ je o čovjeku koji je, pored ostalog, zaslužan za engleski prijevod i objavljivanje dvaju ponajvažnijih dokumenata za Poljica – ‘Poljičkog statuta’ (‘The Statute of Poljica’, London 1977.) i ‘Sumpetarskog kartulara’ (The Cartulary of the Benedictine Abbey of St Peter of Gumay /Croatia…/ 1080-1187′, Bristol 1984.), čije primjerke nam je darovao. Uzvratili smo, naravno, prigodnom knjižicom don Frane Mihanovića ‘Zla sudbina Poljica’.

Prof. dr. sc. Edo Pivčević studij filozofije završio je u Zagrebu, doktorirao je u Münsteru (1958.) i Londonu (1962.), bio profesor filozofije na sveučilištu u Bristolu u Engleskoj (1964–1997.), k tome i gostujući profesor u Hrvatskoj, Njemačkoj i Kini. Objavljivao je (i još uvijek objavljuje) na engleskom, njemačkom i hrvatskom, a knjige su mu prevođene i na kineski i korejski jezik. Utemeljio je međunarodni filozofski časopis ‘Cogito’ i istoimeno društvo te bio njegov predsjednik. Također je pokrenuo ‘British-Croatian Review’ (1974).

Najveća želja mu je, kaže, doživjeti da njegova Poljica iznova zažive kao skladna cjelina, pa u tom smislu zdušno podržava nastojanja našeg Saveza za Poljica.

(objavljeno 3. rujna 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 1.067 Pregleda

U SPOMEN NA LAZARA

U povodu ove tople priče o smokvi Željane Matijević u današnjoj SD, kulturi koja je uz višnju, trešnju, vinovu lozu, duhan i poneku drugu bila stoljetna hraniteljica Poljica, rado evociramo uspomenu na uzgred spomenutog Ivana Begića pok. Mate zvanog Lazar (1933. – 2007.), vrhunskog samoukog crkovnog i pučkog pivača, orguljaša i harmonikaša koji je najveći dio svoga života posvetio slavljenju Boga i uveseljavanju ljudi od svojih rodnih Kostanja i Poljica do okolnih mjesta i gradova.

Istinski gospodin i čovjek nadasve, naš Lazar, bio je jedan od najdosljednijih čuvara i promicatelja poljičkih tradicija i običaja, a njegovo djelo danas nastavlja i svjedoči njegova obitelj.

 

(objavljeno 29. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 923 Pregleda

POLJIČKA TURISTIČKA ‘ŽETVA’

Zanemarujući novinarsko pretjerivanje o broju posjetitelja fešti u Strožancu i njihovom uživanju u “autentičnoj hrani kakvu su jeli stari Poljičani prije tisuću godina”, čestitamo Društvu Poljičana ‘Sv. Jure-Priko’ na uspješnoj manifestaciji te napose Podstranjcima na ovogodišnjoj rekordnoj turističkoj žetvi.

Bilo bi zanimljivo znati koliko je sveukupno turističkih noćenja ostvareno ljetos na području Poljica, a još zanimljivije čuti i vidjeti kakvu korist Poljica od toga imaju ili bi je mogla imati.

 

(objavljeno 29. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 879 Pregleda

TKO JE ZA POLJICA ‘NADLEŽAN’?

Ne veselimo se povodu za ovaj današnji članak u SD, ali dobro je da znamo za opasnost koja prijeti od nepokrivenih oborinskih šahtova u Srednjim Poljicima. Stoga i naš Savez za Poljica u osnivanju ovim putem apelira na nadležne da interveniraju prije nego se zlo dogodi.

Istovremeno se pitamo koliko još sličnih ‘otvorenih’ problema u našim Poljicima čeka hitnu intervenciju nadležnih, a da ih nitko ni evidentirao nije. A i tko bi kad su Poljica na…ša draga racjepkana između sedam gradova i općina (gradovi Omiš, Split i Trilj te općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) ili ukratko, od nemila do nedraga?!

Zaključno, što su više svačija, Poljica su, čini se, sve više ničija!

 

(objavljeno 28. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)

09 ruj., 2017 1.014 Pregleda

PSI LAJU, A (TURISTIČKE) KARAVANE PROLAZE

Prije nego što prve jesenske kiše potisnu u zaborav prometne gužve na dionici Jadranske magistrale od Stobreča do Omiša ili točnije, kroz Poljičko primorje, pitamo se kad će napokon Poljičani i drugi žitelji Poljica (i svi ostali, naravno!) dignuti svoj glas protiv krivaca za ovo dugogodišnje maltretiranje i ponižavanje koje prerasta u opstrukciju normalnog življenja i blokadu turističkog razvoja Poljica koja, štoviše, putnicima namjernicima tako ostaju u najgoroj mogućoj uspomeni.

Sreća u nesreći je da većina turista i ne zna da kroče nekoć slavnom Poljičkom knežijom (pa čak ni onda kad koriste ‘zaobilaznicu’ preko Tugara), a ‘samozatajni’ domaćini se i ne trude uputiti ih na tu činjenicu, pa tako već godinama u dičnim Poljicima ‘psi laju, a (turističke) karavane prolaze’!

Dokle, Poljičani poštovani?

 

(objavljeno 24. kolovoza 2017. na fb-stranici Saveza za Poljica)