SLAVLJE PROMETNIH SADOMAZOHISTA MOŽE POČETI!
Prije nego ‘slavlje u Omišu’ započne, neupućene, a napose one među Poljičanima i drugim žiteljima Poljica, još jednom valja podsjetiti da ‘slavljenicu’ – Omišku obilaznicu dugu 3700 metara i ‘tešku’ oko 70 milijuna eura – čine svega tri (3) objekta prometne infrastrukture: tuneli „Omiš“ i „Komorjak-sjever“ te novi most bez vjetrobrana u kanjonu Cetine nadomak Omišu povezani u jednu nesuvislu cjelinu.
Nesuvislu zato što će svim utrošenim novcima, godinama i živcima usprkos, našima naravno, u konačnici izostati izravna povezanost Poljica s Omišem i Omiša s Poljicima odnosno spojem na autocestu A1 u čvoru “Blato n/C“ pa će tako ova krnja obilaznica služiti, zapravo, tek obilaženju jedinog pravog rješenja, a to je izgradnja suvremene brze ceste od Splita do Omiša koja je desetljećima prioritet svih cestovnih prioriteta u Hrvatskoj i za koju naprosto nema valjane alternative!
Drugim riječima, krnjom Omiškom obilaznicom nastoji se ‘kupiti’ novo vrijeme za novu odgodu gradnje spomenute brze ceste tako što će se promet s Jadranske magistrale iz smjera Makarske, na radost mještana Tugara, Srinjina i Žrnovnice s jedne te Gata, Čišala i Zvečanja s druge strane ali i svih putnika namjernika u oba smjera, napose turista, preusmjeriti na jadnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica što će već u bliskoj budućnosti rezultirati novim prometnim zastojima i tamo gdje ih u toj mjeri dosad nije bilo. Stoga nema sumnje da će uskoro biti još veselije na našim seoskim cestama širine ‘jarma i ojice’ koje samo veseljaci u Hrvatskim cestama d.o.o. i resornome ministarstvu nazivaju županijskim i državnim pa u tom smislu slavlje prometnih sadomazohista može početi. Izborni kontekst nudi dodatni adrenalin i pobornicima i protivnicima!
Izvješće s predstavljanja knjige Joze Novakovića Bepa „MATIČNE KNJIGE ŽUPE TUGARI IZ GODINA 1710. – 1828.”
U povodu obilježavanja 1172. obljetnice prvog spomena imena Tugare u Trpimirovoj darovnici od 4. ožujka 852. i Dana Tugara, župna crkva Porođenja BDM ili Gospe od Tugara kako je nazivaše pređi, bila je pretijesna da u subotnje poslijepodne 2. ožujka 2024. primi sve zainteresirane za novu knjigu zaljubljenika u poljičku baštinu Joze Novakovića Bepa “Matične knjige župe Tugari iz godina 1710. – 1828.” u izdanju Župe Porođenja BDM Tugare koju su uz autora predstavili don Mate Čulić, župnik tugarski i dekan poljički, prof. Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja Grada Splita i prof. Jure Matijević, urednik knjige. U programu su još sudjelovali Pučki pivači Tugare i Dječji zbor župe Tugare.
Na svojih 355 stranica knjiga objedinjuje preko tri tisuće upisa u tri matične knjige župe Tugare pohranjene u zadarskome Državnome arhivu i to: Matičnu knjigu krštenih od 1711. do 1828., Dodatak matici krštenih od 1790. do 1812. i Matičnu knjigu umrlih od 1710. do 1825. koje je Novaković s poljičice (hrvatske bosanice ili hrvatske ćirilice) preslovio na latinicu učinivši tako njihov sadržaj dostupnim najširoj javnosti. U posebnome poglavlju knjige autor je priredio i rodoslovlja za 44 obitelji župe Tugare. Sve su to razlozi zbog kojih se može reći da su ovom knjigom poljička i znanstvena bibliografija bogatije za još jedno kapitalno djelo, a Tugarani za podsjetnik na neznane i davno zaboravljene pretke koji su utkali sebe u Tugare kakve poznajemo. Uz čestitke autoru i njegovim suradnicima te donatorima koji su omogućili tiskanje knjige, napomenimo da se ista može nabaviti u Župnome uredu Tugare.
Sretna je okolnost što je Jozo Novaković Bepo pored stalnoga istraživanja i pronalaženja novih dokumenata i sustavno objavljivao građu koju je obradio pa je tako nastao iznimno vrijedan opus radova koje je priredio i to: Životopis sv. Arnira, splitskog nadbiskupa (don Petar ili don Ivan Novaković), Poljica 29 (2004., str. 44-48.); Blagoslov puka na Mlado lito (Novu godinu), Poljica 29 (2004., str. 49- 51.); Novakovići – stare isprave, Poljica 30 (2005., str. 289-532) i Novakovići – stare isprave, 31 (2006., str. 315-401.); Poljički statut – prijevod s pojašnjenjima manje poznatih riječi i pojmova, Poljica 32 (2007., str. 332-440.); Popis pučanstva župe Tugari – 1725. godine, Poljica 33 (2008., str. 316-331.); Matična knjiga krštenih (rođenih) 1663. – 1712. župe Srinjine, Poljica 33 (2008., str. 332-352.); zatim sintetskih članaka i to: Knezovi u poljičkoj povijesti, Poljica 31 (2006., str. 402-429.) i Poljica 32 (2007., str. 303-331.); Mile Gojsalić, Poljica 33 (2008., str. 353-359.); Tugare u Poljicima, Poljica 34/36 (2010., str. 464-476.) te napokon objavljenih knjiga: Stanje duša poljičkih župa iz godina 1725. i 1726., Društvo Poljičana „Sv. Jure“ (2015.), Matične knjige župe Tugari iz godina 1710. – 1828., Župa Porođenja BDM Tugare (2024.).
Zbog svega navedenoga ne čudi što su mjesni odbori Tugare-Podume Račnik, Čažin Dolac, Tugare-Dočine i Naklice te Savez za Poljica i Pučki pivači Tugare zajedno nominirali Jozu Novakovića Bepa kao neumornog istraživača poljičke prošlosti za ovogodišnju Nagradu Grada Omiša koju je svojim cjeloživotnim radom i više nego zavrijedio. (AM)
TUGARANI USTRAJNI I USAMLJENI U JOŠ JEDNOJ PROSVJEDNOJ AKCIJI
Ni ružno vrijeme s kišom nije omelo Tugarane u još jednom prosvjedu protiv skorašnjega preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale novim mostom preko Cetine kroz njihova dvorišta ulicom neprimjerenoga profila bez nogostupa i rasvjete koju nadležni i odgovorni neodgovorno nazivaju županijskom cestom ŽC6142.
SNJEŽANA KORDUN, NOVA INTERPRETATORICA BAŠTINE!
Ispričati pravu priču na pravi način o projektu, proizvodu ili brandu jedna je od najvažnijih stvari u poslovnome svijetu. Tehnika je puno, a sve više se koristi tzv. ‘storytelling’ čiji cilj je što jače povezivanje ciljane teme s publikom odnosno potencijalnim kupcima ili ulagačima. Upravo za taj posao osposobljena je članica naše udruge Snježana Kordun koja je tako i formalno postala interpretatorica kulturne baštine na temu hrabrih osoba – junaka i junakinja slavne Poljičke kneževine. Čestitamo Snježani i želimo joj puno uspjeha u budućemu radu!
OVE SUBOTE U 4 DO 12 NOVI PROSVJED TUGARANA!
Dok se uokolo Poljica sve praši od užurbane gradnje pojedinih objekata cestovne infrastrukture koji će još zadugo biti sami sebi svrha, Tugarani strepe od prevelikog prometa koji će po ‘svečanom’ otvorenju novoga mosta preko Cetine prašiti njihovim dvorištima. Zato će i ove subote, 2. ožujka 2024. u simboličnih 4 do 12.00 na Dočinama u centru Tugara, nakratko obustaviti promet u znak prosvjeda protiv preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale na neuvjetnu županijsku cestu koja presijeca njihovo i druga naselja ugrožavajući na taj način živote i zdravlje domicilnoga stanovništva ali i drugih sudionika u prometu.
Poziv na predstavljanje knjige Joze Novakovića Bepa: „MATIČNE KNJIGE ŽUPE TUGARI IZ GODINA 1710. – 1828.”
Državni arhiv u Zadru od prvorazrednog je značenja za proučavanje prošlosti Zadra i Dalmacije ali i Tugara zato što je upravo tamo pohranjen i veći broj matičnih knjiga župe Tugare. Znajući to, vrstan poznavatelj tugarske i poljičke prošlosti, neumorni Jozo Novaković Bepo, posegao je za najvažnijima te ih s bosanice (hrvatske ćirilice ili točnije poljičice) preslovio na latinicu. Tako je iz Stare matične knjige krštenih od 1711. do 1828., Stare matične knjige umrlih od 1710. do 1825. i Izvadka iz Matice krštenih od 1790. do 1812. transkribirao preko tri tisuće upisa te ih objavio u knjizi “Matične knjige župe Tugari iz godina 1710. – 1828.” učinivši tako njihov sadržaj dostupnim najširoj javnosti.
Zahvaljujući autoru ali i drugima koji su pomogli u realizaciji ove knjige čiji nakladnik je Župa Porođenja BDM Tugare, poljička i znanstvena bibliografija bogatije su za još jedno kapitalno djelo, dok su Tugarani dobili priliku spoznati svoje davno zaboravljene pretke bez čijega udjela ni Tugara kakve poznajemo ne bi bilo.
Uz autora Jozu Novakovića Bepa knjigu “Matične knjige župe Tugari iz godina 1710. – 1828.” predstavit će don Mate Čulić, Vesna Bulić Baketić i prof. Jure Matijević u subotu 2. ožujka 2024. u 16 sati u župnoj crkvi Porođenja BDM Tugare. Dobro došli!
SAMO ZAJEDNIŠTVOM MOŽEMO DO BOLJIH PROMETNIH RJEŠENJA
Inicijativa Udruge zagrebačkih Poljičana “Sveti Jure” da se poljičkim nazivljem i nacionalnim znamenjem počaste pojedini objekti cestovne infrastrukture u sklopu Omiške obilaznice u cilju afirmacije “povijesne, kulturne i duhovne baštine Poljica” (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2024/02/POLJICKA-INICIJATIVA-MOST-POLJICKE-KNEZEVINE-I-TUNEL-POLJICA.pdf), potakla nas je na još jedno podsjećanje javnosti kako spomenuta obilaznica, onako kako je zamišljena, ne donosi nikome dobra kako god je ‘krstili’ osim, vjerojatno, izvođačima radova.
Zašto je tome tako znaju odgovorni u Hrvatskim cestama d.o.o. ali da tako nije moralo biti, znamo mi i drugi koji sve pomno prate i promišljaju. Zašto HC d.o.o. kao investitor ustrajavaju na provedbi loših prometnih rješenja tek slutimo, dok spoznaje i saznanja dok kojih teškom mukom dolazimo zbog izostanka komunikacije s odgovornima revno podastiremo javnosti na uvid, a napose onima kojih se to najviše tiče – našim sugrađanima od kojih je većina odavno izgubila nadu da stvari mogu biti bolje.
I zato je, eto, uvodno spomenuta inicijativa zagrebačkih Poljičana ipak dobrodošla makar je tek uvjetno podržavamo jer nas je ponukala da se iznova trgnemo iz beznađa i još jednom apeliramo na zajedništvo u potrazi za boljim prometnim rješenjima dok se još može kako bi nam barem savjest ostala čista krenu li stvari po zlu.
O razlozima uvjetne podrške i o svemu što nevalja u spomenutim prometnim rješenjima te što nam je činiti da Poljicima ali i Gradu Omišu i cijeloj splitskoj urbanoj aglomeraciji bude bolje pročitajte u priloženome dokumentu Saveza za Poljica u kojemu je sve potanko objašnjeno (vidi Stajalište Saveza za Poljica o inicijativi UZP za preimenovanje pojedinih objekata Omiške obilaznice).
Sažetak o svečanosti “POLJIČICA – NACIONALNO KULTURNO DOBRO”
Upisom u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7778 u studenome 2023., poljičko povijesno pismo poljičica dobilo je status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Savez za Poljica kao njegov nositelj (uz Osnovnu školu „Srinjine“), u suradnji s drugim srodnim udrugama, školama i javnim ustanovama s područja povijesnih Poljica i uokolo njih, priredio je tim povodom svečanost pod nazivom „Poljičica – nacionalno kulturno dobro“ u Ilirskome (glagoljaškome) sjemeništu na Priku u Omišu dana 1. veljače 2024.
Uz brojne Poljičanke i Poljičane, žitelje i prijatelje Poljica, svečanosti su nazočili i predstavnici regionalne i lokalne samouprave i njihovih turističkih zajednica, zatim predstavnici pojedinih javnih ustanova te predstavnici suorganizatora i medija, dok je u programu sudjelovalo više kulturno-umjetničkih udruga s područja Poljica, uzvanika i gostiju među kojima i dr. sc. Mateo Žagar, hrvatski akademik i profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koji je održao prigodno predavanje o važnosti poljičice ili poljičke azbukvice.
Istim povodom Savez za Poljica priredio je i prigodnu brošuru naslova „Poljičica – nacionalno kulturno dobro“. Nije izostao ni zajednički domjenak u duhu tradicionalnog poljičkog gostoprimstva.
Dojmove o onome što se u poljičkome hramu kulture na Priku moglo vidjeti i čuti možda je najbolje sažeo akademik Žagar u svojoj fb-objavi u kojoj piše, citiramo, kako je “nevjerojatno s kolikom se predanosti poljički puk identificira sa svojom tradicijom, bez patetike, s radnim ponosom” te da je “nezamjenjiv osjećaj kad vidiš da ti struka pulsira i kad nije mrtvo slovo na papiru što najbolje ilustrira priloženi video nakon kojega će”, tvrdi akademik, “svakome sve biti jasno”: Marija Prelas: ojkavica (treskavica) na temu poljičice
Želite li saznati više o poljičici kao kulturnome dobru i svečanosti održanoj tim povodom, upućujemo Vas na poveznice u nastavku:
Rješenje o upisu poljičice u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
Poljičica dobila status zaštićenog kulturnog dobra (Slobodna Dalmacija od 6. siječnja 2024.)
Poljičica – nacionalno kulturno dobro (prigodna brošura o poljičici)
Poljičica dobila status nematerijalnog kulturnog dobra (SD_6.1.2024.)
Poljičica bi trebala biti izborni školski predmet_1. dio (SD_1.2.2024.)
Poljičica bi trebala biti izborni školski predmet_2. dio (Slobodna Dalmacija_1.2.2024.)
Poljica zaslužuju priznanje kao povijesna regija (Slobodna Dalmacija_2.2.2024.)
Poljičica ujedinila Poljičane (portal Dalmacija danas 2. veljače 2024.)
Poljička fešta (fb-objava Staroslavenskoga instituta od 2. veljače 2024.)
“HOĆEMO NOVU CESTU!”
“Hoćemo novu cestu!” – spontano i vjerojatno nesvjesno tugarska djeca izrekla su jedini ispravan stav tijekom današnjega polusatnoga prosvjeda dvijestotinjak mještana Tugara protiv preusmjeravanja prometa s Jadranske magistrale iz smjera Makarske novom omiškom zaobilaznicom koja čeka ‘svečano’ otvorenje na neuvjetnu županijsku cestu, a zapravo ulicu, koja Naklice i Tugare preko Srinjina i Žrnovnice povezuje sa Strožancem odnosno Splitom. Naime, svako drugo ‘alternativno’ rješenje samo pogoduje novoj odgodi početka gradnje brze ceste Stobreč-Omiš stvarajući uz to nove probleme u prometu i tamo gdje ih dosad nije bilo. Izlike investitora da nema novca za izgradnju lokalnih zaobilaznica spomenutih naselja nisu prihvatljive zato što su ljudski životi vrijedniji od svega. I zato spomenuto preusmjeravanje prometa na neuvjetnu cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica treba biti odloženo dok se ne osiguraju preduvjeti za njegovo sigurno odvijanje.
Više o prosvjedu Tugarana
pročitajte na portalima Dalmacija danas, N1 i Indeks te u Slobodnoj Dalmaciji u broju od 4. veljače 2024.
https://n1info.hr/vijesti/prosvjed-u-tugarama-zelimo-cestu-normalne-sir/
