Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
30 ožu., 2019 236 Pregleda

VAPAJ VAPIJUĆIH U PUSTINJI

U povodu vijesti koju je jučer 29. ožujka 2019. objavio portal Dalmacija Danas pod naslovom „Je li moguće? Raspisan natječaj za dokumentaciju, lokacijske i građevinske dozvole za dionicu TTTS–Dugi Rat“ (vidi: www.dalmacijadanas.hr/je-li-moguce-raspisan-natjecaj-za-dokumentaciju-lokacijske-i-gradevinske-dozvole-za-dionicu-ttts-dugi-rat) možemo tek dodati da se kolege s pravom pitaju je li to moguće s obzirom da je isto trebalo uraditi barem koje desetljeće ranije i to na posve drugačiji način.
 
Međutim, kako ‘pas nikad ne laje radi sela’, tako se ni ovaj natječaj ne provodi zbog prevelike želje investitora (Hrvatske ceste d.o.o.) da se dugo iščekivana brza cesta prema Omišu što prije izgradi već naprotiv, riječ je o manevru kojim se kupuje novo vrijeme za tko zna koju po redu odgodu njene izgradnje. S obzirom da je Jadranska magistrala baš na ovoj dionici već godinama najopterećenija prometnica u Hrvatskoj te da se godinama nalazi u vrhu svih prioriteta Hrvatskih cesta, neshvatljivo je da se baš nju ne može izgraditi sredstvima hrvatskih poreznih obveznika kao tolike druge u Hrvatskoj daleko manjeg značaja nego se baš njena izgradnja uvjetuje sredstvima iz EU fondova kojih pak nema bez tzv. (multi)modalnosti, a nje opet ne bez dodatnog oblika prometa u vidu (trajektne) luke u Krilu (zato su četiri trake do Krila, a samo dvije u nastavku).

Kako je svima poznato da se većina mještana Krila te gotovo svi otočani argumentirano suprotstavljaju izgradnji spomenute luke zbog mogućih devastacija okoliša i vrijednih arheoloških lokaliteta na trasi glavne i pristupne ceste, zbog bojazni od ugrožavanja egzistencije građana koji se bave turizmom i kvalitete života na tom području, a otočani zbog udaljenosti od gradskih sadržaja i duže plovidbe, nije teško zaključiti da od ove prometnice, na žalost ili na sreću, još zadugo neće biti ništa. Jasno je to i investitoru Hrvatskim cestama, pa zato užurbano vrše pripreme za što skorije puštanje u tranzitni promet tzv. zaobilaznice kroz srednja Poljica.

Također je posve neshvatljivo zbog čega je iz projekta brze ceste prema Omišu izbačena dionica čvor „TTTS“ – čvor „Grljevac“ na kojoj su radovi započeti u studenome 2007. i na zahtjev Hrvatskih cesta d.o.o. obustavljeni u lipnju 2011. nakon utrošenih 50 milijuna kuna (usput, započeti rotor na TTTS-u danas je obično smetlište). Zato je investitor dužan javnosti objasniti zašto se započeti radovi jednostavno ne nastave s obzirom da ova dionica prometno servisira turistički najrazvijenije područje poljičkog uzobalja s nekoliko hotela i stotinama turističkih apartmana, tim više što valjana građevinska dozvola već odavno postoji?

Zaključno, improviziranje i poigravanje s ovim gorućim problemom čemu godinama svjedočimo nedopustivo je i sa stajališta struke i sa stajališta digniteta prema žiteljima Poljica, županije i brojnim turistima kojih se ovo sudbinski tiče. I zato je 18 mjesnih odbora s područja Poljica razložno zatražilo održavanje sastanka s ministrom prometa Olegom Butkovićem kako bi bez posredovanja medija i raznih glasnogovornika saznali kakva im je doista sudbina namijenjena i kako bi se umjesto politike i politikanata napokon čuo glas struke koja je posve marginalizirana.

Zasad je to, međutim, samo vapaj vapijućih u pustinji.
29 ožu., 2019 342 Pregleda

TKO ŠTO DOBIVA, A TKO GUBI U PROMETNOJ ‘DAROVNICI’ NAŠOJ ŽUPANIJI

Današnja SD objavila je poveći ‘specijalni’ prilog o prometnim projektima u SD županiji, pa ako i zanemarimo predizborni kontekst kao motiv objave, zanimljivo je primjetiti tko što dobiva najavljenim projektima, a tko i što gubi.
 
Ukratko i pučkim jezikom rečeno, grad Split kao najveći ‘adut’ u regiji trebao bi najviše i dobiti i to prije svega novi ulaz u grad koji će usputno oživjeti kaštelansku zagoru te niz novih prometnih sadržaja i komunikacija koje bi grad trebale učiniti turistima lakše dostupnim, a izgradnjom zaobilaznice prema TTTS-u građane Splita poštedjeti nepotrebnih prometnih gužvi.
 
Omiš kao puno manji ‘igrač’ ali opet ne i zanemariv dobiva vrlo važnu gradsku luku te ne manje važno prometno rasterećenje preusmjeravanjem prometa s Jadranske magistrale novim mostom preko Cetine na staru Pavićevu cestu Naklice-Tugare-Srinjine-čvor TTTS.
 
Općine Dugi Rat i naročito Podstrana također imaju razloga za veselje jer će dobiti ‘sitniš’ dovoljan za komunalno uređenje lokalnih ulica, ali i nadu za manji promet vlastitim dvorištem s obzirom da će, kako u članku lijepo piše, „otvaranjem nove ceste za tranzit (tzv. zaobilaznice Naklice-Tugare-Srinjine-čvor TTTS), današnja magistrala dobiti novo značenje za lokalni promet“.
 
A što u ovom velikodušnom darivanju naše županije dobivaju naša Poljica? Uz već spomenuto komunalno ‘šminkanje’ i navodno djelomično prometno rasterećenje priobalnog dijela Poljica, srednjopoljička mjesta Srinjine, Tugare i Naklice (a posljedično i oba Sitna, Dubrava, Gata i sva sela redom do čvora Blato n/C) dobivaju čast da podmetnu svoja pleća i žrtvuju svoju budućnost kako bi se prije svih ostalih prometno rasteretili gradovi Split i Omiš. Doduše, u tu svrhu će, kako u članku lijepo piše, Poljica dobiti još i „obnovu 5,5 kilometara ceste kroz Tugare koja bi trebala imati i nekoliko mjesta s dodatnim trakom za pretjecanje“.
 
Ne želeći remetiti idilu i sklad svih onih u Poljicima i uokolo njih koji podržavaju ovakav prometni rasplet, Savez za Poljica i nadalje smatra izrazito štetnim svako daljnje odlaganje izgradnje brze ceste čvor TTTS-čvor Grljevac-Dugi Rat-Omiš kao jedinog pravog rješenja te preusmjeravanje tranzitnog prometa na nejaka poljička pleća ‘obnovljenom’ Pavićevom cestom od čvora TTTS preko Srinjina, Tugara i Naklica do Omiša jer sreća i budućnost Poljica nisu improvizacije koje omogućuju da se brže ‘protutnji’ kroz Poljica nego izgradnja prometnica i sadržaja koji nude razloge da turisti sigurno i bez gužvi dođu u Poljica, a Poljičani, napose mladi i obrazovani, da u njima ostanu živjeti i raditi.
 
A ako nam već nametnute okolnosti i životna realnost uvjetuju improvizacije, onda bi zbog svega što su Poljičani i Poljica kroz povijest dali svojoj domovini Hrvatskoj bilo pošteno da se pristupi ozbiljnoj rekonstrukciji stare Pavićeve ceste u cijeloj dužini od Strožanca do čvora Blato n/C s ogrankom prema Zakučcu i Omišu u skladu s modernim standardima i prometnim rješenjima koja uključuju izgradnju lokalnih zaobilaznica pojedinih srednjopoljičkih mjesta i naselja kako bi se tranzitni promet, ako već mora privremeno biti preusmjeren kroz srce Poljica, odvijao na što manje pogibeljan te gospodarski i ekološki štetan način.
 
Stoga, poštovani štioci, tko što dobiva, a tko gubi u ovoj idiličnoj ‘darovnici’ našoj županiji ili kako je tko ‘trgovao’ ako vam je tako draže – prosudite sami.
28 ožu., 2019 352 Pregleda

JOŠ O POKOLJU 276 STANOVNIKA DONJEG DOCA 26. 3. 1944.

Zbog izraženog zanimanja naših čitatelja za počinitelje stravičnog pokolja u Donjem Docu i bez namjere da sudimo ili presuđujemo, prenosimo prilog o tome iz knjige “Mosorski partizanski odred” autora Miroslava Velića, Ante V. Petrića i Mate Vuletića objavljene u izdanju Instituta za historiju radničkog pokreta za Dalmaciju – Split godine 1985.

Napominjemo kako ćemo na istu temu rado objaviti i druge priloge iz relevantnih izvora kako bi se napokon spoznala istina s ciljem osude zločina i njegovih počinitelja ma tko to bio, ali prije svega zbog pijeteta prema nevinim žrtvama.

Link na prilog iz knjige “Mosorski partizanski odred” Pokolj 276 stanovnika Donjeg Doca

27 ožu., 2019 36 Pregleda

DOLAČKE SVIJEĆE OTPORNE NA ZABORAV

„Od tužnog 26. ožujka 1944. Dolac se nikada nije oporavio“ – kazao je u svom obraćanju predsjednik Mjesnog odbora Donji Dolac Stipe Bilić te pored ostalog dodao: „Obećanja smo se, pogotovo na ovaj dan, naslušali.“

Ostaje stoga nada da će se birane prigodne riječi raznih izaslanika brojnih supokrovitelja 75. obljetnice stradanja nevinih dolačkih žrtava barem dijelom potvrditi na djelu u korist preživjelih potomaka koji su ostali živjeti na rodnoj grudi, dok će stradalima biti dovoljna obnova oronulog spomen-parka.

No zato je posve izvjesno da će 103 svijeće koje su ovim tužnim povodom dolački učenici upalili u spomen na stradale vršnjake i tek rođenu dječicu gorjeti za njihovih života neovisno o tome kakvi politički i drugi vjetrovi puhali.  

25 ožu., 2019 89 Pregleda

14. KRIŽNI PUT POLJIČKOG DEKANATA

U nedjelju 24. ožujka 2019. održan je u Podgracu 14. tradicionalni Križni put Poljičkog dekanata. Iako se i ove godine okupio veliki broj vjernika i župnika poljičkih župa, napose onih udaljenijih, zamjetan je izostanak pojedinih župnika iz bliže okolice. Isti je slučaj i sa nekoliko posljednjih proslava sv. Jure na Gracu, pa se iskreno nadamo da s ovogodišnje svetkovine u travnju nijedan poljički župnik neće izostati.

Župnik Gata don Ante Šošić predložio je da se pristupi uređenju Križnog puta na način da svaka župa u Poljicima sudjeluje u izgradnji jedne postaje u obliku kamene kapelice, što je popraćeno spontanim pljeskom nazočnih. Svi zainteresirani za sudjelovanje u realizaciji mogu se javiti don Anti Šošiću ili dekanu don Špiru Čikešu. (Piše: Ivica Čotić)

Više o spomenutom prijedlogu i završnom blagoslovu pogledajte na:

22 ožu., 2019 47 Pregleda

POLJIČANI PORED VODE ŽEDNI

U povodu svjetskog Dana voda koji se svake godine obilježava 22. ožujka, poželimo svim žiteljima Poljica koji još uvijek nemaju pitku vodu u svojim domovima da je što prije dobiju kako više nijedan Poljičanin ne bi bio među milijardu i sto milijuna nesretnika u svijetu koji nemaju pristup pitkoj vodi.
 
I zato posve groteskno zvuči naslov priloženog članka u današnjoj SD – „Vodovod na ušću Cetine kao primjer izvrsnosti’ – s obzirom na činjenicu da pojedini žitelji Poljica čijim dvorištem Cetina protječe moraju za napit se njenih voda ‘skoknuti’ do Omiša, Splita, Brača ili Hvara!
20 ožu., 2019 47 Pregleda

ČESTITKE DUGORAĆANIMA

Nećemo biti cinični pa reći kako bi Poljica mogla tugovati dok pojedine općine na tlu Poljica slave obljetnice nego ćemo čestitati našim Dugoraćanima na 26 rođendanu (što je, tu je!) sa željom da im se ostvare svi planovi i želje osim izgradnje (trajektne) luke u Krilu Jesenicama.

Posebne čestitke upućujemo laureatima koji su svoje nagrade i priznanja i te kako zaslužili!

19 ožu., 2019 92 Pregleda

POLJIČANI IŠČEKUJU DOLAZAK MINISTRA PROMETA

Nakon što je 5. ožujka 2019. skupina od čak 18 mjesnih odbora s područja Poljica uputila zamolbu ministru Butkoviću za održavanje STRUČNOG OKRUGLOG STOLA na kojemu bi se preispitala valjanost ponuđenih prometnih rješenja na području Poljica te žiteljima Poljica napokon objasnilo što i kako se namjerava graditi u njihovom dvorištu, državni tajnik resornog ministarstva T. Mihotić jučer je u programu HR Split iznova aktualizirao potrebu što skorijeg nastavka radova na brzoj cesti Solin-TTTS-Dugi Rat-Omiš kao jedinom pravom rješenju ovog gorućeg i dugogodišnjeg problema.

Štoviše, čak je i sam ministar O. Butković skoknuo do Poljica, doduše zasad samo do Podstrane na sastanak s načelnikom M. Bartulovićem i svojim stranačkim kolegom s kojim je razmijenio zadovoljstvo dosad ostvarenim (vidi priloženi članak iz Sl. Dalmacije), a zadovoljstvo najavljenom suradnjom Grada Omiša i SD županije nije skrivao ni omiški gradonačelnik I. Tomasović u razgovoru za portal Dalmacija danas (https://www.dalmacijadanas.hr/omis-se-najesen-pretvara-u-veliko-gradiliste-krecu-izgradnje-srednje-skole-tunela-mosta-preko-cetine-i-gradske-luke).

S obzirom da svaki uspjeh Općine Podstrana i Grada Omiša doživljavamo svojim jer sudbina najvećeg dijela Poljica u njihovoj je nadležnosti, nadamo se da ovi idilični razgovori i dogovori neće biti nauštrb poljičkih interesa u cjelini te da će se spomenuta brza cesta doista i početi graditi umjesto njene najavljene ‘zaobilaznice’ starom Pavićevom cestom kroz srce Poljica.

Stoga se još uvijek nadamo da će ministar Oleg Butković zajedno sa suradnicima udovoljiti uvodno spomenutoj zamolbi poljičkih mjesnih odbora te razabrati da Poljica ipak nisu samo Podstrana i Omiš te da i drugi dijelovi Poljica imaju izvjesne životne potrebe i jednaka prava na život dostojan suvremenog čovjeka.

I zato, poštovani ministre, dobro došli u Poljica, Poljičani Vas željno iščekuju!

17 ožu., 2019 87 Pregleda

BITKA POLJIČANA ZA PRAVO NA VLASTITO IME JOŠ TRAJE

Iako su Poljica zajedno s gordim Mosorom pružila utočište Prvom mosorskom partizanskom odredu, a Poljičani činili više od trećine njegovih prvih boraca podarivši mu i prve zapovjednike, u novinskom osvrtu na obilježavanje 77. obljetnice osnivanja Prvog mosorskog partizanskog odreda održane jučer, 16. ožujka 2019. na gradskom groblju Vrisovci u Omišu, nema ni spomena Poljica, pa se tako i ovoga puta Poljičani i Poljica izgubiše u sintagmi ‘omiški borci’, ‘žrtve Omišana u obrani od fašističkog okupatora, ‘borci iz Omiša’ i tome slično.
 
Ovom primjedbom ne aludiramo ni na kakvu antipoljičku zavjeru, još manje na potrebu prebrojavanja žrtava po osnovi zemljopisnog podrijetla ili na antagonizam prema Omišu, nego naprosto ukazujemo na polagano ali neumitno nestajanje poljičkog identiteta kao posljedicu nepostojanja Poljica kao političkog subjekta. Bilo bi, naravno, korektno prema mnogobrojnim poljičkim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, naročito zbog pokolja više stotina nevinih u Gatima i Docu Donjem, da se barem u komemoriranju spomene ime njihovog zavičaja napose iz razloga što se Poljica ni na koji način nisu okoristila značajnim doprinosom pobjedi nad fašističkim okupatorom.
 
Naprotiv, po završetku Drugog svjetskog rata Poljica su za svoj doprinos pobjedi nad fašizmom ‘nagrađena’ ukinućem vlastite općine i razdiobom poljičkog teritorija između tadašnjih općina Omiš, Split i Sinj, a slično su prošla i u svojoj državi početkom devedesetih kad su iznova ostala bez svoje općine dodatno rascjepkana između čak sedam gradova i općina iako su Poljičani opet u velikom broju bili na braniku svoje domovine. Ukratko, čini se da su Poljičani uvijek rado viđeni kad god je potrebno ginuti za slobodu, ali bez prava da uživaju blagodati te iste slobode pod svojim barjakom i svojim imenom.
13 ožu., 2019 489 Pregleda

SUDJELUJTE U ANKETI: POVIJESNA REGIJA POLJICA KAO PRETPOSTAVKA BRENDIRANJA DESTINACIJE

Poštovane Poljičanke i Poljičani, žitelji i prijatelji Poljica,

kroz program društveno korisnog učenja, Ekonomski fakultet u Splitu u suradnji s udrugom Savez za Poljica radi na istraživanju potencijala mogućeg brendiranja Poljica kao kulturno povijesne regije. Navedeni projekt izvode univ. bacc. oec Tonka Smoljanović i univ. bacc. oec Ana Marija Sanader pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Zorana Mihanovića.

Stoga sve vas kojima je do Poljica stalo neovisno o tome da li ste podrijetlom Poljičani ili niste i neovisno o mjestu vašeg stanovanja pozivamo na sudjelovanje u ovom istraživanju kako biste svojim odgovorima pomogli u iznalaženju optimalnog načina za reafirmaciju nekoć slavne Poljičke knežije u suvremenim uvjetima na dobrobit svih koji u Poljicima žive i posluju kao i na dobrobit Poljicima nadležnih lokalnih samouprava i njima pripadajućih turističkih zajednica, ali i cijeloj SDŽ te Hrvatskoj u cjelini. Anketa je, naravno, anonimna, a svi podaci bit će korišteni isključivo u svrhu spomenutog istraživanja.

Link na anketni upitnik: POVIJESNA REGIJA KAO PRETPOSTAVKA BRENDIRANJA DESTINACIJE