Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
18 lis., 2019 93 Pregleda

S PREDSTAVLJANJA ROMANA „KAVERNA“

U utorak 15. listopada 2019. u prostoru Gradske knjižnice u Omišu predstavljen je antiratni roman “Kaverna” Vedrana Buble, splitskog novinara, književnika i putopisca mlađe generacije. Bublin debitantski uradak koji vješto isprepleće stvarnost i fikciju predstavila je ravnateljica omiške knjižnice Svjetlana Buljević osvrtom na sadržaj romana koji počinje kad pisac u stvarnosti vodi svoju baku Ružicu u selo njenog djetinjstva Svinišće koja mu pak priča o četničkim pokolju u nazočnosti talijanskih fasista u poljičkome selu Gata 1. listopada 1942. koji je nekim čudom izbjegla izmaštana djevojčica Elza. Nakon liječenja, Elza biva odvedena u sirotište u kojemu se suočava s nizom poteškoća u vrtlogu rata, pa roman prati Elzinu borbu za preživljavanje u odrastanju prepunom fizičkih rana i duhovnih ožiljaka.

U nastavku programa ravnateljica Buljević nizom je pitanja potakla autora Bublu na zanimljive odgovore o nastanku “Kaverne” i semantici samoga naslova dovodeći radnju romana u vezu s “Jamom” I. G. Kovačića, pa tako postaje očigledno da su rane bake Ružice zapravo rane i traume djevojčice Elze zadobivene u strašnome ratnom pokolju koji se utisnuo u njeno pamćenje kao jedna velika kaverna ili pukotina, procijep i jama.

Za kraj ovog dojmljivog predstavljanja, a na poziv samog autora, nazočnima se obratio tada osmogodišnjak, a danas još uvijek vitalni starac Andrija Pivčević kao svjedok četničkog pokolja koji je u toj ulozi svjedočio i na beogradskom suđenju četniku Draži Mihailoviću godine 1946. u Beogradu. U iscrpnom i emotivnom nastupu Pivčević je slikovito govorio o svemu što se toga listopadskog jutra godine 1942. dogodilo istaknuvši na kraju kako je ponosan na svoje Gaćane i sebe ne samo zbog žrtve koju su podnijeli nego i zbog načina odgoja novih naraštaja s ciljem da ne zaborave, ali i da ne mrze.

Po dobrom poljičkome običaju, ova večer u omiškoj Gradskoj knjižnici prepuna emocija i dojmova za pamćenje začinjena je soparnikom ispečenim na gatskome kominu Mire Kuvačić.

(Tekst i foto: Marijo Jakovčić)

17 lis., 2019 250 Pregleda

NIJE ČUDO, ALI JE DOBRA VIJEST

Sjajna je vijest da je u Smolonjama od sveukupno 75 stanovnika djece čak 32, što je jamstvo da bi gotovo ‘izumrlo’ selo doista moglo oživjeti uz odgovarajuću potporu svih nadležnih struktura. Stoga podsjetimo da su Smolonje nekoć bilježile dvostruko i više stanovnika kao, primjerice, godine 1931. čak 183, zatim 1948. (178), 1953. (168), 1900. (166), 1961. (162), dok ih je 1991. bilo 105, zatim 2001. (68) i napokon 2011. (79), pa je lako zaključiti da su Smolonje, kao i većina drugih poljičkih mjesta, posljednjih desetljeća na najnižim razinama po broju stanovnika. Utoliko je ova vijest o ‘čudu’ u Smolonjama važnija.

12 lis., 2019 298 Pregleda

U SPOMEN NA HRVATSKOGA BRANITELJA IVU BANA

U subotu, 12. listopada 2019. s početkom u 10.30 sati, u središtu Tugara na Dočinama svečano je otkriveno spomen-obilježje poginulom hrvatskom branitelju Ivi Banu (1964. – 1991.). Prigodnu svečanost otvorio je predsjednik udruge “Ivo Ban” Ivan Velić, a o liku i djelu pokojnika besjedili su još dopredsjednik Dragan Petričević i tajnik udruge Dragan Mandić. Na okolnosti pogibije Ive Bana emotivnim govorom osvrnuo se predstavnik Pakraca, grada na čijem području je našega branitelja zatekla zla sudbina. Potom je tugarski župnik don Marinko Jurišin blagoslovio spomenik, a uz taktove državne himne spomen-ploču su zajedno otkrile supruga i kći pokojnog branitelja.

Svečana misa za pokojnika kojoj je nazočila njegova obitelj s najbližom rodbinom, ali i mnoštvo sumještana, suboraca i predstavnika lokalne vlasti održana je odmah po otkrivanju spomen-obilježja na otvorenome ispod stoljetnoga hrasta uz prikladne liturgijske pjesme Pučkih pjevača Tugare i župnog crkvenog zbora . Po završetku je priređen prigodni domjenak za sve nazočne. Kompletnu organizaciju ove tužne svečanosti koja ponosito simbolizira tugarski i poljički doprinos pobjedi u Domovinskom ratu, od ideje do realizacije spomen-obilježja te svečanog otvorenja istog, ostvarila je udruga “Ivo Ban”. (Izvješće i foto: Žarko Ban)
27 ruj., 2019 127 Pregleda

DA JE NA JEDNOME MJESTU IZLOŽITI SVE ŠTO JE OD POLJICA PREOSTALO…

Uz članak iz današnje Slobodne Dalmacije o Poljičkome statutu, na slici desno je faksimil prve stranice prijepisa Statuta iz 1785. Da Poljica imaju svoj suvremeni interpretacijski centar, ovaj i mnogi drugi prijepisi Poljičkog statuta, uz nebrojene druge artefakte iz poljičke prošlosti, bili bi u njemu izloženi i dostupni javnosti. No kako Poljica, nažalost, već odavno ne postoje, i najvrijednije poljičke memorabilije tj. sve ono što je pamćenja vrijedno, ili kupi prašinu po raznim depoima, ili propada, ili je već odavno uništeno i otuđeno. Drugim riječima, današnji Poljičani kao ni drugi žitelji Poljica gotovo nikakve koristi nemaju od toga što preostalo poljičko kulturno i povijesno blago leži pohranjeno u skrovitim vitrinama raznih ustanova diljem Hrvatske ili, što je još i gore, propada zato što je pohranjeno u neuvjetnim privatnim kućnim spremištima.

Bože moj, da je većinu onoga što je svim nevoljama usprkos preostalo sakupiti, stručno obraditi i izložiti na jednome mjestu u našim Poljicima, kakva bi to samo kulturološka atrakcija bila za domaći i furešti svit!?

25 ruj., 2019 239 Pregleda

GODIŠNJA NAGRADA ZA ZNANOST DR. SC. HRVOJU MIHANOVIĆU

S radošću i neskrivenim ponosom prenosimo vijest da je naš Poljičanin iz Sitnoga i član Nadzornog odbora Saveza za Poljica dr. sc. Hrvoje Mihanović, znanstveni savjetnik u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, nagrađen godišnjom nagradom za, citiramo, značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti, polje geofizika, grana fizička oceanografija, za analizu stvaranja guste vode i njezine razmjere između jadranskih bazena. U 2018. godini, navodi se pored ostaloga u obrazloženju nagrade, dr. sc. Mihanović je svoje rezultate objavio u osam znanstvenih članaka u kojima je pozornost bila usmjerena na fizičke procese u moru te na relevantnost tih procesa za biokemijske pojave zbog čega su bitno promijenjeni nazori o zimskoj dinamici Jadranskoga mora.

Čestitamo kolegi i prijatelju Hrvoju, njegovoj obitelji, a napose roditeljima!

Detaljnije na Dalmacija Danas: www.dalmacijadanas.hr/poznata-imena-31-najboljeg-znanstvenika-u-hrvatskoj-boje-splita-brane-ivica-puljak-i-hrvoje-mihanovic

24 ruj., 2019 106 Pregleda

SAMO TRI ILI ČAK TRI?

Da li je brojka od tri (3) mještanina Krila Jesenica koja su se, prema pisanju SD, pridružila velikoj eko-akciji čišćenja kriljanskog podmorja velika ili mala, prosudite sami. Nama se čini velikom pretpostavimo li da je more mnogima još uvijek ponajprije besplatan deponij, pa je u tom slučaju doista besmisleno prvo bacati smeće u more, a potom ga vaditi i to još roneći! Jer da nije tako malo tko bi se usudio onečišćavati more od kojega navodno mnogi žive i za koje mnogi žive. E sad, znači li to da se jedino trojka iz naslova suzdržala od bacanja otpada u more ili su pak oni jedini u Krilu kojima je naknadno proradila savjest, ne znamo.
 
Bilo kako bilo, ovaj pomalo šaljivi komentar tragikomičnim je do kraja učinio lokalno nadležni Mjesni odbor izjavom u kojoj tvrde da njih nitko nije (po)zvao na akciju čišćenja i da su o njoj saznali tek iz medija. Zato smo mišljenja da su nadobudni volonteri koji su im nenajavljeno i pred nosom pokupili čak 32 kubika smeća još i dobro prošli jer lako je moguće da je ovom akcijom čišćenja nečiji pokušaj zatrpavanja mora ostao uzaludan.
22 ruj., 2019 106 Pregleda

TURISTIČKA ZAJEDNICA POLJICA

Ono što Savez za Poljica već duže vrijeme zagovara i predlaže za Poljica, upravo se dogodilo na otoku Hvaru – udruživanjem više lokalnih turističkih zajednica osnovana je jedna zajednička koja će Hvar promovirati kao jedinstvenu turističku destinaciju.

Iz istoga razloga to isto je potrebno što prije učiniti i na području Poljica i to ne samo zbog očuvanja spomena na nekoć slavnu poljičku knežiju i spriječavanja daljnjeg propadanja politički i teritorijalno rastrojenih Poljica nego i još više zbog očuvanja i optimalnog korištenja brojnih resursa i potencijala kojima ovaj prostor obiluje, a postojeće Poljicima nadležne turističke zajednice istovremeno oskudijevaju.

Podsjetimo, za pojedine dijelove Poljica nadležne su turističke zajednice gradova Omiša, Splita i Trilja te općina Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac koje bi i same profitirale osnivanjem zajedničke turističke zajednice za cijela Poljica i promoviranjem brenda ‘Republika Poljica’ kao jedinstvenog turističkog proizvoda u svjetskim razmjerima.

Zainteresiranima Savez za Poljica nudi svoja razmatranja ove teme s nizom konkretnih i razrađenih prijedloga koji čekaju realizaciju.

https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/osnovana-turisticka-zajednica-otoka-hvara/208923/

14 ruj., 2019 192 Pregleda

POLJIČKA ’VEZA’

S jučerašnje svečanosti u Udbini: dobitnik “Mile Gojsalić” za 2015. umirovljeni general-pukovnik HV Ante Gotovina i član naše udruge pukovnik HV Andrija Mihanović, Poljičanin iz Sitnoga, jedan od zaslužnih za uspješno otvorenje Središta za razvoj vođa „Marko Babić” smještenog u vojarni “Josip Jović” u Udbini. Čestitamo!

10 ruj., 2019 145 Pregleda

DI STE BILI KAD JE GRMILO?

Di ste bili u ožujku 2010. kad je na javnoj raspravi bila Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrane „Kom-Orjak-Greda”? – mogli bismo s današnjom pameću i novostečenim iskustvima priupitati mještane Seoca, ali i većega dijela Srednjih i Gornjih Poljica čija je kvaliteta življenja, ali i vrijednost okoliša izgradnjom ovih čeličnih grdosija nepovratno narušena. Isto pitanje moći ćemo danas-sutra postaviti i žiteljima Donjih i Srednjih Poljica koje također nije zanimala javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS do mosta „Cetina“ u Omišu održana u studenome prošle godine u Dugome Ratu. U oba navedena slučaja valja odati priznanje pojedincima koji su iskazali potrebno zanimanje i učinili što su mogli da se štetne posljedice barem umanje ako se već spriječiti ne mogu kao što to danas pokušavaju učiniti Mjesni odbor Seoca i omiški gradski vjećnik Denis Dujmović kojima izražavamo punu podršku sa željom da uspiju vratiti mir u svoje mjesto.

Stoga se naslov ovog priloga „Di ste bili kad je grmilo?“ odnosi na sva Poljica i sve Poljičane i žitelje Poljica jer dok god jedni drugima ne priskočimo u nevolji i ne iskažemo međusobnu solidarnost djelima, pojedini djelovi Poljica, a posljedično i Poljica u cjelini bit će žrtva kapitala i nebrige onih kojima nije stalo ni do nas ni do Poljica nego samo do gologa profita i svojih sebičnih interesa. Možda bi stoga bila dobrodošla jedna javna tribina u organizaciji MO Seoca na kojoj bi sva Poljica imala priliku iskazati ne samo svoju potporu Selačanima u njihovim nastojanjima da sačuvaju pravo na zdrav i dostojanstven život nego i odaslati poruku svim sadašnjim i budućim ‘dobročiniteljima’ i ‘dušebrižnicima’ da bez poštenih namjera u Poljica ne dolaze!

Što se Saveza za Poljica tiče, mi smo za obranu našeg zajedničkog poljičkoga doma uvijek spremni.