Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
06 sij., 2019 172 Pregleda

DUBROVSKA KATARZA

Da se naše objave u Novoj godini nastave dobrim vijestima, pobrinuli su se mještani poljičke Dubrave. Zato nas je obradovala vijest o uspješnoj realizaciji predstave „BadNjak“ u potpunosti ostvarenoj domaćim snagama (detaljnije na: https://katun-dubrava.weebly.com/novosti/predstava-badnjak) te vijest o prvoj akciji čišćenja smeća u Dubravi (detaljnije na:  https://katun-dubrava.weebly.com/novosti/prva-akcija-ciscenja-smeca-u-dubravi).

Dijeleći radost ostvarenim, čestitamo svim žiteljima Dubrave, a napose najzaslužnijima na duhovnoj i fizičkoj katarzi ili po domaću, pročišćenju duše i tila ovog dičnog poljičkog katuna.

04 sij., 2019 128 Pregleda

STRUKA U KUPE, POLITIKA U ŠPADE!

Kad smo već povjerovali da su struka i politika napokon usuglasili stajalašta po pitanju prioriteta u izgradnji prometne infrastrukture na području Dalmacije, te da je i jednima i drugima na vrhu liste izgradnja brze ceste Solin – Omiš kako su to Hrvatske ceste poodavno objavile u svojim planovima, a Vlada RH potvrdila na svojoj splitskoj sjednici održanoj u svibnju prošle godine, eto obrata! I dok struka i dalje prioritetom drži izgradnju spomenute brze ceste uzduž poljičkog primorja koja bi oživila cijela Poljica (vidi izjavu prometnog stručnjaka dr. Željka Marušića objavljenu u SD od 30. prosinca 2018.), politika se naglo opredjelila za probijanje tunela kroz Kozjak i povezivanje autoceste A1 od izlaza Vučevica preko mosta u Stinicama sa splitskom trajektnom lukom u cilju, kako kažu, oživljavanja Zagore (vidi izjavu župana Blaženka Bobana objavljenu u istom broju SD).

Posljedica spomenutog obrata je novo odlaganje početka izgradnje brze ceste Solin – Omiš te iznuđeno i forsirano preusmjeravanje prometa sa autoceste A1 iz smjera Dugopolja preko čvora „Mravinci“ i čvora „TTTS“ na neuvjetnu cestu Alfonsa Pavića s kraja 19. st. od Žrnovnice preko Srinjina, Tugara i Naklica do mosta „Cetina“ u Omišu odnosno državne ceste D-8 i obratno, uključivo i prometovanje nastavkom Pavićeve ceste od Naklica prema čvoru „Blato na Cetini“, o čemu smo u više navrata pisali. Naravno da nama u Poljicima nije krivo što će ovaj nagli obrat, kako se odgovorni nadaju, oživjeti Zagoru jer Zagora to odavno zaslužuje, nego smo žalosni što će ovim ‘bajpasom’ dodatno biti otežan razvoj naših Poljica koja jednako tako zaslužuju svoju razvojnu priliku.

S obzirom da je legitimno pravo političara da odluke donose sukladno svojim interesima i/ili uvjerenjima, kako vam drago, na poljičkim je predstavnicima da odgovorne uvjere kako bi ne samo za Poljica nego i za širu društvenu zajednicu ipak bilo korisnije poslušati mišljenje struke i držati se već utvrđenih prioriteta. Ako se pitate tko su naši poljički predstavnici, podsjećamo da su to u prvome redu gradonačelnici Omiša i Splita te načelnici Dugog Rata i Podstrane, a potom čelnici mjesnih odbora s područja spomenutih gradova i općina, njih 37 sveukupno.

Međutim, s obzirom na zadane okolnosti i formalno-pravno nepostojanje Poljica, to nipošto ne znači da ostali žitelji s područja povijesnih Poljica, uključivo i brojne udruge te sve ostale pravne subjekte, mogu nijemo stajati po strani skrštenih ruku osim, naravno, ako svi zajedno nismo pomireni s činjenicom da će Poljica i ubuduće u razvojnim planovima Splitsko-dalmatinske županije i Dalmacije kao regije biti ono što su i dosad bila – nepostojeća stavka.

P.S. Dok smo pripremali ovu objavu, na HR Radio Splitu u emisiji Županijska ura od 9 do 9.30 gostovao je Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i još jednom potvrdio da su naša strahovanja od preusmjeravanja tranzitnog prometa na nejaku poljičku cestovnu infrastrukturu, nažalost, posve opravdana.

03 sij., 2019 75 Pregleda

S DOBRIM VIJESTIMA U NOVU GODINU

Grad Omiš i njegov gradonačelnik Ivo Tomasović pobrinuli su se da u Novu godinu zakoračimo s dobrim vijestima, a boljih vijesti za Poljičane i druge žitelje Poljica nema od onih komunalnih. Tako poveći članak u današnjoj SD prenosi vijest da će mještani Doca Donjeg, Putišića, Srijana, Doca Gornjeg i Trnbusa napokon dobiti pitku vodu, Trnbusi uređene društvene prostorije u zgradi stare škole, Smolonje novi krov na zgradi stare škole, Donji Dolac, Dubrava, Kostanje, Podgrađe, Tugare i Zvečanje novoasfaltirane ulice, Tugare uz to i novu mrtvačnicu, a Kostanje i Podgrađe još i javnu rasvjetu, te Zvečanje uličnu odbojnu ogradu. I sve bi bilo ko iz bajke da nije riječ o godini 2019. za koju bi puno primjerenije bile vijesti o uvođenju besplatnog Interneta, otvaranju novih dječjih jaslica i vrtića, domova zdravlja i staračkih domova, novih turističkih sadržaja, radnih mjesta i tome slično.

Za ‘vijesti iz prošlosti’ kojima se Poljičani raduju na pragu prve petine 21. vijeka nije, naravno, kriv Grad Omiš niti omiški gradonačelnik (kojemu, štoviše, valja zahvaliti na svakom, pa i najmanjem doprinosu kvalitetnijem življenju u Poljicima) nego je kriva činjenica koju iznova ponavljamo – višedesetljetno nepostojanje Poljica kao formalno-pravnog subjekta, pa time ni kao jedinstvene stavke u bilo kojem razvojnom planu i proračunu! Drugim riječima, kako stvari stoje, boljemu se je teško i nadati.

30 pro., 2018 257 Pregleda

UMRO JE NAŠ JAKŠA!

U osvit četvrtka, 27. prosinca 2018. u svojoj 73. godini, umro je naš Jakša! Iako rođenjem Komižanin, Jakša je i u Poljicima bio svoj na svome jer se u cijeloj knežiji poodavno znalo da Jakša ne može biti nitko drugi nego veliki prijatelj Poljica i još veći čovjek – književnik i novinar, akademik Jakša Fiamengo.

Premda je naš Jakša za svoje stvaralaštvo i druge životne zasluge zavrijedio nebrojena priznanja i nagrade, uključivo i ona najveća kao što su Orden Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.), “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), nagrada DHK „Tin Ujević“ za pjesničku knjigu godine (2010.), uvijek je rado isticao i svoje prvo poljičko priznanje „Milu Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine koja mu je uručena godine 2005. na 3. Danima Mile Gojsalić u Kostanjama kojima se odužio na razne načine uključivo i vođenjem programa u Večerima soparnika i klapskim susretima u razdoblju dužem od jednog desetljeća.

Bio je naš Jakša i dugogodišnji suradnik manifestacije „Dobrojutro more“ u Podstrani gdje je 2006. za izniman doprinos hrvatskoj književnosti nagrađen plaketom „Dobrojutro more“, a već godinu poslije i za zasluge u kulturi plaketom “Počasni građanin općine Podstrana”.

Desetljećima je Jakša aktivno sudjelovao i u brojnim drugim događanjima s poljičkim predznakom, od tradicionalne manifestacije „Jurini jablanovi“ u Zakučcu do redovitih godišnjih komemoriranja obljetnica smrti poljičkih velikana Josipa Pupačića, Nikole Miličevića, Joze Vrkića, Anđelka Novakovića i drugih. Gotovo nijedno snimanje prigodnih televizijskih i radijskih emisija o Poljicima nije moglo proći bez njegova učešća ili barem preporuke. Nebrojeni su i njegovi tekstovi o Poljicima, napose eseji o Poljicima kao ‘pjesničkoj republici’ i kvartetu poljičkih pjesničkih velikana – Dragi Ivaniševiću, Juri Kaštelanu, Nikoli Miličeviću i Josipu Pupačiću. 

Rječju, naš Jakša se s Poljicima i Poljičanima živo družio na razne načine njegujući uz to i mnoga prijateljstva od kojih je javnosti poznato njegovo druženje s klapom Pasika iz Kostanja te napose dugogodišnje prijateljevanje i profesionalna suradnja s potpisnikom ovih redaka. U mnogim je prigodama naš Jakša posjećivao Poljica, a mimo toga je svugdje i u svakoj prilici nesebično zalagao sav svoj autoritet, znanja i vještine za prosperitet i čast nekoć slavne knežije.

Zbog svega navedenog, a napose zbog emotivnih poveznica koje nije moguće posve vjerodostojno izraziti u pisanoj formi, Poljičani danas mogu tužna srca, ali i sa neskrivenim ponosom reći – umro je naš Jakša!

U raj Te poveli anđeli, dragi naš prijatelju, a dobrodošlicu Ti izrazila spomenuta poljička braća po peru s kojima si se za života družio slaveći svoja i naša Poljica, našu Dalmaciju i domovinu nam Hrvatsku.

U ime OO Dana Mile Gojsalić, Saveza za Poljica i Tvojih poljičkih prijatelja,

Ante Mekinić

Napomena: Oproštaj s Jakšom bit će priređen u subotu 5. siječnja 2019. u 9.15 sati na splitskom groblju Lovrinac odakle posebnim autobusom svi koji žele mogu produžiti do groblja u Komiži (trajekt iz Splita polazi u 11 sati) gdje će u 15.00 sati biti obavljena sahrana, nakon čega slijedi povratak u Split istim autobusom (trajekt iz Visa polazi u 17.00 sati)

21 pro., 2018 124 Pregleda

AKO I NISU ZAGORA, POLJICA SU ZAGORILA!

S nadom da ostvareni rezultati potkrijepljuju euforičan naslov priloženog članka iz današnje SD, radujemo se mogućnosti da je Dalmatinska zagora napokon doživjela svoje zvjezdane turističke trenutke. Čudi nas, zapravo, da se to i ranije nije dogodilo. Zanimljivo je, međutim, primjetiti da u turističkom kontekstu Dalmatinsku zagoru, kako se u tekstu navodi, čini prostor koji obuhvaćaju gradovi Sinj, Trilj, Imotski, Vrgorac i Vrlika te općine Dugopolje i Klis. Dakle, ne i Poljica usprkos tome što se u mnogim drugim slučajevima Poljica ili pojedini dijelovi Poljica spominju u kontekstu Dalmatinske zagore. Štoviše, upravo jedna takva obavijesna tabla županijske TZ zarasla, doduše, u žuku, stoji uz cestu poviše Zakučca prema Naklicama. No dobro, činjenica jest da Poljica nisu Zagora jer Poljica su zaokružena prirodna, povijesna i kulturološka cijelina.

S druge pak strane svjedoci smo kako se u medijima gotovo svaki događaj s područja Gornjih pa čak i Srednjih Poljica prikazuje kao vijest s područja Omiške zagore. Dakle, ne kao vijest iz Poljica ili s područja Poljica. Na taj način Poljica ili pojedini dijelovi Poljica jesu i nisu Zagora, dalmatinska ili omiška, kako se tko sjeti i napiše, ali u oba slučaja nisu ono što jesu, dakle Poljica.

Bilo kako bilo, osim što su već desetljećima formalno-pravno nepostojeća, Poljica eto pomalo iščezavaju i kao toponim. A kad već Poljica ne postoje, kad ih nema, onda se s prostorom Poljica može činiti što je kome volja i kako mu drago, a što se sve više i sve češće i događa. I to na štetu Poljica, naravno. Svjedoči tome vjetroelektrana u zaštićenim njedrima Mosora, gospodarska zona u turistički najatraktivnijem dijelu Poljica koje uživa čak dvostruku prirodnu zaštitu, prometna infrastruktura koja Poljica od izoliranog promiče u tranzitno područje te napose nepostojanje Poljica kao stavke u proračunima svih sedam Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave i njihovih turističkih zajednica uključivo i županijsku razinu kao osmu.

I zato, dok je Zagora mudrušću svojih žitelja napokon dosegla status perjanice ruralnog turizma u hrvatskoj, Poljica su, slavnoj prošlosti usprkos, tek očerupana kokoš kao ogledalo poljičkog narcizma i izostanka prijeko potrebnog zajedništva. Nadu u bolje poljičko sutra bude mlade snage u vodstvima većeg broja mjesnih odbora s područja Poljica, no samo pod uvjetom da se napokon svi zajedno dohvate istoga štapa barem u najvažnijim pitanjima za budućnost Poljica.

18 pro., 2018 106 Pregleda

IMA SE, MOŽE SE, ALI KAKO ZA KOGA I KAKO GDJE

Dok čelnici županije i Županijske uprave za ceste pompozno najavljuju skorašnje stavljanje u tranzitni promet okrpljene Pavićeve ceste kroz Poljica s kraja 19. stoljeća, mediji su danas objavili da je ministar prometa Oleg Butković u Rijeci potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih 520 milijuna kuna za izgradnju ceste D 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, zasigurno najskuplje u Hrvatskoj s obzirom da će svega tri kilometra ove ceste koštati nevjerojatnih 520 milijuna kuna ili 20 milijuna eura po kilometru.

Rekli bismo „ima se, može se“ da nije gorke spoznaje kako će buletu platiti naša županija, a napose naša Poljica s obzirom na tko zna koju po redu odgodu izgradnje ‘ceste zvane čežnja’ Solin – Omiš koju će, na našu žalost, do daljnjega glumiti spomenuta Pavićeva cesta od Strožanca preko Žrnovnice, Srinjina, Tugara i Naklica do Omiša jer novci potrošeni mimo prioriteta moraju se negdje ‘namaknuti’.

Usporedbe radi, za igradnju brze ceste Solin – Omiš u razdoblju od 2017. do 2020. isti investitor Hrvatske ceste d.o.o. planirao je utrošiti (ne i utrošio!) svega pola navedenog iznosa ili točnije 265.142.000,00 kn.

Spavate li mirno, Poljičani, Omišani, Splićani i drugi žitelji SDŽ?

Detaljnije na https://novac.jutarnji.hr/…/ovo-ce-biti-najskuplja…/8190515/

17 pro., 2018 134 Pregleda

POLJIČKI BOŽIĆNI DOMJENAK U ZAGREBU

Možda bi i ova naša internetska stranica poljica.hr morala što prije prerasti u portal jer kao što vidimo, portali povezuju ljude ne samo s jednog kraja svijeta na drugi nego čak i unutar jedne male zajednice kao što je naša poljička. Stoga zahvaljujući portalu Totalno.hr saznajemo za prigodno blagdansko druženje naših zagrebačkih Poljičana kojemu su nazočili brojni gosti i uzvanici. Da smo ranije bili upoznati s namjerama, zamolili bismo naše da na Božni domjenak svakako pozovu i nekoga iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ili barem iz Hrvatskih cesta d.o.o. No, bilo kako bilo, našima je svejedno lipo bilo i Bože im daj još lipše i ubuduće!  

Više o tome pročitajte na https://www.totalno.hr/tradicionalni-zagrebackih-poljicana/?fbclid=IwAR1rJ1XRwfMUxyMDGR6v_5OzAgezO0InOq9JRR8JE6A_0CEGxsaXKPP_Lok

16 pro., 2018 167 Pregleda

DUGORAĆANI NA (STAKLENIM) NOGAMA

Poznavatelje domaće glazbene scene nimalo ne čudi što je Gradski zbor „Brodosplit“ svojim nastupom oduševio mnogobrojne Dugoraćane i što ih je, kako naslov kaže, podigao na noge. Zavidimo im i žalimo što ih jednako tako nije podigla na noge ponovljena javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš državne ceste D8 od čvora TTTS do mosta „Cetina“ u Omišu održana u istoj dvorani 9. studenoga ove godine koja je tako bez ozbiljnijih prigovora s poljičke strane (osim primjedbi građanske inicijative „Krilo, probudi se!“ i udruge Savez za Poljica) dobila našu suglasnost i dala ‘zeleno’ svijetlo izgradnji željno iščekivane brze ceste, a da pri tome nije ponudila nijedan suvisli odgovor na najvažnija pitanja kao što su posljedice izgradnje trajektnog pristaništa u Krilu, izgradnje pristupnih cesta, mjesta i načina deponiranja milijuna kubika iskopa i zaštite brojnih arheoloških lokaliteta koje trasa presijeca, a što bi itekako trebalo brinuti ne samo Dugoraćane nego i sve ostale žitelje Poljica. Drugim riječima, i ovoga smo puta svi zajedno pali gotovo bez ispaljenog metka i svojom pasivnošću dopustili da nas ‘operiraju’ bez prave dijagnoze i naslijepo. To se valjda još samo u Poljicima može!?