MOJIM POLJIČKIM PROFESORIMA U POSJETE

U istome broju Vijenca, časopisa za kulturu Matice hrvatske, objavljena su dva priloga na koja Poljičani mogu biti ponosni: jedan o poljičici kao sastavnici hrvatske tropismenosti akademika Matea Žagara, a drugi o prisjećanju profesorice Nives Opačić na svoje poljičke profesore, Juru Kaštelana, Nikolu Milićevića i Josipa Pupačića. Prilog o poljičici smo objavili na našim stranicama 24. srpnja 2024. dok prilog profesorice Opačić, ugledne hrvatske jezikoslovke, znanstvenice, filologinje i književnice objavljujemo danas uz zahvalu profesorici Opačić na nadahnutome eseju te uredništvu časopisa Vijenac na objavi priloga u ljetnjem trobroju (Vijenac br. 792-794 od 18. srpnja 2024.).

Poveznica na prilog: https://www.matica.hr/vijenac/792/mojim-poljickim-profesorima-u-posjete-36681/

POLJIČICA KAO SASTAVNICA HRVATSKE TROPISMENOSTI

U istome broju Vijenca, časopisa za kulturu Matice hrvatske, objavljena su dva priloga na koja Poljičani mogu biti ponosni: jedan o poljičici kao sastavnici hrvatske tropismenosti akademika Matea Žagara, a drugi o prisjećanju profesorice Nives Opačić na svoje poljičke profesore, Juru Kaštelana, Nikolu Milićevića i Josipa Pupačića. Prvo ćemo objaviti prilog o poljičici koji je akademik Žagar napisao u povodu svečanosti proglašenja ovog poljičkog narodnog pisma nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2024. u NSK u Zagrebu. Koristimo priliku još jednom zahvaliti akademiku Žagaru na dojmljivome izlaganju ali i uredništvu časopisa Vijenac na objavi priloga u ljetnjem trobroju (Vijenac br. 792-794 od 18. srpnja 2024.).

Poveznica na prilog: https://www.matica.hr/vijenac/792/poljicica-kao-sastavnica-hrvatske-tropismenosti-36680/

PRIČA O SUPRUŽNICIMA MIKAS KOJI SVOJU BAŠTINU ŽIVE  

Priča o pokušaju bračnoga para Mikas da u etno selu Dolovi u Srijanima, uz pomoć Ivana Pavića koji im je ustupio dio vlastitoga imanja i prijatelja iz zagrebačke udruge Val kulture koji su im stavili na raspolaganje svoja znanja, prezentiraju dio bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa Gornjih Poljica, dokaz je hipoteze koju kao Savez za Poljica promičemo godinama da su Poljica veliki muzej na otvorenome, a njegovi kustosi Poljičanke i Poljičani koji Poljica žive.

Stoga se radujemo obećavajućemu početku Lucije i Gorana u njihovome naumu da prošire turističku ponudu Poljica na način da živeći poljičku baštinu od nje i žive, te pozivamo sve subjekte u turizmu (i šire) s područja Poljicima nadležnih gradova i općina da im u tome pomognu jer njihov uspjeh zalog je opstojnosti našega, poljičkoga i hrvatskoga, identiteta. I zato, Lucija i Gorane – sretno!

O SVRSI OMIŠKE OBILAZNICE

Puštanjem omiške obilaznice u promet potkraj svibnja ove godine dogodilo se upravo ono na što smo godinama upozoravali s ovih stranica: dionica Jadranske magistrale od Omiša prema Splitu neće se značajnije rasteretiti nego će se stvoriti novi zastoji u prometu i tamo gdje ih dosad u toj mjeri nije bilo, a to je u prvome redu županijska (Pavićeva, austrijska ili kako vam drago) cesta-ulica br. 6142 od Strožanca do Blata n/C.

Stoga još jednom ponavljamo: prava (da ne kažemo i jedina) svrha izgradnje ovakve omiške obilaznice i njenoga (nepromišljenoga) nastavka prema Dugom Ratu samo je pokušaj novoga ‘kupovanja’ vremena za još jednu odgodu izgradnje brze ceste Split-Omiš kojoj nema alternative.  

TUGARANI SPREMNI ZA NOVE PROSVJEDE

Tugarani spremni za nove prosvjede zbog neispunjenih obećanja glede modernizacije preopterećene županijske ceste koja prolazi njihovim dvorištima. Čudi samo što su uopće vjerovali ljudima koji desetljećima nisu u stanju riješiti vitalne probleme Splitske urbane aglomeracije iako je tzv. vertikala vlasti u njihovim rukama.

PRVI USPON NA KOZIK SVETOME JURI BEZ DON IVANA PRELASA

I ove se godine prve subote u srpnju 60-tak odvažnih Poljičana, među kojima je bio i član naše udruge Damir Kaćunko koji nas je o svemu izvijestio i dostavio fotografije, okupilo na drugom najvišem mosorskom vrhu Koziku ili Sv. Juri (1319 m) pred drevnom kapelom sv. Jure. I ove je godine svetu misu održanu u 10 sati predvodio don Dražen Balić ali ovoga puta bez dolačkoga župnika don Ivana Prelasa koji je, nažalost svih koji su ga poznavali, shrvan teškom bolešću sutradan preminuo.

Tako je, eto, bolesti i smrti usprkos ali i nesnosnoj žegi i ljutome Mosorskom kršu još jednom ispunjen vjekovni zavjet Poljičana svojim pređima i svome nebeskome zaštitniku svetome Juri.

IVAN VULIĆ, OTOK ZNANJA U MORU NEZNANJA

Ako je suditi po sudbini koja je zadesila člana naše udruge dipl. inž. građ. Ivana Vulića, znanje je – prokletstvo! Zašto? Zato što živimo u vremenu u kojemu rijetkim znalcima poput njega preostaje samo nemoćno gledati kako neznalice kolo vode. No Vulić se ipak ne miri s time nego neumorno govori, piše i upozorava ne odričući se nade da razum i struka prije ili poslije moraju prevladati. Da je više Vulića ili barem onih koji ga podržavaju, mnoge bi stvari po pitanju prometa na području Splitske urbane aglomeracije krenule nabolje. Stoga sa zadovoljstvom prenosimo ovaj članak s Tportala iz pera Damira Petranovića s preporukom da ga pročitate, podržite i podijelite s drugima.

Poveznica na članak: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zapetljani-splitski-promet-nece-docekati-bolje-dane-barem-ako-se-pita-ovog-umirovljenog-inzenjera-nevjerojatna-sporost-foto-20240705

JOSIP ŠKORIĆ: MOST I OBILAZNICA DO 2030.! MOŽDA?

Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta d.o.o. državne tvrtke kojoj je pored ostaloga povjerena i izgradnja fantomske brze ceste Split–Omiš svojim dosadašnjim izjavama po pitanju rokova njene izgradnje i načina financiranja pokazao se pravim gospodarom svoje riječi u smislu „ja reka, ja poreka!“

 

GATSKI OBLJETNIČARI

Evo lipe priče o gatskim obljetničarima DVD-u Gata (40 godina), Kickboxing klubu „Sv. Jure“ (25 godina) i Planinarsko-ekološkoj udruzi Gata (20 godina) iz pera Mladena Nejašmića objavljene u današnjemu broju SD. Čestitamo!

U LAŽI SU KRATKE NOGE

O opetovanim najavama ministra prometa Butkovića kako ćemo novu cestu Split-Omiš imati do 2027. može se reći samo ono što svakim danom postaje sve očitije – u laži su kratke noge!

Što se pak tiče izgradnje 4,5 kilometara duge dionice od Dugog Rata do Omiša, važnije od roka njene izgradnje je trasa kojom se ista namjerava graditi. Naime, investitor Hrvatske ceste d.o.o. inzistira na trasi koja potencira nova odroništa u naseljenome dijelu grada i koja uz to trajno narušava prepoznatljivu vizuru Omiša i njegove ambijentalne vrijednosti sa stajališta estetike, buke i čistoće zraka. Stoga bi razumno bilo na vrijeme razmotriti moguću korekciju trase prema Dugom Ratu u horizontalnom i vertikalnom smislu kako uz sve navedeno ista ne bi nepotrebno zauzimala vrijedno građevinsko zemljište no jednako tako i zbog racionalnije odvodnje i zbrinjavanja oborinskih voda.