Nezadovoljni načinom na koji Hrvatske ceste d.o.o. kao investitor pristupaju rješavanju prometne cestovne infrastrukture na području Omiša i Poljica ali i cijele Splitske urbane aglomeracije, Savez za Poljica posljednjih je godina u više navrata i na razne načine upozoravao nadležne i odgovorne u HC-u i resornome ministarstvu na izgledne štetne posljedice loših rješenja na kojima HC uporno inzistiraju te pozivao na javnu raspravu i razmjenu argumenata nudeći uz to vrlo konkretna alternativna rješenja domaćih stručnjaka. Umjesto odgovora i razgovora doživjeli smo i doživljavamo posvemašnje ignoriranje unatoč tome što iz dana u dan na vidjelo izlaze brojni nedostaci koji, nažalost, potvrđuju naša promišljanja i predviđanja. No kako je to jalova utjeha nastavili smo s traženjem načina kako doprijeti do svijesti onih u čijim su rukama i sukno i škare, a to su, ponovimo, odgovorni u Hrvatskim cestama d.o.o. i resornome Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Prilika se ukazala nenadanim raspisivanjem postupka javne nabave za izradu Prostorno-prometne i građevinske studije šireg područja grada Omiša čiju pravu svrhu znaju samo Hrvatske ceste d.o.o. s obzirom da je glavnina objekata cestovne infrastrukture omiške obilaznice već izgrađena. Pa ipak, netom po saznanju da je izrada spomenute studije povjerena tvrtki TraffiCon d.o.o. iz Zagreba, zamolili smo gradonačelnika Grada Omiša Ivu Tomasovića da s rečenom tvrtkom stupi u kontakt kako bi odgovorne u njoj upoznao s našim prijedlozima i razmišljanjima za koja držimo da su itekako referentna i vrijedna pozornosti.
U tu svrhu su stručni članovi i suradnici naše udruge izradili situacijski prikaz rješenja čvorova “Dugi Rat” i “Omiš-zapad” sa spojnom cestom i ‘donjom obilaznicom’ Omiša (u prilogu) u kojemu su ucrtane i obje trasa nastavka omiške obilaznice prema Dugom Ratu i to: važeća ili službena trasa koju je izradio IPZ Zagreb, a koju forsiraju HC provodeći javnu nabavu za njenu izgradnju i zamjenska trasa koju predlaže SZP. Usporedba jedne s drugom na istoj podlozi omogućuje lakše uočavanje manjkavosti prve i prednosti druge. U najkraćemu: izvedba službene trase problematična je već zbog zahtjevne i nepotrebne račve u tunelu “Komorjak-sjever”, a potom i zbog izgradnje dvaju tunela („Ljut 1“ i „Ljut 2“) te dvaju vijadukata („Naklice“ i drugi neimenovani) što će zahtijevati više vremena i novca jer se ne može, primjerice, istovremeno raditi sekundarna obloga tunela i transportirati nosače vijadukta. Pored toga poseban problem su padinski tuneli ispod kojih su stambeni objekti na Priku pa će biti potrebna skupa zaštita od odrona stijena s litice i reducirano miniranje, a što znatno povećava troškove izgradnje. Uz sve navedeno izgradnjom spomenutih tunela i vijadukata ozbiljno će biti narušena prepoznatljiva vizura i ambijentalne vrijednosti Omiša (‘trorogi vrh’) sa stajališta estetike, buke i čistoće zraka.
Treba imati na umu i to da će za svo vrijeme izgradnje u tunelu „Komorjak-sjever“ kod račve tj. na mjestu nastavka radova bit nužna regulacija prometa bilo povremenim zatvaranjem ili na neki drugi način što će imati izravan utjecaj na odvijanje prometa obilaznicom i potrajati godinama. Pa ipak, realizacija ove zahtjevne i skupe obilaznice unatoč svim naporima neće donijeti željene učinke po pitanju prometnih potreba Grada Omiša i Poljica s obzirom da je njena jedina svrha (za)obilazak najužeg središta Omiša ali ne i njegovo integriranje u prometne tokove. Drugim riječima, kad obilaznica jednom bude dovršena omogućit će samo tzv. izlijevanje prometa s Jadranske magistrale iz smjera Makarske na postojeću cestovnu infrastrukturu u Zakučcu i ništa drugo.
Nastavak trase obilaznice prema Dugom Ratu također ima mnogo nedostataka jer zadire u područje namijenjeno stambenoj izgradnji pa će i cijena otkupa zemljišta biti veća. Položaj čvora „Dugi Rat“ je neprirodan zato što žiteljima Dugog Rata uvjetuje uključivanje u promet povratom spojnom cestom prema istoku (Omišu) u dužini od jednog kilometra i još kilometar po zaobilaznici da bi se došlo na polazišno mjesto, pa se nameće pitanje tko će se takvom prometnicom uopće koristiti? Pored toga, da bi se pristupilo industrijskoj zoni na „Glavici“ bit će potrebno spustiti se na postojeću magistralu i preko sadašnjeg križanja pristupiti istoj. U projektantskom smislu imamo nepotrebno spuštanje nivelete trase na oko 60 m n/v, odnosno ‘izgubljenu visinu’ što je traserski vrlo nepovoljno u vozno-dinamičkom smislu. Uz sve to će na samom pristupu spojne ceste sa DC8 biti potrebno porušiti 6 (šest) stambenih objekata. Spojna cesta sadrži i tunel dužine 833 metra.
S druge strane, zamjenska trasa za koju se zalaže Savez za Poljica koja uključuje i čvor “Omiš-zapad” u Zakučcu ne samo da nema navedenih problema nego za manje novca nudi još i dodatne pogodnosti kao što je izgradnja servisnog tunela za polaganje vodovoda za potrebe Duća, Podstrane, Splita i srednjodalmatinskih otoka te energetskih i drugih komunalnih instalacija (npr. kanalizacije), k tome omogućuje izvođenje potrebnih radova bez ometanja prometa i što je najvažnije, odvijanje prometa u svim željenim smjerovima.
Usvajanjem predložene nove trase oslobađa se znatan prostor koji je jedini preostao za moguće širenje grada s obzirom da su resursi na lijevoj obali Cetine uglavnom potrošeni. K tome je otkup zemljišta na novom koridoru zasigurno barem za trećinu jeftiniji u odnosu na projektirano stanje, pa bi se racionalizacijom trase obilaznice prema Dugom Ratu postigle znatne financijske uštede dostatne za izgradnju obilaznice Srinjina i Tugara u dužini od oko 9 kilometara koju je po ubrzanom postupku moguće izgraditi u kratkome roku umjesto zahtjevne rekonstrukcije postojeće županijske ceste odnedavno dodatno opterećene prometom s magistrale, što bi trajalo unedogled.
Sve navedeno i osobno smo prezentirali gradonačelniku Tomasoviću na radnim sastancima održanima 19. i 31. srpnja ove godine u njegovome uredu. Gradonačelnik je podržao naša razmišljanja i prijedloge te obećao proslijediti ih odgovornima u tvrtki TraffiCon d.o.o. i načelniku susjedne Općine Dugi Rat ali i HC-u, sve s ciljem kako bi se u konačnici iznašla optimalna prometna rješenja, a što se naročito odnosi na planiranu izgradnju nastavka dionice obilaznice prema Dugom Ratu.
Valja naglasiti da lošim prometnim rješenjima pridonosi i neodgovarajuća prostorno-planska dokumentacija na razini SD županije, gradova i općina uključivo Splita, Omiša i Dugog Rata, u čijim izmjenama, začudno, Hrvatske ceste ne sudjeluju ali zato izgovore za nečinjenje i krivca za sve loše napravljeno pronalaze u toj istoj prostorno-planskoj dokumentaciji što je neodgovorno, apsurdno i bahato. Stoga ne čudi što su se odgovorni u Hrvatskim cestama d.o.o. i resornome ministarstvu oglušili o naše pozive za održavanje javne tribine upućene im posredovanjem Grada Omiša u travnju i lipnju prošle godine kako bi naši građani pravovremeno i iz prve ruke saznali zašto Hrvatske ceste d.o.o. čine sve što je u njihovoj moći da ne učinu gotovo ništa od onoga što nam je nasušno potrebno kao što je izgradnja spomenutog čvora “Omiš-zapad” u Zakučcu, izbijanje tunela “Lisičina”, izgradnja velikoga rotora na spoju D70 sa D8 (magistrala), korekcija trase dionice obilaznice prema Dugom Ratu, izgradnja obilaznica Tugara, Srinjina i Žrnovnice s jedne te Gata, Ostrvice i Zvečanja s druge strane itd. a o izgradnji fantomske brze ceste od Stobreča do Omiša ili barem njene najkritičnije dionice od TTTS-a do Grljevca da i ne govorimo. Začudna je, međutim, pasivnost županije, gradova i općina s područja Splitske urbane aglomeracije koji se tim povodom rijetko oglašavaju, a još manje međusobno surađuju.
Poveznica na situacijski prikaz rješenja čvorova “Dugi Rat” i “Omiš-zapad” prema prijedlogu SZP: DUGI RAT – OMIŠ – 2024 – 001_new
Piše: Ante Mekinić
