Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
02 svi., 2019 676 Pregleda

NAJAVA 30. JUBILARNOG OMIŠKOG KULTURNOG LJETA

Mora se priznati da najavljeni program 30. jubilarnog omiškog kulturnog ljeta daje povoda za prigodnu laudu novinara SD voditelju Centra za kulturu Omiš Petru Buljeviću, ali ne i povoda za zadovoljstvo Poljičanima s obzirom da su u podužem tekst Poljica spomenuta tek usputno pri čemu je najzanimljivija najava praizvedbe predstave „More“ u koprodukciji Roberta Kurbaše i Enesa Kiševića 23. svibnja ove godine na obljetnicu smrti Josipa Pupačića.

Nije, naravno, omiški Centar za kulturu kriv što Poljica nemaju svoje kulturno ljeto s obzirom da je više nego očigledno da ‘omiško’ nije isto što i ‘poljičko’ ma koliko Omiš i najveći dio Poljica administrativno bili jedno. Ali ako Poljičani žele sačuvati svoju baštinu i svoj kulturni identitet, te napokon sve brojnijim turistima osigurati barem kakvu-takvu kulturno-zabavnu ponudu, morat će se puno više oslanjati na vlastite kulturne projekte i na taj se način izboriti za primjerenije mjesto i ulogu u programu omiškog kulturnog ljeta.

Drugim riječima, Poljičani poštovani, u se i u svoje kljuse!

01 svi., 2019 2.946 Pregleda

PREDSTAVLJENO NOVO IZDANJE POLJIČKOG STATUTA

Posljednjeg dana travnja 2019. pred 50-tak okupljenih Poljičana i prijatelja Poljica mahom starije generacije, u Glagoljaškome sjemeništu na Priku predstavljena je nova redakcija Poljičkog statuta (Društvo Poljičana Sveti Jure Priko i Književni krug Split – Omiš, 2019.) o kojemu su govorili članovi Uredničkog vijeća Darijo Radović i Petar Rodić u ime Društva Poljičana, akademik Nenad Cambj u ime Književnog kruga Split te akademik Radoslav Tomić i recenzent izdanja prof. dr. sc. Željko Radić. U programu je sudjelovala i klapa Pasika iz Kostanja, a nazočni su bili i predstavnici Udruge zagrebačkih Poljičana “Sv. Jure” te Saveza za Poljica.

O suradnicima u projektu (Neven Marin, grafička priprema; Vlade Zemunik, karta Poljica; Laser plus, tisak), donatorima (Centar za kulturu Općine Podstrana, Grad Omiš, Splitsko-dalmatinska županija, Općina Dugi Rat) i razlozima za objavljivanje nove redakcije Statuta s obzirom na 30 godina od posljednje Miroslava Pere (Književni krug – Split, 1988.), govorili su predsjednik i dopredsjednik Društva Poljičana.

Izlaganje o Statutu kao jedinstvenom povijesno-pravnom spomeniku održao je uvodno spomenuti prof. Željko Radić smatrajući osobitom čašću pisanje proslova novome izdanju. Sadržajno, novo izdanje Poljičkog statuta uz izvorni tekst donosi i njegov osuvremenjeni prijevod, pa je prava šteta što zbog lakšeg međusobnog praćenja nisu grafički priređeni usporedo kao što je to, primjerice, učinjeno u već spomenutom Perinom izdanju statuta.  

Zaključno, najnovije izdanje Poljičkog statuta i više je nego dobrodošlo, pa suizdavačima valja čestitati na uspješno obavljenom poslu kojim su mnogim poštovateljima nekoć slavne Poljičke knežije omogućili da se napokon domognu svog primjerka ovog bisera među poljičkim i hrvatskim povijesno-pravnim spomenicima. (A. Mekinić)

01 svi., 2019 1.114 Pregleda

DIPL. INŽ. GRAĐ. IVAN VULIĆ: U (HRVATSKE) CESTE SU SE UVUKLE POLITIKA, PRAVNICI, EKONOMISTI, A STRUČNJAKA NEMA!

Zbog velikog zanimanja poljičke i omiške javnosti za tv-prilog o izgradnji zaobilaznice Omiša objavljen u dokumentarcu „Apsurdistan“ Hrvatske televizije 29. travnja 2019. u 20.05 na 1. programu, donosimo link na dio emisije posvećen ovom velikom infrastrukturnom problemu koji bi u budućnosti za Poljičane i druge žitelje Poljica mogao postati i još veći, a kako i zašto pogledajte, poslušajte i uvjerite se sami.

Kako biste bolje razumili zašto problemi nastaju i zašto se ne rješavaju, posebnu pozornost obratite na komentare najmeritornijeg od svih sugovornika dipl. inž. građ. Ivana Vulića, napose dio od 6:20 do 6:37 minute. Štoviše, kao vrstan poznavatelj ove problematike ono najvažnije izrekao je u samo jednoj rečenici koju zato u naslovu i citiramo i zbog koje 18 mjesnih odbora s područja Poljica i nekoliko udruga uključivo i našu, (zasad bezuspješno) traži sastanak s ministrom prometa Olegom Butkovićem.

Spomenuti prilog pogledajte na: https://www.youtube.com/watch?v=GnehilUIM5I&feature=youtu.be

28 tra., 2019 961 Pregleda

NOVI POLJIČKI DEKAN ODASLAO PORUKU MIRA POLJIČANIMA

I ovogodišnje misno slavlje u povodu obilježavanja blagdana sv. Jure na povijesnom poljičkom zborištu Gradac potvrdilo je dojam iz prethodnih godina da s povećanjem broja automobila opada broj vjernika koji mu nazoče. Tako su se posjetitelji i ovoga puta morali probijati između vozila natiskanih u nepreglednim dvorednim kolonama iz oba prilazna smjera kao i onih u prolazu, a nepovoljan dojam osnažili su banci s bižuterijom na zemljanom parkiralištu te napose poluprazan proplanak pred samom crkvicom i improviziranim žrtvenikom.

Pa ipak, sve nabrojeno nipošto ne umanjuje zasluge koje stotine ustrajnih (nije malo, ali pamtimo godine kad se broj nazočnih izražavao u tisućama) koji su svojom nazočnošću uveličali misno slavlje koje je premijerno u ulozi poljičkog dekana predvodio župnik Kostanja don Špiro Čikeš. Njemu su pomagali kolege župnici don Stanko Pejar iz Zvečanja, don Ante Delić iz Srinjina, don Marinko Jurišin iz Tugara te domaćin, župnik Gata don Ante Šošić.

Posebno nadahnuta bila je propovijed novog poljičkog dekana don Špira Čikeša posvećena zagovoru mira kako onog unutarnjeg u čovjeku tako i onoga među Poljičanima i drugim žiteljima Poljica. Notu svečanosti ovoj tradicionalnoj svetkovani podarili su svojim pjevanjem i sviranjem Župni zbor iz Kostanja osnažen glasovima članova klape Pasika te puhački orkestar Hrvatskog katoličkog glazbenog društva „Podstrana“. Svojom nazočnošću svečanost su uveličali i prvi ljudi Grada Omiša, gradonačelnik Ivo Tomasović i predsjednik GV Zvonko Močić, načelnik Općine Dugi Rat Jerko Roglić, predstavnici Društva Poljičana te naravno, Saveza za Poljica (ispričavamo se ako smo koga nehotice izostavili). 

Posebnu zahvalnost zavrijeđuju ljudi ‘iza scene’ koji su podjednako zaslužni za uspješan nastavak tradicije štovanja sv. Jure, a koji postaju ‘vidljivi’ tek onda ako u obavljanju svoga posla zataje. Na sreću, i ovoga je puta, valja naglasiti, sve štimalo, pa čak i uvodno spomenuti ‘mimohod’ pješaka s vozilima koja su naposlijetku dočekala i svoju porciju blagoslova. No možda je ipak sazrijelo vrijeme da se razmisli o prekidu ove anakrone prakse ne samo iz razloga što autoindustrija ničim ne zavrijeđuje pridanu joj pozornost nego prije svega zato da hodočašće Poljičana svetome Juri bude o ozračju nebeskog poslanja ovog ekološki ‘osviještenog’ sveca kojega puk od davnine i ne bez razloga naziva još i Zeleni Juraj baš zato što pored ostalog simbolizira buđenje prirode i zdrav način življenja.

Zato bi lijepo bilo da se već dogodine odustane od blagoslova ‘limenih konja’ (ne i vozača!), štoviše, predlažemo da se vozilima zabrani i sam pristup Gracu kako bi vjernici u prigodnoj procesiji prošetali od improviziranih parkirališta u Podgracu i negdje nadomak Naklicama do svoga omiljenog sveca. Ne samo što bi im to bio motiv da se bolje organiziraju i na Gradac dolaze jednim zajedničkim umjesto svatko svojim vozilom nego bi još uz to učinili dobro svome zdravlju što bi zacijelo i sv. Jure dodatno honorirao. Tako bi poljičkome zaštitniku napokon mogli pristupiti i oni stariji i bolesni za koje bi se mogao osigurati nužan parking, pa bi osim zadravlja, humanosti i socijalne osjetljivosti, i sveukupan dojam o stoljetnoj poljičkoj uljudbi – i u praksi bio potvrđen. 

Nije teško zamisliti prizor (a niti ga realizirati!) gdje Poljičani organizirano iz svojih župa dolaze do spomenutih centralnih prakirališta, a onda predvođeni svojim župnikom i mjesnim glavarom, zakićeni svojim barjacima i osnaženi tradicionalnim napjevima svojih pučkih pivača i zborova, pristupaju Gracu iz svih smjerova naočigled zadivljenih turista i putnika namjernika koji na taj način svjedoče satu žive poljičke povijesti.

No, kako se ono kaže, što se babi htilo, to se babi snilo, pa tako valjda i autoru ovih redaka!

Piše: Ante Mekinić

26 tra., 2019 1.367 Pregleda

PETRU RODIĆU I 21. MANDAT NA ČELU DRUŠTVA POLJIČANA

Petar Rodić, detalj s lanjske izborne skupštine

Još jedno nadmetanje za titulu ‘velikog poljičkog kneza’, kako članovi Društva Poljičana „Sv. Jure“ Priko nazivaju svoga predsjednika, završilo je očekivanom pobjedom jedinog kandidata Petra Rodića i to 21. put zaredom. No to je samo potvrda povjerenja kojim članovi ove udruge izražavaju zadovoljstvo radom svoga novog-starog predsjednika koji je u svom prigodnom obraćanju između ostalog naglasio da će „kao predsjednik-veliki knez i ubuduće raditi na zaštiti interesa stare hrvatske župe Poljica.“

Redovna izborna skupština Društva održana je sinoć 25. travnja 2019. u dvorani Glagoljaškog sjemeništa u Priku u nazočnosti članova, prijatelja i gostiju među kojima su bili predstavnici TZ i Grada Omiša. U programu su sudjelovali članovi folklorne sekcije KUU „Mosor“ iz Gata te klape Konistra (ž) iz Kostanja i Pokornik iz Ostrvice.

Pridružujemo se čestitkama novom-starom predsjedniku-velikom knezu, a Društvu želimo uspješan rad u budućnosti.

26 tra., 2019 713 Pregleda

POLJICA SU TURISTIČKI BISER DALMACIJE

Iako za nas, članove Saveza za Poljica, to nije nikakva novost, svakako nas raduju naslovi priloženog članka današnje SD koji poručuju da „poljičkim stazama trče ljudi iz cijeloga svijeta, i uvijek se vraćaju“ te da su „mala Gata turistički biser pod Mosorom“ jer potvrđuju našu davno izrečenu tvrdnju da je sveukupan prostor Poljica jedan veliki muzej na otvorenome čiji su ‘eksponati’ sva poljička materijalna i nematerijalna kulturna baština, a ‘kustosi’ Poljičani koji žive svoje tradicijsko naslijeđe (vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf).

Stoga je uspjeh projekta „Mosor grebbening“ posve logičan i očekivan pri čemu ipak treba naglasiti da se on nije dogodio sam po sebi nego prije svega zaslugom ljudi koji se punih 12 godina bave njegovom organizacijom, pa Dragomiru Čoviću Bilom i njegovoj družini upućujemo iskrene čestitke.

Ostatak pročitajte u priloženom tekstu i slijedite ovaj dobar primjer kako bi naša Poljica napokon postala ono što odavno zaslužuju biti – jedinstvena turistička destinacija u povijesnim poljičkim granicama.

Jer Poljica zajedno s Mosorom, Cetinom i morem turistički su biser Dalmacije i Hrvatske!

25 tra., 2019 1.359 Pregleda

SPOMEN NA VELIKOG POLJIČKOG KNEZA IVANA SIČIĆA

Odavno Poljica ostadoše bez svojih knezova, demokratski biranih vladara koji su kao narodni vladari bili priznati od svih Poljica i Poljicima nadležnih sila. Posljednji takav veliki poljički knez bio je Mate (Matij) Kružićević ubijen u boju protiv Francuza 19. studenoga 1809. nakon što je njegov prethodnik Ivan Čović bijegom u Rusiju morao spašavati živu glavu.  

Crkva sv. Mihovila na Gračini

Zato ćemo se u povodu ovogodišnjeg blagdana sv. Jure, dana kad su se po tradiciji u Podgracu između više kandidata birali veliki poljički knezovi, te cijela poljička vlada i vojvoda, prisjetiti velikog poljičkog kneza Ivana Sičića, graditelja i mudrog državnika. Sičić je rođen na sv. Ivana o Božiću godine 1737. u Zvečanju od oca Mihovila i majke Pile rođene Milićević. Kao poljički plemić iz roda didića, od rane je mladosti bio angažiran u raznim društveno-političkim i vojničkim poslovima. Iskazao se već u razdoblju između 1782–1784. kao mali knez katuna Zvečanje kad samo zahvaljujući njegovome fondu s hranom nitko u Zvečanju nije stradao od kuge i gladi koja je na širem području Poljica usmrtila oko tisuću ljudi. Štoviše, Zvečanjci su pomagali druge i širili svoju župnu crkvu sv. Mihovila na Gračini.    

Na Jurjevo 1789. Ivan Sičić bijaše izabran i za velikog poljičkog kneza, te se odmah zauzme za obnovu poljičkih solana i mlinica, ali i gradnji puteva širine dvojih zaprežnih kola u svrhu boljeg povezivanja srednjopoljičkih sela s Prikom. Veneciji to nikako nije odgovaralo, a napose ne zbog gubitka kontrole nad proizvodnjom soli koja bijaše ‘bijelo zlato’, kao i zbog neplaćanja poreza, pa Mleci pozovu velikog kneza Sičića u Veneciju ponudivši mu čak i brodski prijevoz što on odbije, te u Veneciju otplovi poljičkim brodom. Po dolasku, dužd ga primi kao kralja sa svim počastima ne bi li ga potkupio, te mu tijekom jedne vožnje gondolom pokazuje grad i škrinju punu svakovrsnog blaga govoreći: “Vidiš, tko ovo može izgraditi, vidiš li zlata i blaga!” Na to veliki poljički knez Ivan Sičić ustade i reče: “Svo zlato i kuće Mletaka rađene su ponajviše trudom moga naroda, ali sve je to opet ništa. Više blaga nose tri prolitnje kiše (op.a. jurjevska, križevska i duovska) nego što ga ima u svim Mlecima!“ Potom prijeđe na poljički brod ne uzevši ništa, te otplovi za svoja Poljica.    

Nastavi tako knez Sičić s radom za boljitak Poljica sve dok gradeći cestu od Zakučca prema Priku u području Lisičina ne pogibe od mine. Sumnjalo se čak i na atentat. Do tada se do Prika moglo doći jedino kopnom iz smjera Naklica ili Duća, te brodom od Zakučca, ali su taj prijevoz držali Omišani i masno ga naplaćivali. Kako se pogibija kneza Sičića dogodila po Jurjevu 1792. Poljičani dadoše njegovome sinu Juri da očev mandat privede kraju tj. da vlada do slijedećeg Jurjeva. Grob velikog poljičkog kneza Ivana Sičića nalazi se u Zvečanju, u župnoj crkvi sv. Mihovila na Gračini pred glavnim oltarom, gdje počiva i uvodno spomenuti zadnji veliki poljički knez Mate Kružičević.     

Napisao: Davor Milićević

(Izvori korišteni za ovaj prilog su: M. Mišerda, Spomenici Gornjih Poljica; A. Pavić, Prinosi povijesti Poljica; S. Kaštelan, Poljica; matice i arhiv župe sv. Mihovila arkanđela u Zvečanju; narodna predaja)

24 tra., 2019 647 Pregleda

NAJAVA GODIŠNJE SKUPŠTINE DRUŠTVA POLJIČANA

Detalj s lanjske skupštine Društva Poljičana

Ljubaznošću HR Radija Split prenosimo razgovor s predsjednikom Društva Poljičana “Sv. Jure” Priko g. Petrom Rodićem, pa poslušajte njegovu najavu sutrašnjeg, kako smo razabrali, još jednog neizvjesnog nadmetanja za titulu novog ‘velikog poljičkog kneza’, kojom inače članovi ove udruge časte svoga predsjednika. U nastavku je govorio o planiranim aktivnostima udruge na očuvanju poljičke baštine te o tradicionalnom okupljanju Poljičana na povijesnom Gracu. 

Njemu i svim članovima Društva Poljičana “Sv. Jure” Priko čestitamo blagdan sv. Jure želeći im uspješnu godišnju skupštinu te puno uspjeha u planiranim aktivnostima, napose onima na dobrobit Poljica ili onoga što je od nekoć slavne knežije preostalo.

Razgovor poslušajte na: https://radio.hrt.hr/radio-split/clanak/u-cetvrtak-biranje-poljickog-velikog-kneza/196798/

 

23 tra., 2019 1.585 Pregleda

POLJIČANI POŠTOVANI, NA DOBRO VAM JURJEV DANAK DOŠA!

Uz dan sv. Jurja (Jurjev dan, Zeleni Juraj, Ðurđevdan…) i 23. travnja vezani su mnogi narodni običaji s početka proljeća (ophodi uz obredne pjesme, paljenje krijesova i tome sl.), no za Poljičane je Jurjevo ili Jurjev danak onaj dan u godišću kad se tradicionalno i u velikome broju oboružani župskim bandirama okupljaju na svom povijesnom zborištu na brdu Gradac zapadno od Gata kako bi zajedničkim misnim slavljem pred crkvicom sv. Jure obilježili dan svog nebeskog zaštitnika, a potom u Podgracu birali svoje velike knezove i vojvode, te cjelokupnu svjetovnu i sudsku vlast svoje nekoć slavne Poljičke knežije. U novije doba, od druge polovice 20. stoljeća, zbog radnih obaveza koje mnoge priječe da na Gracu i u svojim župama diljem Poljica svetkuju blagdan sv. Jure, hodočašće Gracu i zajedničko misno slavlje održava se prve nadolazeće nedjelje, dok je tradicionalno biranje kneza i drugih organa vlasti u Poljicima sukladno poljičkome zakonodavstvu iščezlo zajedno s nestankom Poljica s političke scene. (iz Poljičkog rječnika u pripremi)

Zato je najbolje ovaj prilog zaključiti stihovima glasovitog ‘kroničara’ Poljica don Frane Ivaniševića: Ah, Poljička domovino moja, / Mene steže puno ljubav tvoja / Kamo tebi stara prošlost tvoja / Kamo li ti gospoda knezovi, / Gdi li su ti stari vitezovi, / Kamo tvoji zborovi sastanci, / Gdi su tvoji na glasu junaci, / Nije sada ka’ je prije bilo / Drugo se je vrime prominilo!

Na priloženoj fotografiji don Duje Nazora (1886–1967): Poljičani pod Gracom