Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
+385 98 287 597
12 ruj., 2026 232 Pregleda

Pa je li moguće? Trasa za Omiš pomaknuta, ali samo napola; ključni detalj su propustili, a donio bi spas za svih

Hrvatske ceste pompozno su objavile da mijenjaju trasu Omiške obilaznice.
Naš vridni i neumorni inž. Ivo Vulić objasnio je u Slobodnoj da ta promjena 
ne mijenja najbitnije: zaštitu javnog interesa. 
Dični Poljičani i dalje vode bitku protiv lakomislenih i štetnih i nepopravljivih rješenja, 
za očuvanje prirode, povijesne cjeline Poljica i odgovorno upravljanje zajedničkim dobrom!
Stoga pružimo potporu našem ing. Ivi i svim akterima u ostvarivanju cijelovitog riješenja.
Duško Karaman 
Predsjednik udruge SZP-a

Dugo se govori o faznoj izgradnji omiške obilaznice i nezadovoljstvu građana predloženom trasom. 

Donedavno se činilo da se već dogovorena ruta neće mijenjati jer bi to bitno usporilo realizaciju već usuglašenog projekta, a onda se dogodilo čudo: iz Hrvatskih cesta su, nakon skoro dvadeset godina, reterirali i približili se prijedlogu stručnjaka i udruge “Savez za Poljica”, koji su upozoravali na to da će, u slučaju izgradnje sporne trase, Omiš biti zakinut za jedini logičan pristup Splitu i autocesti.

Osim toga, upozoravali su odgovorne iz Hrvatskih cesta da će gradnjom omiške obilaznice, čvora Zapad, biti ugrožen fantastičan, jedinstveni Trorogi vrh, simbol Omiša, pravo čudo prirode, i da će se zbog bušenja brda Babnjače ugroženi naći Omišani koji žive u zgradama i kućama u podnožju, nedaleko od Magistrale.

Može li i ovaj problem izmjenom trase, po sistemu naknadne pameti, biti stavljen ad acta?
– Može, jer ovo što se sada dogodilo, a to je najgore od svega, polovično je rješenje. Dakle, nakon što te je struka dvadeset godina upozoravala na to da planirana omiška obilaznica neće imati normalan ulaz i izlaz prema Splitu i pravi spoj na autocestu, što treba biti njezina glavna svrha, konačno to prihvatiš i ispraviš, ali to obaviš polovično?! Sad ćemo, naime, imati normalan, logičan cestovni pristup, što treba pozdraviti, ali Trorogi vrh nepovratno gubimo i riskiramo odrone! 

Da se poslušalo struku, tri sveučilišna profesora i dva inženjera, a među njima je i moja malenkost, ovu trasu koju oni predlažu, taj tunel, izmjestili bi stotinjak metara u brdo i riješili baš sve probleme.

Znači, Omiš bi imao normalan ulaz i izlaz prema Splitu i spoj na autocestu, spasili bi Trorogi vrh, kao prirodni fenomen, i smanjili rizik od odrona jer ne bi bušili brdo Babnjaču iznad Omiša – veli inženjer Ivan Vulić iz “Saveza za Poljica”, te dodaje da bi izmještanjem trase nešto sjevernije korist za cijeli kraj bila ogromna.

ZAŠTITA LJUDI I PRIRODE
– U tom bi slučaju imali i servisnu cijev tunela, pa bi kroz nju mogli riješiti opskrbu vodom dalje prema selima iznad Magistrale koja još nemaju vodu, Gornjim Jesenicama, Gornjoj Podstrani…, gdje se danas grade vile za odmor s bazenima, a ljudi još nemaju ni vodu za piće u kućama. Zašto im to ne omogućiti jednostavnim premještanjem zamišljene trase samo stotinjak metara dalje?

Zašto na taj način, za vijeke vjekova, ne riješiti i pitanje odvodnje? Neka razum predvlada. Očito još nije kasno da se projekt izmijeni na korist Omiša i Omišana, cijelih Poljica i svih koji će prometovati obilaznicom.

Kod odgovornih u Hrvatskim cestama očito je napokon proradio razum, odustalo se od nebuloznog projektnog rješenja koje je bilo “živo” skoro dvadeset godina, pa zašto onda ne bi napravili još jedan mali ustupak struci, a koji u proceduri ishođenja dokumentacije ne znači ništa. Tako bi olakšali život ljudima na ovom prostoru: dobili bi pravu cestu, zaštitila bi se priroda i sigurnost građana, u žedna mjesta u kojima bi se ljudi bavili turizmom stigla bi voda i tako se vratio život i, ne manje važno, riješilo bi se pitanje odvodnje za vrijeme velikih kiša.

Nisam tu važan ja i stručnjaci koji dva desetljeća mole, preklinju na sve moguće načine moje bivše kolege iz Hrvatskih cesta i ljude iz resornog ministarstva da se odabere ova, po svemu sudeći, bolja i logičnija trasa, nego Omišani, domaći svijet i njihovi gosti, cijela zajednica – veli inženjer Vulić.

Kad bi se, naglasit će, tako postupilo, izbjegle bi se i prirodne katastrofe kojima smo svjedočili ovog ljeta.
– Lakše ćemo se braniti i obraniti od požara ako ljudi budu imali pristup vodi, što sada nije slučaj u selima iznad Magistrale. 

Ako se bude prihvatila trasa omiške obilaznice koju predlažemo i izgradila se servisna cijev tunela na tom mjestu, sela iznad Magistrale u smjeru Splita dobit će vodu na najlakši i najjeftiniji način, jer se vodovodne cijevi u tom slučaju samo ukopaju uz novu cestu.

Iskreno vjerujem da će moji bivši kolege iz Hrvatskih cesta, kao i nadležni iz Ministarstva mora i infrastrukture, prepoznati koristi ove inicijative, zatomiti ego i krenuti jedinim ispravnim putem, kojim će Omiš i Poljica brojne prometne i druge infrastrukturne probleme definitivno riješiti na dobro svih građana – poručuje umirovljeni inženjer Ivan Vulić, koji ima pedesetogodišnje profesionalno iskustvo u gradnji cesta, obilaznica, tunela…

NASIPANJE ORIŠCA
Evo zato još jedne zanimljive ideje, vezane za izgradnju luke za javni promet Orišac, koja bi, po Ivanu Vuliću i arhitektima Anti Kuzmaniću i Ivanu Juriću, koji su njezini rodonačelnici, riješila svu silu prometnih problema u splitskoj aglomeraciji 

– Izgradnju luke Orišac treba pripremati po žnjanskom modelu. Žnjan je prije četrdeset godina nasut materijalom od iskopa prilikom gradnje Mertojaka i Trstenika. Nasipalo se more, a kad je stvoren zemljani plato, postao je nekom vrstom temelja za splitske plaže na kraju grada, koje su lani konačno uređene i privedene svrsi. Na isti bi način trebalo postupiti i u slučaju Orišca.

Tamo je more prilično plitko i trebat će ga nasipati da bi se obala širila do određene dubine. Za to treba nužno iskoristiti zemlju i kamen iz iskopa s buduće prometnice koja će povezivati Podstranu i TTTS. Umjesto da se ta silna zemlja i kamen odvoze na privatna odlagališta i kojekuda po Hrvatskoj, da netko na tome zarađuje, predlažem da se prevezu praktički koji kilometar dalje, na lokaciju Orišac, pa iskoriste za nasipanje mora i stvaranje nove obale, koja bi se, naravno, poslije učvrstila i gradila po uzusima struke i odobrenom projektu.

Budemo li se rukovodili logikom i razumom, a ne sitnim interesima, materijalnom koristi i politikantstvom, bit ćemo višestruki dobitnici: profukcionirat će nam cestovni promet od TTTS-a do Podstrane i obrnuto, neće više biti gužvi na ulasku i izlasku iz grada, pogotovo ako se izgradi luka u Orišcu, koja bi u svakom smislu rasteretila splitsku trajektnu luku, povijesnu jezgru i cijeli zapadni dio Splita, jer bi se prometno težište prebacilo na istok grada, u kojem živi gro stanovništva i kojem gravitira sve više ljudi iz splitske okolice – zaključuje Vulić.

Vrijedi poslušati iskusnog cestograditelja, pravog izdanka stare škole građevinarstva koje je svoje vrhunce doživjelo krajem prošlog stoljeća i početkom ovog. Mijenjanje trase buduće omiške obilaznice, čvora Zapad, svjedočilo bi da za korisne i pametne projektne promjene nikada nije kasno. 

 

Preneseno: Slobodna Dalmacija

28 kol., 2026 50 Pregleda

Srebreni boćari na mediteranskim igrama u Tarantu 2026

Na Mediteranskim igrama u Tarantu boćarice i boćari osvojili su četiri srebra za Hrvatsku!

Svi dolaze iz teritorijem malih, a poviješću, snagom i ponosom velikih Poljica!
– Ana Juginović osvojila je srebro u didciplini raffa, pojedinačno klasično
– Duje Pirić i Luka Žure u disciplini raffa, par klasično
– Neda Ćorić i Ana Juginović srebro u disciplini raffa, par klasično
– Luka Žure, srebro u disciplini raffa, pojedinac klasično.

Ana Juginović i Neda Ćorić su Nakličke, Duje Pirić Nakličanin, a Luka Žure Srinjanin.
Trener raffa reprezentacije Hrvatske je Tugaranin Josip Bulić.

Čestitke našoj poljičkoj dici!

06 lip., 2026 485 Pregleda

Snježana Kordun jedina dobitnica dvostruke nagrade SDŽ!

Gđa. Kordun je dobitnica nagrade u kategoriji “Povratak korijenima – Poljička kneževina” te je prva osoba certificirana za istraživanje prezimena na području Poljičke kneževine.
Također, mr.sc. Snježana Kordun je dobitnica i priznanja u kategoriji interpretatori baštine na temu “Tragovima poljičkih junakinja i junaka”.

Dan prije blagdana Tijelova je u Hrvatskom domu Split, u ozračju ponosa, emocije i ljubavi prema baštini, održana DSD svečana akademija projekta Dalmacija storytelling destinacija – događanje koje je još jednom potvrdilo koliko su identitet, lokalne priče i kulturna baština važni za budućnost turizma Dalmacije. Upravo zato baština nije samo uspomena na prošlost, ona je temelj našeg postojanja, identiteta i budućnosti.

22 tra., 2026 255 Pregleda

„Na dobro van doša Jurjevdan!“ 2026

Fotografija: Deni Ulič

Dragi članovi i prijatelji,

„Na dobro van doša Jurjevdan!“ 

U duhu naše stare poljičke izreke i ponosne baštine,
od danas i sačuvanog pisma Poljičice, od srca vam čestitam blagdan svetog Jure. Neka nas ovaj dan podsjeti na snagu zajedništva, postojanost i vrijednosti koje su naši preci brižno čuvali kroz stoljeća.

Vođeni tim naslijeđem i nadahnuti duhom Poljičkog statuta, nastavimo zajedno graditi i čuvati ono što Poljica.

Predsjednik
Savez za Poljica
Duško Karaman

19 tra., 2026 421 Pregleda

OVO ĆE ODJEKNUTI Poljičica dobila digitalni font, inspiriran je Poljičkim statutom! “Mladi će biti oduševljeni kada isprobaju na mobitelu…”

U Domu kulture u Tvrčićima, u Srinjinama, u petak navečer održana je svečanost predstavljanja digitalnog fonta “Poljičica” – projekta koji na suvremen način oživljava jedno od najvažnijih obilježja poljičke kulturne baštine.

Riječ je o važnom iskoraku u očuvanju pisma koje je 2023. godine proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a večer u Srinjinama potvrdila je koliko je poljičica i danas snažan simbol identiteta i ponosa ovog kraja.

 

“Ovo je važan korak za očuvanje svijesti našeg naroda”

Okupljenima se na početku obratio predsjednik Saveza za Poljica Duško Karaman, naglasivši važnost projekta:

– Danas, nepune tri godine nakon što je poljičica proglašena kulturnim dobrom, radimo novi korak – a to je digitalni ispis. Ovo je važan korak za očuvanje svijesti našeg naroda – poručio je.

U ime Grada Omiša okupljene je pozdravio dogradonačelnik Ivan Pivčević, istaknuvši kako poljičica nadilazi svoju osnovnu funkciju pisma.

– To nije samo sredstvo zapisivanja riječi, nego i snažan simbol identiteta, povijesti i ponosa poljičkog kraja – rekao je, dodavši da digitalizacija omogućuje da ovo vrijedno nasljeđe ponovno zaživi u obrazovanju, komunikaciji i suvremenom stvaralaštvu.

Posebno je naglasio važnost uključivanja mladih:

– Upravo mlade generacije pokazuju interes i kreativnost u oživljavanju ove baštine. To nam daje sigurnost da poljičica neće ostati samo dio povijesti, nego i dio naše budućnosti.

Pismo koje povezuje Poljica sa širim slavenskim svijetom

U stručnom dijelu programa istaknuto je kako poljičica nije izolirani fenomen, već dio šire kulturne i povijesne slike. Naglašeno je da se radi o specifičnom obliku hrvatske ćirilice koji se razvio na prostoru Poljica, ali i šire, te da nosi posebnosti koje ga čine jedinstvenim u zapadnom kulturnom krugu.

Poljičica je tako još jednom predstavljena ne samo kao lokalna vrijednost, nego kao dio šire europske i slavenske kulturne baštine. Predstavljanje digitalnog fonta otkrilo je i zahtjevnost procesa njegove izrade. Projekt je uključivao analizu brojnih povijesnih izvora i dokumenata, a svaki znak pomno je oblikovan kako bi zadržao autentičnost, ali i funkcionalnost u suvremenom digitalnom okruženju.

Rad na fontu trajao je gotovo godinu dana, uz niz sastanaka i suradnju s članovima Saveza za Poljica, a temelj mu je pronađen u povijesnim dokumentima, ponajprije Poljičkom statutu.

 

“Ne shvaćajte poljičicu kao lokalni fenomen”

Središnji dio večeri obilježila su izlaganja stručnjaka koji su dodatno približili povijesni i kulturni značaj poljičice, ali i sam proces njezine digitalizacije.

Akademik dr. sc. Mateo Žagar istaknuo je širi kontekst razvoja pisama i upozorio da se poljičicu ne smije promatrati izolirano:

– Glagoljica je kao pismo primarno vezano uz Hrvate te je prepoznatljivo u svijetu. No kroz 20. stoljeće uspostavilo se da glagoljica nije ekskluzivno hrvatska, već je nalazimo drugdje, kao pismo ukorijenjeno u grčkom pismu.

Dodao je da se i poljičica mora sagledavati u tom širem kulturnom okviru:

– Ne shvaćajte svoje pismo samo kao lokalni fenomen. Ono je utemeljeno u grčkom pismu, a u slavenskoj adaptaciji povezuje nas sa širokim slavenskim svijetom u kojem se koristila ćirilica. Hrvatska ćirilica udomaćila se u Poljicima, u Bosni i Dubrovniku. To su tri povezana regionalna tipa, ali svaki ima svoje posebnosti.

Posebno je naglasio identitetsku snagu samog naziva:

– Poljičica ima ime prema kraju prepoznatljivom po kulturi i povijesti, a proizlazi iz snažne identifikacije naroda kakva se rijetko gdje može mjeriti sličnim intenzitetom.

 

Font se zasniva na Poljičkom statutu, ali…

O procesu izrade digitalnog fonta govorio je dr. sc. Filip Cvitić, koji je otkrio koliko je projekt bio zahtjevan i detaljan:

– Bilo je potrebno pronaći sve moguće izvore i dokumente koje je Savez za Poljica dao analizirati. U početku je to bio kreativni nered, tražili smo najbolju formu svakog slova za novi font.

Objasnio je kako je svaki znak nastajao kombiniranjem različitih uzora:

– Uzimalo smo dio od jednog slova, dio od drugog, treće… da bismo dobili cjelinu. Posao na tome trajao je gotovo godinu dana i odradili smo deset online sastanaka.

Naglasio je i važnost suradnje:

– Sve ovo ne bih mogao sam bez Saveza, a osobito zahvaljujem Anti Mekiniću i Damiru Vladišiću koji su bili vrlo strpljivi u radu sa mnom.

Font je, kako je istaknuo, utemeljen na povijesnim izvorima, ali prilagođen suvremenoj upotrebi:

– Temeljen je na Poljičkom statutu, ali ima autorske inačice kako bi bio harmonično napravljen kroz sva slova poljičke abecede.

Otkrio je i tehnički dio procesa:

– Sve smo radili u programu FontLab, svako slovo imalo je svoju osnovu preko koje su se prilagođavale krivulje kako bi rezultat bio funkcionalan i estetski usklađen.

Mr. sc. Snježana Kordun pozdravila je okupljene te posebno zahvalila nastavnicama s poljičkog područja koje poljičicu prenose na mlađe generacije, istaknuvši važnost obrazovanja u očuvanju ove baštine.

 

Večer za pamćenje uz pjesmu i dječju radost

Program su dodatno obogatili Pučki pivači župe Porođenja Blažene Djevice Marije iz Srinjina, čija je pjesma unijela poseban ugođaj u dvoranu, dok su najmlađi iz Udruge Poljička škrinjica oduševili publiku svojom izvedbom.

Upravo su djeca i mladi bili jedna od najupečatljivijih poruka večeri – potvrda da poljičica ima svoje nasljednike.

Baština koja ide u budućnost

Predstavljanje digitalnog fonta “Poljičica” pokazalo je da tradicija ne mora ostati zatvorena u knjigama i arhivima. Naprotiv, ona može dobiti novi život i pronaći svoje mjesto u suvremenom svijetu.

Večer u Srinjinama bila je više od predstavljanja jednog projekta – bila je to potvrda da Poljica svoju baštinu ne čuvaju samo sjećanjem, nego i konkretnim djelovanjem.

 

IzvorFoto & video: RADE POPADIĆ

17 tra., 2026 247 Pregleda

Sastanak s Gradonačelnikom Splita 04/2026

Duško Karaman i Mladen Tomić, predsjednik i potpredsjednik Saveza za Poljica, sastali su se 16. travnja s gradonačelnikom Splita Tomislavom Šutom.
Predstavnici SZP upoznali su splitskog gradonačelnika s aktivnostima Saveza, ponajprije aktualnom zaštitom, digitalizacijom i promocijom poljičice, povijesnog pisma Poljičke kneževine, zaštićenoga kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Poljičica kao autentično pismo nastalo i korišteno na prostoru drevne Poljičke kneževine svjedoči o visokoj razini pravne, kulturne i društvene svijesti tadašnje zajednice.
Njezino očuvanje i revitalizacija od iznimne su važnosti ne samo za lokalnu zajednicu, već i za ukupni nacionalni identitet, osobito u kontekstu suvremenih procesa digitalizacije i kulturne valorizacije baštine.
Grad Split obuhvaća značajan dio povijesnog prostora nekadašnje Poljičke kneževine i od iznimne je važnosti njegovo sudjelovanje i potpora aktivnostima koje promoviraju bogatu povijesnu i kulturnu baštinu ovoga dijela Hrvatske.

04 tra., 2026 331 Pregleda

Predstavljanje projekta projekt “Poljička baština” u Matici hrvatskoj

Poljičke udruge Savez za Poljica, Ogranak Matice hrvatske u Podstrani i Društvo Poljičana “Sveti Jure” Priko zajedno su sredinom ožujka u Matici hrvatskoj u Zagrebu predstavile projekt “Poljička baština”.
Predstavljen je rad udruga koje čuvaju i promiču materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu povijesne Poljičke knežije.
Akademik Mateo Žagar i Majda Rubic održali su izlaganje Od zaštite do digitalizacije poljičice, u kojem je iznio značaj hrvatske ćirilice te njezine zaštićene inačice – poljičice. Posebno je istaknuo i nedavnu digitalizaciju poljičice koju je izradio grafički dizajner Filip Cvitić.
Kulturalna antropologinja mr.sc.Snježana Kordun predstavila je poljičicu kao živu sastavnicu identiteta Poljica, govoreći o brojnim projektima i radionicama, a posebno ističući Dane poljičice.
Dane Poljičice pokrenuo je Savez za Poljica. U mjesec dana, od 23.10. do 23.11.2025., održano je više od 40 stručnih predavanja, radionica i interpretacija baštine te su realizirani edukativni izleti za djecu.
Sudjelovale su osnovne škole s područja povijesne Poljičke knežije: Čišla, Srinjine, Jesenice, Srijane, Dugopolje, Omiš, Šestanovac, Trilj i Žrnovnica sa svim područnim školama, poljički OPG-ovi te etnografske zbirke. Samo za vrijeme ove manifestacije više od 510 djece naučilo je čitati i pisati poljičicu – pismo Poljičke knežije, kroz metodiku primjerenu njihovom uzrastu

Drugi dio programa bio je posvećen Ogranku Matice hrvatske u Podstrani i Društvu Poljičana „Sveti Jure“ Priko.
Dr,Darijo Radović,mali poljički knez, koji je dugo godina bio i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Podstrani, predstavio je projekte, događanja i izdanja Ogranka MH i Društva Poljičana, naglasivši odličnu suradnju ovih dviju udruga. Među brojnim događajima, posebno se ističe mimohod članova Saveza povijesnih postrojbi hrvatske vojske održan 7. ožujka u Podstrani, gdje su predstavnici 31 povijesne postrojbe odali počast svim palima za slobodu Poljica.

Za potrebe ovog predstavljanja poljičke baštine u Matici hrvatskoj Državni arhiv u Splitu je, u suradnji sa Savezom za Poljica, ustupio pet plakata iz izložbe Tragovima poljičice, na kojima su posjetitelji mogli vidjeti izvornu poljičicu na različitim povijesnim dokumentima.
Tajnica Ogranka Matice hrvatske u Podstrani Jelena Karaman predstavila je projekt Matica za mlade: Upoznajmo Poljica, kroz koji su djeca i mladi upoznali povijest, simbole i poljičicu kroz likovno i literarno stvaralaštvo.

U nastavku je predstavljena poljička pjesnikinja i tajnica Društva Poljičana Đurđica Tičinović sa zbirkom poezije Svjetionik tišine. O njezinu stvaralaštvu govorili su dr. sc. Daniel Patafta i glumac Zoran Pribičević.
Program je vodila Jelena Karaman, a za glazbeni dio večeri bila je zadužena klapa Batuda iz Dugog Rata, čiji je nastup podsjetio na bogatu klapsku tradiciju.
Posebno je istaknuta suradnja turističkih zajednica s područja Poljica – Splita, Omiša, Dugog Rata i Podstrane – koje su 2024. sklopile Sporazum o projektnom udruživanju radi razvoja kulturno-turističkog proizvoda Poljička republika. Poljičani se raduju budućim projekatima i strategiji brendiranja Poljica, koja obećava dodatno osnaživanje kulturno-turističke prepoznatljivosti ovog kraja.
Večer je završila u ozračju zajedništva i zahvalnosti članovima svih poljičkih udruga koji nesebično daju svoje vrijeme, znanje i resurse za zajednički cilj – očuvanje poljičke baštine.

04 tra., 2026 254 Pregleda

Sretan i blagoslovljen Uskrs! – 2026

Dragi Poljičani i prijatelji Poljicа, u ime Udruge Savez za Poljica i u svoje osobno ime, želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs.
Neka vam ovo sveto vrijeme donese obilje mira, nade i radosti, te vas ispuni snagom zajedništva, razumijevanja i novih početaka. U duhu Uskrsa, prisjetimo se važnosti međusobne podrške i očuvanja naših vrijednosti, tradicije i identiteta Poljica.

Želim vam da uskrsne dane provedete u krugu svojih najmilijih, ispunjeni ljubavlju, toplinom i vjerom u bolje sutra.
Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Predsjednik udruge
Savez za Poljica
Duško Karaman