Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
24 tra., 2018 152 Pregleda

‘SJEMENIŠTE’ POLJIČKE I OMIŠKE BUDUĆNOSTI

S obzirom na povijesnu važnost Ilirskog ili točnije Poljičkog glagoljaškog sjemeništa, pozdravljamo namjeru Grada Omiša da se napokon razriješi hipoteka imovinsko-pravnih odnosa koja je priječila da se ovaj spomenik kulture privede svojoj svrsi. Nameće se, međutim, pitanje – a koja je svrha ona prava?

Zgradu je daleke 1750. podigao splitski nadbiskup Pacifik Bizza kao »Seminarium Illyricum« tj. učilište za odgoj klera u liturgiji na staroslavenskom jeziku. Dovršena je i uređena godine 1761. te u 19. stoljeću dograđivana za potrebe hospicija. Po ukinuću sjemeništa u zgradi se 1854. otvara osnovna škola koja s vremenom prerasta u privatnu nižu gimnaziju i bogosloviju. Od 3. siječnja 1912. u zgradi je bilo sjedište obnovljene Poljičke općine, a od 8. kolovoza 1993. u njoj svoj kutak ima i obnovljeno Društvo Poljičana „Sv. Jure“ – Priko. Godine 2001. zgrada je predana na upravljanje Centru za kulturu grada Omiša koji je i danas koristi.

Uvažavajući razmišljanja i potrebe sadašnjih i potencijalnih korisnika ovog zapuštenog objekta spomeničke baštine, sa stajališta dugoročnih interesa i Poljica i Grada Omiša nama se čini idealnim zgradu učiniti sjedištem međunarodnog istraživačko-edukacijskog centra koji bi kroz raznovrsne obrazovne programe djelovao na revalorizaciji i reafirmaciji naše sveukupne baštine, u prvome redu na produbljivanju spoznaja o drevnoj Poljičkoj knežiji kao originalnoj ustavno-političkoj tvorevini sa izrazito širokom samoupravom i vlastitim pravnim sustavom kodificiranim u glasovitom Poljičkom statutu kao jednom od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika, no jednako tako i na druge znanstvene potencijale ovog podneblja s područja arheologije, filologije, etnografije, enogastronomije, tradicijskog graditeljstva, brodogradnje itd. što bi Omiš i Poljica učinilo središtem međunarodnih sveučilišnih studija, gradom odnosno regijom znanja i (ljetnog) okupljanja mladih iz svih dijelova svijeta koji bi kad stasaju bili najbolji promotori omiškog i poljičkog turizma.

23 tra., 2018 172 Pregleda

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVE VEZE

Iako Split i Poljica povezuju neraskidive povijesne veze, o kojima će više riječi biti na javnoj tribini pod nazivom “Split i Poljica – neraskidive veze” koja će se u okviru proslave ovogodišnje Sudamje održati u srijedu 2. svibnja 2018. u 19.00 sati u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, te iste veze bilo je u obostranom interesu nužno oživjeti što se napokon i dogodilo inicijativom Saveza za Poljica i susretljivošću splitskog poteštata poljičkih korijena Andre Krstulovića Opare čije razumijevanje suvremenih poljičkih potreba budi nadu u ‘nove dane za Poljica’, kako prenosi Dalmatinski portal čije izvješće možete pročitati na http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/novi-dani-za-poljica–promovirat-ce-se-kao-povijesna-regija-i-turisticka-destinacija/30881

23 tra., 2018 95 Pregleda

NA DOBRO VAN JURJEV DANAK DOŠA!

Uz staru poljičku pjesmu o svetom Juri mučeniku, nebeskom zaštitniku Poljica koji sja junaštvom vjere, svim Poljičanima doma i u svijetu te svim žiteljima i prijateljima Poljica čestitamo blagdan svetoga Jure sa željom da nam Poljica opet budu nasmiješena lica!

 

 

 

 

 

 

 
Sveti Jure mučeniče,
što junaštvom vjere sjaš,
naš nebeski zaštitniče,
primi danas pozdrav naš.
Pred silom se nisi htio
odreć Boga vječitog.
Kao hrid si stalan bio,
ne žaleći žića svog.
Pređima si našim bio,
od davnine zaštitnik,
s Poljičkog se stijega vio,
tvoj junački sveti lik
i mi, slijedeć pređa stope,
zovemo te upomoć,
da nas vode zla ne tope,
ti nas čuvaj dan i noć.

21 tra., 2018 253 Pregleda

POLJICIM

Marom našeg člana Ivice Čotića, u povodu blagdana sv. Jure donosimo pjesmu ‘Poljicim’ iz zbirke ‘Pregršt šušnja’ koju pseudonimom Neurastenicus potpisuje legendarni splitski poteštat poljičkih korijena Vicko Mihaljević, čuveni dotur Vice iz kultne serije Velo misto. Iako je pjesma objavljena daleke 1900. nije puno izgubila na svojoj aktualnosti.

Objavljeno 21. travnja 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

16 tra., 2018 593 Pregleda

REVITALIZACIJA POLJICA (umjesto blagdanske čestitke!)

Poštovani Poljičani, žitelji i prijatelji Poljica!

Užežin blagdana sv. Jure, nebeskog zaštitnika Poljica, Savez za Poljica ne nalazi, nažalost, osobitog povoda za veliko slavlje u situaciji kad Poljica već desetljećima formalno ne postoje, zbog čega je svakim danom sve ugroženija i sama opstojnost poljičkog identiteta.   

Zbog važeće upravno-teritorijalne podijele Poljica između čak sedam jedinica lokalne samouprave, Poljica ne postoje ni kao funkcionalno-razvojna cjelina što za posljedicu ima gospodarsko zaostajanje Poljica, pa je svakim danom sve više Poljičana u potrazi za egzistencijom izvan svoga zavičajnog podneblja.

Kako iz spomenutih razloga Poljica već odavno nisu subjekt koji odlučuje o svojoj sudbini, poljički prostor je iz dana u dan pod sve većim teretom komunalnih i infrastrukturnih problema, od prometnih do urbanističkih, zbog čega Poljica stagniraju, a pojedini dijelovi Poljica sve više postaju servisno-uslužna zona Poljicima nadležnih jedinica lokalne samouprave. Drugim riječima, preostali nepotrošeni prostor koji je najvrijedniji poljički resurs uz, naravno, kulturno-povijesno i tradicijsko naslijeđe Poljica, troši se na poprilično banalan i po poljičku budućnost posve neprimjeren način.

Zbog svega navedenog Poljicima je nužno potrebna gospodarska i demografska obnova jer jedno bez drugoga nije moguće niti bi imalo smisla. Prvi korak na putu prijeko potrebne revitalizacije je spoznaja vlastitih slabosti, a potom i stručna revalorizacija sveukupnih poljičkih resursa i potencijala sačinjena od strane stručnjaka koji poljički dišu kako bi se postojeći povijesno-kulturni sadržaji i prirodni resursi Poljica objedinili u jedinstven razvojni projekt.

Upravo takav dokument pod nazivom „Revitalizacija Poljica“ izradili su stručnjaci raznih usmjerenja okupljeni u našoj udruzi, pa nam se čini važnijim podastrijeti ga vašem uvidu umjesto prigodne blagdanske čestitke kako bismo vas upozorili na činjenice relevantne za poljičku sadašnjost i poljičku budućnost.

S obzirom na važnost ovog dokumenta za revitalizaciju Poljica molimo da ga pomno pročitate i preporučite drugima kako bismo zajedničkim naporima, sukladno pozitivnim zakonskim propisima i dogovorima s našim političkim ‘gospodarima’, učinili sve što je moguće za spas nekoć slavne Poljičke knežije s jedinim ciljem da Poljica u što kraćem roku zažive kao suvremena hrvatska povijesna regija i jedinstvena turistička destinacija ili ukratko – da postanu brend koji će svima jamčiti sretniju budućnost.

U to ime, na dobro van doša’ blagdan sv. Jure!

Dokument „Revitalizacija Poljica“ dostupan je na linku Revitalizacija Poljica

08 tra., 2018 194 Pregleda

DITE NE PLAČE, MATER SISU NE DAJE!

Zalažući se za izmjenu Prostornog plana uređenja Grada Omiša sukladno potrebama onih na koje se taj plan odnosi, primjetili smo da još uvijek ima puno onih kojima nije posve jasno što je to Prostorni plan i zašto je on tako važan?

Prostorni plan je temeljni dokument prostornog uređenja svake jedinice lokalne samouprave kojega nakon provedene javne rasprave usvaja njeno predstavničko tijelo, dakle općinsko ili gradsko vijeće. Prostorni plan određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području dotične jedinice lokalne samouprave, dakle grada ili općine.

E sad, kako Poljica nisu jedinica lokalne samouprave, nisu dakle ni grad ni općina nego su odlukom Sabora RH iz prosinca 1992. podijeljena između čak sedam gradova i općina, isto toliko Prostornih planova regulira život u Poljicima tj. određuje ‘usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak pojedinih dijelova Poljica’. 

Na prvi pogled reklo bi se – “puno baba, kilavo dite” – međutim, što je – tu je jer mi granice ne možemo prekrajati, pa bi točnije bilo reći – “dite ne plače, mater sisu ne daje!”

Jer dok ‘babe’ tj. Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave (gradovi Omiš, Split i Trilj te općine Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) legitimno planiraju iskoristiti poljički prostor sukladno svojim potrebama, ‘dite’ tj. mi Poljičani i drugi žitelji Poljica šutke promatramo kako nam se krčmi baština, crpe prirodni resursi i propada sveukupno kulturno-povijesno naslijeđe umjesto da se odlučno i odgovorno zauzmemo da sva prostorno-planska dokumentacija koja se na bilo koji način dotiče Poljica bude skrojena po našoj mjeri (što bi u konačnici bilo od veće koristi i Poljicima nadležnim jedinicama lokalne samouprave).

No zato je potreban dogovor koji ‘kuću’ gradi, a mi Poljičani koji smo stoljećima opstajali na ovoj povijesnoj vjetrometini isključivo zahvaljujući svome zajedništvu već desetljećima nijemo promatramo kako se taj isti prostor rastače jer dopuštamo da nas razjedinjuje sebičnost, parcijalni interesi, lokalpatriotizam, politika, svjetonazor, osobna netrpeljivost, zavist… Ukratko, Poljica se sjetimo od Jure do Jure, pa nas zato već odavno nema ni de jure ni de facto! Jer da smo složni, suludoj i nepravednoj upravno-teritorijalnoj podijeli usprkos, umjesto sedam ‘maćeha’ imali bismo sedam ‘matera’ pa bi ‘dite’ bilo prepoznato kao suvremena hrvatska povijesna regija i turistička destinacija nemjerljivog potencijala koja svima može biti ‘hraniteljica’.

07 tra., 2018 1.544 Pregleda

ZAR JE POTREBNO I U POLJICIMA PONAVLJATI DUGOPOLJSKU AVANTURU S JADROM?

Kaže se da čovjek najbolje uči na greškama. Pametan na tuđima, dodali bismo.

Kako su u tijeku izmjene Prostornog plana uređenja Grada Omiša – životno važnog dokumenta koji je Poljicima više-manje namijenio sudbinu servisne zone ‘velikoga grada’, pravi je trenutak svim Poljičanima i Omišanima još jednom postaviti isto pitanje: Jeste li, gospodo, još uvijek uvjereni da je izgradnja tzv. proizvodno-uslužne zone „Kostanjska ljut“ u Kostanjsko-pograjskoj juti vaša i naša budućnost?

Na stranu sad naša (Saveza za Poljica) tvrdnja da su čitava Poljica jedan veliki muzej na otvorenome i da je spomenuta zona ‘atrij’ toga ‘muzeja’ zbog blizine autoceste A1 te bogomdani park prirode s obzirom na njenu pejzažnu vrijednost, blizinu prašume Šćadin i rijeke Cetine, u ime nadolazećih naraštaja pitamo (se) naglas zar je potrebno i u slučaju Kostanja i Cetine ponavljati dugopoljsku avanturu s Jadrom koju, u vidu opomene neodgovornim ‘planerima’ naše bdućnosti, u priloženom razgovoru za SD spominje stručnjak za urbanizam prof. dr. Ivo Šimunović?

Važnost ovog prostora za razvoj održivog turizma na području Poljica i opravdanost našeg zahtjeva za prenamjenu ovoga prostora najbolje predočavaju priložene ilustracije.

Objavljeno 7. travnja 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

05 tra., 2018 501 Pregleda

ODRŽANA DRUGA DJEČJA OLIMPIJADA

Piše: Marija Kaćunko

Na Uskrsni ponedjeljak 2. travnja 2018. u organizaciji Eko-etno udruge „Gornja Poljica“ održana je Druga dječja olimpijada starih sportova u prekrasnom ambijentu Osnovne škole „Gornja Poljica“ koja se, usput rečeno, izborila za privilegirani status brdsko-planinske škole usprkos teritorijalnoj pripadnosti području Grada Omiša.

No kako su ipak školska djeca subjekt ove priče u kojoj je naglasak na edukaciji mlađih naraštaja o važnosti tjelesne aktivnosti, njegovanju zdravog natjecateljskog duha te ljepoti druženja i zabave bez suvremenih tehnoloških pomagala, vratimo se drugom izdanju Dječje olimpijade starih sportova u Gornjim Poljicima.  

Program se sastojao iz tri dijela: kulturno-umjetničkog, natjecateljskog i revijalnog. Otpočeo je prigodnim riječima Damira Mišerde, predsjednika Eko-etno udruge „Gornja Poljica“ te Ivice Balova, predsjednika gostujućeg Kulturno-umjetničkog društva „Primorski Dolac“ čijim su članovima domaćini izrazili dobrodošlicu citatom stiha narodnog pjesnika Ante Lučića Tonka rodom iz Gornjega Doca: „Držeći se ljudskog reda, zbog ponosa i ugleda / s puno srca puno želje, čekali smo prijatelje“.

Po nastupu spomenutih KUD-ova tijekom kojega su mlađi pjevali o Mosoru i Cetini, a stariji ostali vjerni gangi i reri, održan je djeci omiljen natjecateljski dio i to u dvije starosne skupine za svaku od slijedećih disciplina: utrka u karijolama, utrka s jajima, skakanje u vreći, obaranje ruke i potezanje konopa. Prvu skupinu činila su djeca od 1. do 4, a drugu od 5. do 8. razreda osnovne škole. Natjecanja su pomno pratili odabrani suci pazeći da sve prođe u duhu poljičke pravednosti. Nakon podjele medalja, diploma i zahvalnica mladima, pristupilo se natjecanju odraslih u potezanju konopa i obaranju ruke.

Sve u svemu, neskriveno zadovoljstvo na licima gotovo tri stotine posjetitelja ovogodišnjeg izdanja Dječje olimpijade potvrdilo je njenu opravdanost što je organizatorima predvođenima Dijanom Kaćunko najveća i zapravo jedina nagrada za uloženi trud, a zahvalnost za potporu zavrijeđuje i kolektiv OŠ „Gornja Poljica“, tiskara LUJ, Grad Omiš, mesnica Simunić, OPG Marijana Vidić te Kuća za odmor „Poljičko imanje“. Ponovilo se!

03 tra., 2018 124 Pregleda

POČELO JE, POČELO…

Sukladno važećem Prostornom planu uređenja Grada Omiša, na prostoru Kostanjsko-podgrajske ljuti počela je oživljavati još jedna u nizu planiranih tzv. proizvodno-uslužnih zona kakvih je na kratkoj dionici autoceste A1 od Muća do Vrlike gotovo desetak, no mahom umirućih.

U simbiozi s obližnjim vjetroelektranama, nema nikakve sumnje da će budući neugledni montažni kubusi ‘usrećiti’ stanovnike idiličnih poljičkih zaseoka poput obližnjih Bublića, primjerice, koji se razložno nadaju turistima željnih netaknute prirode, mira i tišine, čistoga zraka, zdrave hrane i svega onoga bez čega Poljica iz dana u dan ostaju samo zato što Poljičani šutke pristaju na devastaciju vlastitog okoliša i ‘razvoj’ koji nije skrojen po njihovoj mjeri. Jer da nije tako, smjesta bi inzistirali na prenamjeni ove zone iznimne pejzažne vrijednosti iz ‘proizvodno-uslužne’ u turističku tim prije što su izmjene uvodno spomenutog plana upravo u tijeku. No svatko je ‘kovač’ svoje sreće, a budućnost ionako pripada onima koji je vide!

P.S. da se ne bismo krivo razumjeli, i proizvodno-uslužne zone su podjednako potrebne, ali ne na lokalitetu koji za sveukupan turistički razvoj Poljica nema alternative o čemu će te uskoro moći pročitati više u studiji pod nazivom Revitalizacija Poljica.

Objavljeno 3. travnja 2018. na FB stranici Saveza za Poljica