Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
07 stu., 2018 310 Pregleda

KAPITALNA INVESTICIJA ILI EPOHALNA IMPROVIZACIJA

U zavjetrini javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš brze ceste Solin-TTTS-Omiš koja je u tijeku, Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb – PJ Split objavile su oglas o otkupu zemljišta za potrebe izgradnje spojne ceste od mosta „Cetina“ na dionici D-8 Stobreč-Dugi Rat-Omiš do D-8 na zemljištu u KO Zakučac i KO Tugare po cijeni od 147,63 kn/m2, uz građevinske i poljoprivredne poboljšice prema procjeni.

Ne upuštajući se u valorizaciju ponuđene otkupne cijene zemljišta, pozdravili bismo ovu inicijativu kao kapitalnu investiciju kad bismo sa sigurnošću znali da se radi o konačnoj realizaciji uvodno spomenute brze ceste D-8, a ne o nekoj novoj epohalnoj improvizaciji koja će po izgradnji mosta „Cetina“ kao ‘privremeno’ rješenje potrajati slijedećih nekoliko desetljeća i za svo to vrijeme dodatno opterećivati postojeću skromnu cestovnu infrastrukturu Poljica, u prvome redu cestu D-70 koja iz Omiša preko Zakučca uz Brnistru vodi prema Naklicama i dalje preko Tugara, Srinjina i Žrnovnice do TTTS-a, nastavno do rotora Mravinci, čime bi se veliki dio tranzitnog prometa sa autoceste A1 iz smjera Dugopolja odnosno Jadranske magistrale D-8 iz smjera Makarske ‘spontano’ preusmjerio na nejaka srednjopoljička cestovna pleća ostavljajući tako do daljnjega grad Omiš i primorska Poljica (općine Dugi Rat i Podstranu) u postojećoj prometnoj izolaciji, a jednako tako i bez odgovarajućeg spoja s autocestom A1 kod čvora Blato n/C.

Priželjkujemo, naravno, da su nam ove crne slutnje neutemeljene i da će skorašnji pristup realizaciji D-8 (napose izgradnji dionice čvor TTTS – čvor Strožanac za koju već odavno postoji važeća građevinska dozvola) otkloniti sve bojazni. Pa ipak, držite oči širom otvorene kako biste na vrijeme reagirali pođe li što po krivome putu, metaforički i doslovno, a datum ove objave (7. studenoga 2018.) dobro zapamtite kako potomstvo jednoga dana ne biste uvjeravali da niste znali i na vrijeme bili upozoreni.

05 stu., 2018 686 Pregleda

TRASA KOJA PRIJETI KULTUROCIDOM

Potaknuti upozorenjem kolege Nikše Tomića da je Studija utjecaja na okoliš brze ceste TTTS – Omiš zajedno s grafičkim prilozima doživjela izvjesne promjene tijekom izloženosti javnome uvidu koji traje od 23. 10. 2018. do 12. 11. 2018, zamijetili smo novi grafički prilog i to kartu kulturno-povijesne baštine područja kojim prolazi trasa spomenute brze ceste (detaljnije na https://mzoe.hr/doc/graficki_prilozi_13.pdf?fbclid=IwAR3rU84TSRjY8Vu1-Yu6YyL0bymNyOVpfWaN-z5QbpwGNI6kcTIbcxPj6S4).

Tako je ipak pravodobno planerima ceste, ali i najširoj javnosti napokon postala vidljiva bogata arheološka (arheološke zone i arheološki lokaliteti), graditeljska (sakralne građevine), memorijalna (kulturnopovijesna mjesta i povijesna naselja) i etnološka baština (etnološke građevine) primorskih Poljica sa sveukupno tridesetak označenih lokaliteta i objekata na trasi brze ceste ili u njenoj neposrednoj blizini. Rekli smo ‘pravovremeno’ i ‘napokon’ jer vjerujemo da planeri ceste ne bi trasu iste ucrtali preko većine naznačenih kulturnih dobara da su znali za njihovo postojanje.   

Stoga vjerujemo da će investitor Hrvatske ceste d.o.o. i bez intervencije državne Uprave za zaštitu kulturnih dobara i drugih mjerodavnih službi iz Hrvatske i EU preispitati trasu brze ceste i prilagoditi je novostečenim spoznajama kako bismo ovo naslijeđeno kulturno blago sačuvali od devastacije jer bez njega bi opstojnost našega identiteta postala upitna, a svaki razvoj besmislen.

Svjesno smo, naravno, da se ceste moraju graditi i da pojedina kulturna dobra ponekad moraju biti kolateralne žrtve napretka, ali da trasa presijeca gotovo svako evidentirano arheološko nalazište dokaz je po sebi da su u nekoj fazi planiranja počinjeni značajni propusti. Kako i zašto te zbog čega ili koga, ne znamo, ali znamo da je još uvijek na vrijeme poduzeti odgovarajuće mjere te preispitati planiranu trasu kako se ovaj razvojni projekt ne bi pretvorio u svoju suprotnost nanijevši Poljicima neviđeni kulturocid.

Zbog svega navedenog predostrožne bi u prvome redu morale biti zasad uspavane nadležne gradske i općinske strukture te turističke zajednice Poljicima nadležnih gradova i općina, a potom i svi baštinici spomenutih kulturnih dobara te napose građani s područja općina Podstrane i Dugoga Rata na javnim izlaganjima koja će se održati u petak 9. studenoga u 11 sati u Općinskog vjećnici u Podstrani te istoga dana u 14 sati u kino dvorani u Dugome Ratu. Jer brze ceste koje prolaze devastiranom pustopoljinom ne služe dolascima nego odlascima u krajeve i mjesta gdje ljudi drže do sebe i svog sveukupnog identiteta. A Poljica su od pamtivjeka bila upravo takvo podneblje, a Poljičani beskompromisni čuvari svoje baštine.

04 stu., 2018 197 Pregleda

POLJIČKI ‘GENIUS LOCI’ JOŠ ŽIVI

Kao i mnogo puta u posljednje dvije godine, od sveukupno tri od početka rada na izradi Poljičkog rječnika, i ovaj sam vikend zajedno sa suradnicima proveo u terenskom obilasku Poljica s namjerom da u živome razgovoru sa izvornim govornicima zabilježimo specifičnosti mjesnih govora. Zajedničko svim dosad odrađenim terenima je srdačnost i oduševljenje s kojim se domaći ljudi odazivaju pozivu na suradnju, a njihovo gostoprimstvo i ljubaznost nadmašuje tek strast kojom se predaju poslu koji možda najbolje i ne razumiju ali osjećaju i znaju da je posrijedi nešto važno i veliko što će nas posvjedočiti i kad nas ne bude.       

Pa ipak, koliko god nezahvalno bilo među stotinama intervjuiranih bilo koga izdvajati s obzirom da je baš svatko na svoj način poseban i dojmljiv, s nadom da mi neće biti zamjereno spomenut ću 94-godišnju Ivu Roguljić rođ. Banić iz zaseoka Grad u Donjemu Docu čija životna priča ima filmski potencijal. Međutim, ovoga puta neću iznositi njenu dramatičnu priču koja zavrijeđuje maksimalnu pozornost (pozivam tv-medije da naprave prilog o njenom životu pod naslovom “Žena koja je smrti gledala u oči”) nego ću se ograničiti na to da spomenom njene plemenitosti, duhovne snage i životne radosti skrenem pozornost na činjenicu da poljički ‘genius loci’ (‘duh zaštitnik’ nekog mjesta) još postoji. I baš zato sam uvjeren da sve dotle dok u Poljicima bude ljudi kao što je baka Iva, Poljica će naša živjeti vječno.

I zato, svim našim Ivama želim samo jedno – obilje lipoga zdravlja jer sve drugo Bog im je već odavno podario! (A.M.)

01 stu., 2018 235 Pregleda

POČIVALA I POČIVALE U POLJICIMA

Pogrebna spomen-znamenja zvana ‘mirila’ na Velebitu

Kako i drugdje tako i u Poljicima, postoji čitav niz vjerskih obreda i vjerovanja koja su s protokom vremena izgubila na važnosti plaćajući danak suvremenom načinu života. No zato nam barem pamćenje starijih ljudi još uvijek nam zanimljiva iskustva. Jedno takvo skriva se u načinu nošenja pokojnika do crkve ili groblja, koja su nerijetko bila udaljena i po nekoliko kilometara od zaselaka ili sela. Put kojim je trebalo proći imao je nekoliko stojnih postaja koje su se nazivale “počivale”, ali valja spomenuti da postoje i mjesta koja se nazivaju “počivala”. Iako neznatno različitog naziva, značenje i svrha bila im je vrlo slična.

„Počivala“ tako nalazimo na kozjim prtinama koja obično predstavljaju mjesta na kojima bi ljudi težaci ili pastiri otpočinuli tj. odmorili se prije nastavka puta.Takva počivala su najčešće bila neka ugodna mjesta pokraj puta u obliku drveta ili gromade stijene (pole) i nisu imala druge svrhe osim da pruže kratkotrajan predah.

S druge strane “počivale” su pomno birana mjesta na kojima bi tijelo preminule osobe posljednji put otpočinulo na ovome svijetu. Ako je razdaljina od sela do groblja bila veća, na putu bi se našla i do tri takva odmorišta. ”Počivale” su najčešće građene u suhozidu na način da bi se postavila kamena ploča ili više njih u dužini od dva metra na koju bi se položilo tijelo mrca prije nego li bi se izmjenili nosači. Sličan običaj postoji i u vrletima Velebita, samo što se tamo nazivaju “mirila” i zaštićena su kao nematerijalno kulturno dobro.

Za razliku od velebitskih “mirila” koja imaju veliku duhovnu povezanost s dušama umrlih, nije nam poznato da li su i gornjopoljičke “počivale” imale istu poveznicu. Stoga bi bilo zanimljivo čuti nekoga tko zna nešto više o ovom tradicijskom običaju, kao i to da li je sličan običaj postojao i u drugim dijelovima Poljica. (Piše: Goran Mikas)

01 stu., 2018 290 Pregleda

DUGORATSKO ODLUČNO MOŽDA NE, A MOŽDA I DA ČVORU KRILO I TRAJEKTNOJ LUCI

Ukinuli se čvor Krilo i trajektna luka u Krilu ili ne, način vođenja rasprave o tome na tematskoj sjednici Općinskoga vijeća Općine Dugi Rat održanoj 29. listopada 2018. najbolji je pokazatelj da su pojedine male općine potpuno besmislene. Naime, ako uzmognete snage i strpljenja da pregledate video-zapis o tome dostupan na https://youtu.be/r8E5127rySo (nama je to uspjelo do okončanja prve od dvije točke dnevnoga reda, dakle do malo više od polovice snimke koja sveukupno traje puna četiri sata), svjedočit će te rijetko viđenom defetizmu jednog općinskog vodstva čija je glavna preokupacija izuzeti se od problema kojemu nisu dorasli. Narodski rečeno, j…li bi se, a da im ne uđe!

Razlog tome je očigledna nepripremljenost općinskoga vodstva i većine vijećnika za raspravu koju su im ‘nametnuli’ građani okupljeni oko inicijative „Krilo, probudi se“ iako je problem star cijelo jedno desetljeće. Uzroci tome su nepoznavanje suštine problema, nepostojanje alternativnih rješenja, nepostojanje strategije ili barem vizije dugoročnog razvoja općine i ono što najviše začuđuje, nepoznavanje vlastitih kompetencija, formalno-pravne procedure te ingerencija i nadležnosti pojedinih sudionika u postupku planiranja i izgradnje brze ceste odnosno trajektne luke.

Sve navedeno rezultiralo je nebuloznim zaključkom Općinskoga vijeća koji je po sebi proturiječan jer vlastitu namjeru da ispoštuje volju mještana Krila za bezuvjetnim ukidanjem čvora Krilo i trajektne luke u Krilu to isto vijeće kompromitira potrebom prethodnog uvida u način izvedbe spoja čvora Krilo sa magistralom (vidi snimku u dijelu 2:20:41)!?

Postavlja se pitanje što su ti ljudi dosad radili, u što su gledali, da li su uopće razmišljali o tome što (ne)izgradnja tako važnih infrastrukturnih objekata znači za njihovo mjesto, općinu i napokon – za cijela Poljica?! Kako je, dakle, više nego očito da se općinsko vodstvo, zajedno s većim dijelom vijećnika, nerado upliće u posao za koji su dobili mandate svojih birača, žalosno je bilo gledati kako im pojedini ‘ugledni’ gosti na spomenutoj sjednici prodaju ‘rogove za svijeću’.

Zaključno, da su Osmanlije u 16. i 17. stoljeću pri svom nasrtaju na Poljica imali pred sobom ovako ‘lucidne i odlučne branitelje svoje didovine’ kao što su to pretežno bili sudionici ove sjednice, Dugi Rat bi (ako bi ga uopće bilo) i danas bio dio nahije Poljica.

30 lis., 2018 311 Pregleda

POLITIKA ‘PROJEKTIRA’, MJEŠTANE SE NE PITA

Sukladno najavi i južini usprkos, u ponedjeljak 29. listopada 2018. održana je tematska sjednica Općinskog vijeća Općine Dugi Rat u povodu zahtjeva inicijative „Krilo, probudi se“ za brisanjem čvora Krilo iz prijedloga trase brze ceste Solin-Omiš kao i trajektne luke u Krilu. Uvertira u maratonsku sjednicu koja je potrajala puna četiri sata bio je prosvjed skupine od pedesetak građana okupljenih ispred zgrade dugoratske općine unatoč organskome jugu, a potom i kiši. Kako sjednici nismo mogli nazočiti, zamolili smo članicu spomenute inicijative i članicu Mjesnog odbora Krilo gospođu Antonietu Trgo da nas izvjesti o zaključcima, pa njeno izvješće prenosimo u cjelosti:

Dragi Poljičani,

iako je Općinsko vjeće Općine Dugi Rat podržalo zahtjeve mještana Krila da se pokrene postupak brisanja čvora Krilo i trajektne luke u Krilu iz svih planova i projekata, tijek rasprave na sjednici pokazao je da su stvari oko planova za izgradnju čvora Krilo i spojne prometnice do samoga mjesta za izmišljenu trajektnu luku isključivo politički interes, a nikako interes i volja mještana Krila Jesenica. Riječ je o zakulisnim igrama koje se vode od strane općine Dugi Rat i tijela Splitsko-dalmatinske županije koji mještanima Krila nameću cestovna i plovidbena rješenja koja nisu rezultat stvarne potrebe nego su isključivo motivirane tobožnjom namjerom da plan i projekt dobiju obilježja multimodalnosti i kao takvi se prikažu podobnima za dobivanje sredstava iz EU fondova u svrhu financiranja projekta.

Skandalozno je da ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije gospodin Niko Mrčić izjavi na spomenutoj sjednici da cijeli projekt brze ceste vrijedan 300 milijuna eura „pada u vodu“ ukoliko se iz plana izbaci čvor Krilo i nastavno trajektno pristanište čime zapravo vrši pritisak na vjećnike prebacujući na njih krivnju ukoliko se projekt ne realizira dodajući još kako će mjesto ostati nerazvijeno, a sredstva biti preusmjerena u Rijeku, Zadar ili Slavoniju. Neshvatljivo je, ali nažalost i moguće da istupi jednog županijskog čelnika mogu biti u izravnoj suprotnosti s voljom mještana tim više što dotični pozivom na „snagu svoga položaja“ unaprijed najavljuje opstrukciju svakog pokušaja Općine Dugi Rat da se pokrene postupak za ukidanje čvora Krilo. Bahatost županijskog dužnosnika naspram očite volje mještana vrijedan je javnog zahtjeva za njegovim opozivom s mjesta ravnatelja. Napominjemo da je sjednica općinskog vijeća sazvana po osnovu sve većeg nezadovoljstva mještana Krila izazvanog činjenicom da im se životno važni planovi donose iza leđa, a što se često opravdava pukim zadovoljenjem forme i procedure.  

Također je žalosno da ovoj izuzetno važnoj tematskoj sjednici nije nazočio nitko od pozvanih iz vodstva Županije, a niti iz Hrvatskih cesta, pa se može zaključiti da im je politički interes važniji od potreba i volje mještana. Za kraj želim napomenuti da je sjednica općinskog vijeća snimljena video-kamerom, pa svatko tko želi može se uvjeriti u istinitost ovdje izloženih navoda. Štoviše, voljeli bismo kad bi svi naši mještani, svi Poljičani i drugi žitelji Poljica te najšira javnost mogli i sami posvjedočiti kako se nadležne institucije i pojedinci odnose prema potrebama i volji mještana.

S poštovanjem,

Antoineta Trgo, u ime inicijative „Krilo, probudi se“  

28 lis., 2018 265 Pregleda

POZIV NA OBRANU VLASTITOGA DOSTOJANSTVA

Valjda zato što južina nikad nije bila saveznik dobrih odluka, za sutra 29. listopada 2018. sazvana je tematska sjednica Općinskog vijeća Općine Dugi Rat na kojoj će se samo „raspraviti o prijedlogu grupe građana glede čvora Krilo u sklopu projekta Državne ceste D8“. Dakle, raspraviti, a ne i odlučiti o tome da li je Krilu, Općini Dugi Rat i Poljicima uopće potrebna trajektna luka zbog koje skupina mještana Krila okupljena oko inicijative „Krilo, probudi se“ peticijom traži ukidanje čvora Krilo. Možda je tako i bolje jer narodna mudrost s razlogom kaže „dvaput mjeri, jednom sijeci“.

Stoga predsjedniku Općinskoga vijeća Bernardinu Petriću predlažemo da se nazočnost jakih (političkih) snaga koje je pozvao u obranu ‘digniteta’ službene trase brze ceste iskoristi kako bi se timu neovisnih stručnjaka prepustila arbitraža po pitanju opravdanosti izgradnje trajektne luke u Krilu zbog koje je i osporavani čvor Krilo lociran posred značajnog arheološkog lokaliteta Gradišće koji za prosperitet dugoratske općine i cijelih Poljica potencijalno može biti važniji nego što je to sama trajektna luka.

U konkretnom slučaju to bi prije svega značilo obavezu zagovaratelja izgradnje trajektne luke u Krilu da javnosti, a napose lokalnome stanovništvu, napokon izlože argumente (istraživanja, studije, elaborate itd.) kojima su se rukovodili pri donošenju odluke o izgradnji trajektne luke u Krilu. Štoviše, čak ni Studija o utjecaju na okoliš brze ceste, koja se iz nekog misterioznog razloga iznova nalazi na javnoj raspravi, ne spominje trajektnu luku u Krilu iako je u grafičkome prilogu Studije luka naznačena. Drugim riječima, ne može na mještanima biti teret izvođenja dokaza da je izgradnja trajektne luke u Krilu neopravdana niti im se može zamjeriti što ustaju u obranu dosegnute razine kvalitete života i rada u svojoj životnoj sredini.

Naprotiv, spomenutu inicijativu dijela mještana Krila treba pozdraviti i piduprijeti za primjer drugima neovisno o tome da li su u predmetnome slučaju u pravu ili nisu jer u pitanju je prije svega poziv na obranu principa na kojima počiva njihovo dostojanstvo, osobni dignitet i pravo na vlastitu egzistenciju. Kad bismo tome mogli pridodati i zajedništvo koje je u sličnim (ne)prilikama krasilo Poljičane kroz vjekove, onda bi trg ispred prostorija Općine Dugi Rat sutra u 17.30 sati bio pretijesan, a time i odaslana poruka nadležnima da s nepripremljenim projektima i neargumentiranim prijedlozima nije uputno izlaziti u javnost. Barem ne među žitelje nekoć slavne Poljičke knežije.

25 lis., 2018 207 Pregleda

AKO POLJICA FORMALNO I NE POSTOJE, POSTOJE POLJIČANI I ŽITELJI POLJICA I NJIHOVA BUDUĆNOST

U povodu zahtjeva skupine mještana Krila okupljenih oko inicijative „Krilo, probudi se“ za zabranu gradnje čvora „Krilo“ i trajektnoga pristaništa u sklopu projekta izgradnje državne ceste DC8, zanimljivo je primjetiti da se u Studiji utjecaja na okoliš nigdje izravno ne spominje trajektna luka ili trajektno pristanište u Krilu nego se tek na stranicama 15, 16, 33. i 42. spominje marina „Krilo“. Već iz tog razloga razvidno je da se spomenuta Studija ne bavi utjecajem na okoliš buduće trajektne luke, pristaništa ili marine, kako vam drago, što čudi s obzirom da je u kartografskom prikazu „Korištenje i namjena prostora“ koji je Studiji priložen lijepo vidljiv simbol sidra kojim je Krilo označeno kao „morska luka za javni promet osobitog međunarodnog značaja“ (vidi prilog).

Pa ipak, na namjeru da se u Krilu namjerava graditi trajektna luka upućuje i četverotračna dionica brze ceste do čvora „Krilo“ koja se prema Omišu nastavlja kao dvotračna te argumenti koji su se mogli čuti na prethodno održanim javnim raspravama kako multimodalnost projekta brze ceste odnosno kriteriji EU fondova zahtjevaju uvrštenje svih vidova prometa uključivo i pomorskog.

Ako je tome tako, onda bi valjda i korisnike buduće trajektne luke u Krilu trebalo priupitati za mišljenje o opravdanosti izgradnje tako važnog prometnog objekta na popriličnoj udaljenosti od Splita i to u prvome redu otočane kojima ciljano gradsko središte postaje teže dostupno i napose domicilno stanovništvo kojemu trajektna luka bitno utječe na kvalitetu življenja, pa i sam životni standard.

Da ne prejudiciramo, možda postoje i valjani razlozi za smještaj neke vrste luke negdje u poljičkome primorju, kao što se dobrodošlom čini turistička luka koja bi Poljica približila turistima, no u tom slučaju treba transparentno izraziti namjeru u otvorenoj i argumentiranoj javnoj raspravi relevantnih dionika.

Štoviše, bilo bi primjereno da se o izgradnji svakog kapitalnog infrastrukturnog objekta od strateškoga značenja za Poljica (u slučaju trajektne luke i puno šire) izjasne svi Poljičani i drugi žitelji Poljica jer takvi sadržaji bitno utječu na njihov životni standard i kvalitetu življenja te na brendiranje Poljica kao buduće jedinstvene i cjelovite turističke destinacije kakve uostalom predviđa i paket novih zakona u turizmu. To što su Poljica u formalno-pravnom smislu trenutačno nepostojeći subjekt, ne znači da su i žitelji Poljica nepostojeći ljudi, pa je na sadašnjim, Poljicima nadležnim jedinicama lokalne samouprave, obaveza da svojim građanima omoguće legalno i legitimno izjašnjavanje o svim životno važnim pitanjima.

Osim trajektne luke u Krilu jednako tako nije moguće izdvojeno iz konteksta cijelovitih Poljica sagledati ni opravdanost izgradnje splitske obilaznice odnosno brze ceste Solin – TTTS – Omiš ponuđenom trasom, pogotovo ne dionice čvor „Zakučac“ onako kako je planirana iz razloga što Poljica ostavlja u prometnoj izolaciji (dok će ih tzv. privremena rješenja učiniti kolateralnom žrtvom komoditeta drugih), ali ni bilo kojeg drugog kapitalnog infrastrukturnog objekta jer postojeća administrativna razgraničenja unutar poljičkoga prostora jednako su funkcionalna kao i administrativna zabrana pušenja u dijelu zajedničke prostorije ili – da bude jasnije – zabrana pišanja u polovici jednog te istog bazena.

23 lis., 2018 305 Pregleda

PONOVNA JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ BRZE CESTE TTTS – OMIŠ

Ne znamo točno iz kojega razloga, ali činjenica je da se ponavlja javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš državne ceste D8, dionica čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Dugi Rat – most Cetina u vremenu od 23. 10. 2018. do 12. 11. 2018.

Javni uvid u Studiju biti će moguće izvršiti u prostorima i terminima navedenim pod točkom 2. dok će se javna izlaganja održati u prostorima i terminima navedenima pod točkom 3. kojima biste svakako morali nazočiti u što većemu broju kako bi se vidjelo da još ima onih kojima je stalo do toga što se i kako planira graditi.

Novost je što je sažetak Studije ovoga puta dostupan i na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike (vidi 4. po redu točku na https://puo.mzoip.hr/hr/puo/puo-postupci-2017.html), što se može smatrati dijelom odgovora na postavljeno pitanje predstavnika Saveza za Poljica „zašto trasa brze ceste i spomenuta Studija kao strateški razvojni dokumenti nisu građanima dostupni ‘on-line’ i to s recenzijama i komentarima neovisnih stručnjaka nego im se informacije serviraju na način neprimjeren informatičkome dobu, dozirano i na kapaljku?“ (vidi http://poljica.hr/odrzana-javna-rasprava-di-si-bija-sta-si-radija-nista/)

Naposlijetku, ne propustite mogućnost da u skladu s načinom i rokovima opisanima u točki 5. svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe uputite nadležnima bez obzira na izreku „psi laju, a karavane prolaze“. Jer ima i ona „ako dite ne plače, mater sisu ne daje!“

21 lis., 2018 1.705 Pregleda

POLJIČKI RJEČNIK – NEPOZNATE RIJEČI

Vjerujemo je da je mnogima poznato da je urednik naše internetske i fb-stranice Ante Mekinić prije gotovo pune tri godine, u suradnji sa Srećkom Lorgerom i Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pokrenuo izradu „Poljičkog rječnika“ koji se napokon nalazi u svojoj završnoj fazi. Rječnik će imati oko 20 tisuća natuknica obrađenih na vrlo poseban i zanimljiv način, pa upućeni vjeruju da će Poljica uskoro dobiti još jedan ‘spomenik od slova’.

Kako bi ovo kapitalno djelo o Poljicima što prije ugledalo svijetlo dana potrebno je svladati još mnoge prepreke, a jedna od njih su gotovo ili posve izumrle riječi i pojmovi za koje se pouzdano zna da su postojale, ali ne i što točno znače. I zato je voditelj ovog projekta i urednik rječnika Ante Mekinić odlučio za pomoć u odgonetanju zamoliti sve vas koji pratite naše objave, a preko vas i vaše prijatelje i znance, napose Poljičanke i Poljičane starije životne dobi jer posljednji je trenutak da se od zaborava otme i spasi što se još uvijek spasiti dade.

Kako je prikupljena rječnička građa u završnoj fazi obrade, u fb-objavama pod naslovom „Poljički rječnik – nepoznate riječi“ u nastavcima ćemo svakodnevno objavljivati nepoznate ili nedovoljno poznate riječi na način da ćemo iza svake natuknice prvo navesti njeno pretpostavljeno značenje, a potom i kontekstualni primjer odnosno saznanja do kojih smo došli, kako bismo zajedničkim snagama odgonetnuli njeno pravo značenje i smisao. Zato je poželjno da zbog interakcije vaši komentari budu javni, ali oni koji žele mogu, naravno, svoje komentare slati u inbox ili izravno na e-adresu urednika ante.mekinic@poljica.hr koji svima unaprijed zahvaljuje na iskazanom razumijevanju i potpori.

Napomena: u „Poljički rječnik“ rado ćemo uvrstiti i druge pomalo zaboravljene riječi i pojmove koje smatrate važnim ili zanimljivim uz obrazloženje što znače i u kojemu se dijelu Poljica koriste, pa svaki takav prijedlog smatramo dobrodošlim.

 

POLJIČKI RJEČNIK – NEPOZNATE RIJEČI:

(nepoznata riječ – pretpostavljeno značenje – kontekstualni primjer ili saznanje)

 

avditur – auditor, istražitelj, sudac (?) – Ali avditur nie sad ništar htio priat, buduć da on je sad procesan. Vi ako morate, spomenite se štogodir od avditura, a već ne boite se – Split, 18. st. (vjerojatno iz nadbiskupske kancelarije)

Vaši prijedlozi:

bergan – ? + glinter – neka zvjezdana pojava (?) – Miseca travna, aprila od dvajest i jedan počimlje drugi i dura do dvajest i jedan maja. Ko se rodi među ovim zvizdarete vlada kućom od marte. I glinteru karoviju padu bergan vrancu Napulju i Jitaliju, ili mu čovik, ili mu žena. Koji se rode pod ovim sinalom daje jim bolesti, vibre otajne i svagdanje i trejakinje. I njiov je umor vibre vruće i maljine i zle karvi. Pomankana pameti i startna i kapla, oli ospice okužene i bolesti otrovne. Oliti uzrok po ognu, oli po gvožđu i zatvor o tila i zlu smart i muku vibre vruće i maline od pare i plasticiju (…) i misli strašni. Otokli od garla, rižipije i bolest od žila izvanski koji jidu meso rane. I varke carijene, oli karvave kao kangari i prut i lišaj i muke i zatvor i sužanjstvo

Vaši prijedlozi: Davor Milićević: bergan = konj, glinter = vodič karavane

capra – vrsta biljke (?) – Za konje kada ne mogu pišat. Uzmi podukrajan žmul vina cila i pȏ, i capra pučenoga, i tri žumanca od jaja. Dobro ubij, oli puno mišaj i zalij paripče

Vaši prijedlozi:

cvȋtnāk – vrsta ljekovite trave (?) – Od iste vari travu cvitnak u vinu bilomu i daji pit našćesarca. Za misec dana ozdravlja

Vaši prijedlozi: Nediljko Čotić: cvitnak = trava koja se još zove mak ili kukurikavac

đùrak – vrsta odjeće (?) – Kapa velika od veluda, dimlije carljene i dokolinjače pavunaste i đurak veliki svita dobra a postava se izgrizla – Srijane. 1782.

Vaši prijedlozi: Zoran Tijardović: đurak = nekakav ukras; Marinko Mali: đurak = kapa; Branka Carević: đurak = prsluk; Nediljko Čotić: đurak = vrsta turske kape

gogolj – vrsta biljke (?) ◊ Mila rani zorom u prozorje / I uzimlje vidro okovano, / Pa se šeta do vodice hladne / I udara kroz gustoga gaja / Rosu truni sa zelena lišća, / Miluje ju šumsko povitarce, / Hiti Mila, rukam razmahuje, / U vrh gaja živica gogolja (Kapić, 73-4)

Vaši prijedlozi: po mišljenju A. Radičić-Bešker, a s obzirom na kontekstualni primjer, ne radi se o imenici ‘gogolj’ nego o glagolu ‘gogoljati’ u značenju ‘bujati’; Jozo Bepo Novaković – ‘gogolj’ = gogoljati, vriti jer ‘živica’ u pjesmi znači ‘živa voda’

graži – neki lijek (?) ◊ Toliko je na čir da zareste. Meći ceroto graži zove se. Dobro čini

Vaši prijedlozi: Žarko Ban: graži = vrsta trave ili pripravak od određene trave zajedno sa šudaron kojim se nanese na bolno mjesto,

grumenica – komad zemlje (?) ◊ Pod kućom je grumenica, / ‘Di je resla koprinica, / Tu je Mare zelje brala / Pa j’ Ivanu ručak dala

Vaši prijedlozi: Branka Carević: izvorno značenje natuknice ‘grumenica’ u govoru Srednjih Poljica (Zvečanje) je “mali, plodni vrtal do kuće u koji se sadilo zelje, selen, petrsimul, kapulica…ono što je tribalo bit pri ruci domaćici”; Nediljko Čotić: grumenica = jako mali komad zemlje na kojem se ne može sadit ništa ozbiljno

hembra – vrsta isprave (?) ◊ Ovo neka se znadu granice, dokle je Hercegovina po hembri [embri, Kl.r.] i po svidočbi stari ljudi, a to je Matij Ugrinović, koji ima godišć devedeset i pet; toliko knez Jura Mijanović, koji ima godišć devedeset. I ovi primiše virami i dušami da je istina, budući stare granice, kako je zdola (PSt, dod. 3) [Hembra je po Maticu i Jagiću vrsta određene isprave. Mažuranić pomišlja da bi ta riječ mogla značiti pamćenje. Tog je mišljenja i Novaković – sjećanje. Značenje je riječi nejasno]

Vaši prijedlozi:

itimat – (?) ◊ Mandat providura Alvisa Moceniga Jakulju, Biliću i Mandušiću da vrate zemlju na Rošcima Terzićima. Da ovi mandat ima biti itiman od koga mu drago ovicijala ali čauša općenoga, toliko svitovanoga koliko duhovnoga, u koji viru – Split (prijevod), 1699. (SGP, 154)

Vaši prijedlozi: Ane Hefer-Gabelica: ‘itimat’ = izvršen, ispoštovan, sprovesti odluku u djelo; Marija Novaković – ‘itimat’ = intimat = obavijestiti, obznaniti

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Rekapitulacija br. 1: TRI OD DESET

Nakon što smo objavili prvih deset nerazjašnjenih natuknica iz „Poljičkog rječnika“ u izradi, uz vašu pomoć pouzdano smo odgonetnuli značenje triju pojmova i to za ‘gogolj’, ‘grumenica’ i ‘itimat’ (otisnuto velikim slovima), na tragu smo rješenja za još četiri pojma, dok su preostala tri zasad nedokučiva što naposlijetku i nije tako loš rezultat s obzirom da prolaznost vremena ipak čini svoje. I zato veliko hvala svima vama koji nam pomažete, pa molimo da to činite i ubuduće kako bi rječnik bio što bogatiji govorom naših pređa.

  1. avditur – auditor, istražitelj, sudac (?) – ostaje i nadalje nerazjašnjeno
  2. bergan – ? + glinter – neka zvjezdana pojava (?) – po mišljenju D. Milićevića ‘bergan’ bi mogao biti konj, a ‘glinter’ vodič karavane
  3. capra – vrsta biljke (?) – po jednoj nepotpisanoj poruci, ‘capra’ ili ‘capar’ bi mogao biti prah
  4. cvȋtnāk – vrsta ljekovite trave (?) – po mišljenju Nediljka Čotića ‘cvitnak’ je trava koja se još zove mak ili kukurikavac
  5. đùrak – vrsta odjeće (?) – po mišljenju B. Carević, ‘đurak’ bi mogao biti prsluk, đilet; po mišljenju Nediljka Čotića ‘đurak’ je vrsta turske kape
  6. GOGOLJ – vrsta biljke (?) – sukladno mišljenju Joze Bepa Novakovića da ‘živica’ u zadanome primjeru znači ‘živa voda’, ‘gogolj’ je zapravo glagol ‘gogolja’ u značenju ‘gogoljati’ ili ‘vriti’
  7. graži – neki lijek (?) – po mišljenju Ž. Bana, ‘graži’ bi mogao biti pripravak od određene trave zajedno sa šudaron kojim se nanosi na bolno mjesto
  8. GRUMENICA – komad zemlje (?) – po mišljenju B. Carević, izvorno značenje natuknice ‘grumenica’ u govoru Srednjih Poljica (Zvečanje) je “mali, plodni vrtal do kuće u koji se sadilo zelje, selen, petrsimul, kapulica…ono što je tribalo bit pri ruci domaćici”
  9. hembra – vrsta isprave (?) – ostaje i nadalje nerazjašnjeno
  10. ITIMAT – po mišljenju Marije Novaković, ‘intimat’ bi moglo značiti ‘obavijestiti’, ‘obznaniti’ (tal. intimare)

 

izbodak i/ili laptić – komadić zemlje (?) ◊ Iza smrti očeve dođe li se do dila, udana sestra prinese onu kartu (pismo), ako je na njezin ženski dija priko one vridnosti na pismu još štakod iđe, dadu jon koji izbodak zemlje s kraja ili laptić vrtla blizu jon kuće, toliko da je zapoznaju za sestru, neka nije žalosna na braću (FI, 9/2, 306)

Vaši prijedlozi: Marinko Mali (Gornja Poljica), Nadija Jermelić i Dunja Marušić (Jesenice), Alenka Radičić-Bešker (Dubrava), Bernardica Jelić (Kostanje) smatraju da je ‘izbodak’ isto što ‘okrajak’, a ‘laptić’ Ante Amulić (Kostanje) i Damir Vladušić (Tvrčići, Srinjine) nazivaju ‘lavtić’

izentat  – osloboditi; izmisliti (?) ◊ Veliki knez Ivan Novaković izdaje putnicu Matiju Aliloviću. Činimo istinu viru Matiju Jaliloviću, koji je rečeni Mati od provincije poličke, iđe u jičulu bračku za kupiti jednoga kona za svoje potribe, koji ga kupuje na svoji pinezi. Zato budući po milosti privedroga principa i sve republike mletačke izentani od svi daciji i regaliji prid svakomu mistu, kako kažu naši privileji, ili kupujemo ili prodajemo na naši dobri, da nas ne mozi drugi priludikati. I tako u viru – Poljica, 1745. (…) Providur Boldu prosljeđuje molbe Poljičana da im se ‟oblakša” stare dugove. Govore isti Poljičani da čim je dura rat ovi najzadnji bili su izencijani od privedroga Alviža Muceniga slavne uspomene ki je bija onda đeneralom ovi strana, ali se ne vidi ikakova njegova patena ali dukala koja potvarđuje takovo govorenje poljičko

Vaši prijedlozi: Zoran Milićević: ‘izentat’ = izuzeti

kašionica – nejasno (?) ◊ Povlastice iseljenih Poljičana na sinjsko područje. Sveta odluka od priuzvišenoga kralja da stvari imadu stati u stanju u komu se nađoše u čas čestita ulazišća cesara kralja posve odlučuje vladanje da one obitelje poljičke stoeći u ovom teretoriju i od gos. ga izlazišća i biliga koje nisu bile običajne uobićivati se u sastanku pučkomu i od ostali seljana za ispuniti običajne kovoje, ne imadu biti smućeni izvan dvaju događaji – kuge i rata – do drugi ozgomji uprava. U porednosti zašto odpušta nike naredbe pristojte prama glavarom od kraine čineći oznaniti toga Matija Pavelića, čineći ga za se i za sve ostale obitelje zbrojene u kašionici koja dolazi združena

konušnik – možda vrsta posjeda (?) ◊ Oporuka don Martina Jurkovića. I ju to je moja odluka najpokojna: kuće, zastave, podvornice popovske, gaja, gore, vode, livade, svi kraji i svakoga živlena, to je plemešćina paristati, sinokoše, konušnik vlastiti dilojom zemla kod Jamine, uzejo od Gargatović, i zemla i vinograd što se zove u Višćenoj, pod kuću popovu na Konusu i vinograd, ždrib jedan od Jerolim i Pavla na Konusu zaminu semarinu /!/; drugi ždrib od Jadrija i Gargatovića u starminu – Donji Dolac (prijepis), 1547. (SGP, 4)

kušel – dogovor (?) ◊ Istraga o krađi kuće Ivančevića. Mi ozgor naređeni kušelasmo na svaku ruku, i ostavismo termena od prvi maja do trideset maja, i svitovali se z gospodinom kuratom od sela, do-Vidom Lukačevićem, i učinismo slog, i odredismo, i odastasmo da nije u tomu što ga je Marko potvorija, ni u prvi ni u drugi put – Dolac Gornji, 1767. (SGP, 592). Istraga o pokradenoj kući Banića u Osoju, te ‟odastajanje” osumnjičenoga. I mi svi sastadosmo se ujedno i učinismo kušel kroz rečenu pokrju /!/, i zvasmo braću Baniće da izvedu svidoka – Donji Dolac, 1781. (SGP, 737)

ošur – prilog, poklon (?) ◊ Sitnjani pišu splitskom vikaru don Frani Oršiloviću povodom spora oko jedne baštine. Tako se pravdajući narediše redovnici i p(oštovani) knez Jure Pavić da se ova zemla da u crikvu svetoga Klimenta i da je posluju bratimi svetoga Kuzme i Domlana, a da daju u crikvu ošure, neka je za onih dušu služoj (!), kako je i za ostalih kih su dobra u crikvu ostavlena, dokle bi se ko naša od one čeladi – Sitno, 1652. (SGP, dod. 18)

datelent – (?), seksan(a) – (?) ◊ Providur Erizzo štiti poljičke povlastice. Prikaza našoj oblasti knez veliki od Poljic da poradi gonjena sina od Konjskoga, Žirvonice i Kamena nigdar njegovi podložnici Poljičani bili su stisnuti podat seksane. Meu to za neka isti Poljičani imaju uživat privileje ispušćene od oblasti principove, vaše pr.lo go.vo datelente konulel Konbelović služiti se bude seksanami splickimi, kliškimi i trogirskima, kako sam vam navistija u parvašnjim moim knjigam. I ljubim vam ljubeznivo ruke – Zadar, 1726. (SGP, 311)