Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
26 svi., 2018 287 Pregleda

O JEDNOME DJELU ZA DVA ŽIVOTA

Iako su prošle gotovo dvije godine otkako je naš ugledni član i predsjednik Suda časti Saveza za Poljica gospodin Ivo Banović primio ‘Nagradu za životno djelo’ koju mu je dodijelio Grad Split, doživljavajući to i svojim priznanjem s ponosom prenosimo službeno obrazloženje kao svjedočanstvo o jednome djelu za dva života kako bi ono ostalo zabilježeno i na internetskim stranicama naše udruge jer dragi naš Ivo višestruko to zaslužuje.  

U kategoriji Nagrada za životno djelo u 2016. godini nagrađeni su:

Prof. emeritus dr. sc. IVO BANOVIĆ, dr. med. –  za cjelokupan doprinos stručnom i znanstvenom radu, te razvoju i unapređenju medicinske znanosti iz područja ginekologije i opstetricije posebno perinatologije i patologije trudnoće

Rođen je 1937. godine u Kostanju – Omiš. Nakon završene klasične gimnazije u Splitu 1957. godine upisuje Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu na kojem je diplomirao 1963. godine. Magistrirao je 1982., a doktorirao 1983. godine. Naslov „primarius“ dodijeljen mu je 1985. godine.
Ivo Banović je utemeljitelj suvremene perinatologije i posebne skrbi o patologiji trudnoće u Splitu i prvi je voditelj Odjela za patologiju trudnoće. Nakon povratka sa postdiplomske edukacije u Velikoj Britaniji, prvi u Odjelu, a kasnije Klinici uvodi nove metode ultrazvučnu ginekološko – opstetričku dijagnostiku, intenzivni elektronički nadzor ploda u trudnoći i porodu, te hormonsku analizu u procjeni stanja ploda i funkcije placente.

Za predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1987. godine, a nakon osamostaljenja Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine izabran je za prvog predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na kojoj dužnosti ostaje do lipnja 2002. godine, odnosno do umirovljenja. Utemeljitelj je Katedre za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine kada postaje njen prvi pročelnik.

Obnašajući dužnost predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode u ratnom razdoblju doktor Ivo Banović je posebno zaslužan za organiziranje rada Klinike u vrlo otežanim uvjetima, te pružanje kvalitetne medicinske skrbi bolesnicama,trudnicama, rodiljama i novorođenčadi ne samo s područja grada Splita nego i šire iz ratom pogođenih dijelova naše Domovine ali i susjedne Bosne i Hercegovine, u razdoblju kada se broj poroda gotovo udvostručio do preko 6000. Nakon rata Klinika uspijeva nabaviti i novu suvremenu medicinsku opremu koja je vrlo brzo stavljena u funkciju dijagnostike i kirurgije, te cjelokupnu opremu za izvan tjelesnu oplodnju pomoću kojeg postupka je 2002. godine u Klinici za ženske bolesti i porode rođena prva beba.

Kao predstojnik Klinike Ivo Banović je organizirao rad prema suvremenim zahtjevima struke,  poticao edukaciju novih naraštaja liječnika kroz stručni i znanstveni rad, te organizirao brojne domaće i međunarodne skupove. Objavio je 124 stručna i znanstvena rada, koautor je pet knjiga iz ginekologije, opstetricije i perinatologije, recezent u tri udžbenika i nekoliko monografija. Uz potporu Ministarstva znanosti RH vodio je i dovršio dva znanstvena projekta: „Utjecaj žive kao onečišćivača morskog okoliša na trudnoću„ i „Humana reprodukcija u Dalmaciji“.

Član je mnogih udruženja i dobitnik više priznanja i odličja. Naslov profesor emeritus dodijeljen mu je 2011. godine.

Nakon umirovljenja nastavlja svoj rad kroz Akademiju medicinskih znanosti kao potpredsjednik splitske podružnice ne odustajući od edukacije i podržavanja posebice natalne i perinatalne skrbi. Radi se o izuzetnom liječniku i čovjeku koji je ostavio značajan trag u znanosti, zdravstvenoj skrbi kao i u životu našeg grada.

23 svi., 2018 93 Pregleda

IN MEMORIAM: JOSIP PUPAČIĆ 19. rujna 1928. – 23. svibnja 1971.

Na današnji dan prije 47 godina tragičnom smrću umro je veliki hrvatski pjesnik Josip Pupačić čiju 90. obljetnicu rođenja obilježavamo u rujnu ove godine. Podrijetlom iz Poljičke Republike, rođen u „bilu selu Slimenu kraj one bistre Cetine“ naš Bepo zauvijek će živjeti u svojim djelima, pa kao podsjetnik na ovog poljičkog velikana pogledajte prigodni video na linku https://www.youtube.com/watch?v=5tm18RE-KZI

22 svi., 2018 115 Pregleda

U POVODU DANA SRINJINA

Pridružujemo se čestitkama Dana mjesta i Dana župe Srinjine te Osnovne škole “Srinjine” sa željom da se žiteljima i Mjesnom odboru ovog poljičkog mjesta u splitskome ‘dijelu’ Poljica ostvare njihovi planovi i snovi, a napose nogometnom klubu „Poljičanin“.

20 svi., 2018 145 Pregleda

GDJE SU POLJICA U RAZVOJNIM PLANOVIMA I PRORAČUNIMA?

Rasprava o tome da li su povremena ‘davanja’ ili ‘ulaganja’ (kako vam drago) Poljicima nadležnih gradova i općina u pojedina poljička mjesta pravedno odmjerena i usmjerena, sa stajališta dugoročnih poljičkih potreba i interesa posve je jalova i pomalo neumjesna. Naime, kao što je sve jestivo gladnome dobrodošlo, tako je i svaki komunalni zahvat desetljećima zapostavljanim Poljicima više nego dobrodošao jer, zaboga, (pre)živjeti se mora! Uz to je i dvojbeno radi li se ovdje o ‘darovima’ ili o ‘uzdarju’ i u kojoj mjeri?  

Fragment naslovnice knjige “Zla sudbina Poljica” don Frane Mihanovića, Gata 1998.

Pravo je, međutim, pitanje gdje su Poljica u strateškim razvojnim planovima i proračunima Poljicima nadležnih gradova i općina i kakvu im sudbinu oni namjenjuju?  

Mnogi u Poljicima i izvan njih vrlo dobro znaju što su Poljica bila u prošlosti. Nažalost, sve malobrojniji znaju što su Poljica danas, ali nitko, baš nitko ne zna što bi to slavna Poljička knežija trebala biti u budućnosti: ‘servisna’ zona poljičkih političkih ‘gospodara’ ili prosperitetna životna i razvojna cjelina?! Ukratko: objekt ili subjekt, sluga ili partner?

S obzirom da se zbog važećeg upravno-teritorijalnog ustroja spomenuti razvojni dokumenti kroje i prekrajaju na više mjesta i to uglavnom izvan Poljica i utjecaja Poljičana, posve je opravdano zapitati se kakvu korist od takvog ‘planiranja’ imaju Poljica te imaju li Poljičani razloga veseliti se budućnosti? Primjeri koji upozoravaju na to da je budućnost Poljica kao i sama opstojnost poljičkog identiteta vrlo upitna, jesu novopridošle ‘austrijske’ vjetroelektrane i tzv. kineska (pukom srećom nerealizirana!) ‘poslovna’ zona planirana u Kostanjsko-pograjskoj juti (koja je ekološko najosjetljiviji ali zbog ljepote zaštićenog krajobraza i blizine autoceste razvojno i najatraktivniji dio Poljica) te postojeća i planirana cestovna infrastruktura koja Poljica drži i zadržava u prometnoj izolaciji.   

Zato se Poljičani moraju zapitati tko je ikad, od ukinuća Poljičke općine do danas, sustavno i na stručnoj razini valorizirao sve poljičke prirodne, povijesne, kulturne, tradicijske i ljudske resurse i potencijale pa na znanstvenim spoznajama, egzaktnim činjenicama i drugim objektivnim pokazateljima temeljio budućnost Poljica? Brojni pojedinačni radovi uglednih Poljičana i prijatelja Poljica u prošlosti i sadašnjosti tek su dokaz propuštenih prilika.

I zato, samo ona općinska, gradska, županijska ili državna administracija koja sustavno pristupi pitanju razvoja Poljica iskazat će istinsku odgovornost za Poljica. Isto važi i za Poljičane i razne poljičke udruge i organizacije. Jer sve dok Poljica ne budu doživljena i mišljena kao jedinstvena prostorna, razvojna, funkcionalna i životna cjelina – neovisno o administrativnoj podjeli na općine i gradove – nadležni neće shvatiti da ulaganje u Poljica nije ‘davanje’ i ‘goli trošak’ nego ulaganje u vlastiti razvoj.

A kako bez promišljenog ulaganja nema ni razvoja, parcijalna ‘ulaganja’ i ‘davanja’, neovisno o potencijalno dobrim namjerama pojedinih administracija kao što su, bez sumnje, aktualna omiška i splitska, bila su i ostat će ‘kost razdora’ među Poljičanima. Zato se veselimo svakom napretku, ali pogleda uprtog u (zajedničku) budućnost!

Više o mogućnostima razvoja Poljica pročitajte u dokumentu „Revitalizacija Poljica“ koji je dostupan na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf

17 svi., 2018 162 Pregleda

NOVI USPJEH NEPE KUZMANIĆA, NAŠEG SURADNIKA I PRIJATELJA

Sinoć je, 16. svibnja 2018. u dupko punoj dvorani Papalićeve palače, danas Muzeju grada Splita, naš suradnik i prijatelj, ugledni antropolog Mario Nepo Kuzmanić, predstavio svoju najnoviju knjigu „Splitski govor moje babe Franine“ (izdavač Književni krug Split), u čemu su mu ‘dali ruke’ akademici i prijatelji Nenad Cambi i Tonko Maroević.

Uz čestitke na prinovi u bogatom autorskom opusu, našem prijatelju i velikome poštovatelju Poljica i Poljičana gospodinu Mariju Nepi Kuzmaniću još jednom zahvaljujemo na velebnom doprinosu boljem međusobnom razumijevanju Splita i Poljica, pa sve zainteresirane upućujemo na njegovo sjajno predavanje održano 2. svibnja 2018. u Splitu na temu „Split i Poljica – neraskidive veze“ dostupno na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/05/Split-i-Poljica-neraskidive-veze-M.-N.-Kuzmani%C4%87.pdf

16 svi., 2018 113 Pregleda

SV. IVANU NEPOMUKU NE DA SE U POLJICA

U prigodnome osvrtu na učinjeno u protekloj 2017. godini te o aktualnom trenutku i planiranim investicijama, gradonačelnik Ivo Tomasović nanizao je brojna ostvarenja i planove svoje administracije, pa tako i one koji se odnose na prostorno najveći dio omiškog gradskog područja – Poljica – premda Poljica u ovoj svečarskoj prigodi izrijekom nisu spomenuta.

No zato su spomenuta ulaganja u pojedina poljička mjesta i to obnova pogona za obradu pitke vode u Gatima, povezivanje sustava Studenci s vodovodom Makarskog primorja, vodoopskrbni objekti u naseljima Trnbusi, Gornji i Donji Dolac, Srijane i Putišići te izgradnja druge faze mrtvačnice u Tugarima – sve sukladno „racionalnim ulaganjima u razvoj Omiša i okolice po mjeri svih građana“, kako sugerira naslov pozamašnog priloga objavljenog u današnjoj SD.

Ne ulazeći u zadovoljstvo ‘građana Omiša i okolice’ (napose okolice!) spomenutom ‘mjerom’ racionalnih ulaganja, nama se čini da se sv. Ivanu Nepomuku nekako baš ne da u Poljica. Stoga nam ne preostaje drugo nego omiškome gradonačelniku Ivi Tomasoviću i građanina Omiša virtualno čestitati Dan grada i njihova zaštitnika!

15 svi., 2018 94 Pregleda

U POLJICIMA NIŠTA NOVA

Godina je 1978., mjesec travanj, dan 14. „Krtica“, stroj kojim su radnici i inženjeri „Konstruktora“ prošli kroz utrobu zemlje, ugledala je svjetlost s druge strane planine. Planina je Mosor, zemlja je poljička, međutim, na fešti koja je tim povodom priređena – kako prenosi Slobodna Dalmacija iz toga vremena – bili su svi mogući i nemogući uzvanici osim poljičkih jer Poljica ni tada kao ni danas formalno nisu postojala.

Novo vrijeme nije, dakle, Poljicima promijenilo status s obzirom da se i danas pojednako do Poljica ne drži, no barem se je ponešto gradilo iako korist od toga, kako onda tako i danas, ubiru svi – osim Poljičana!

U Poljicima dakle, prolaznosti usprkos, ništa nova.  

14 svi., 2018 91 Pregleda

DUGORAĆANI, SVI NA JAVNU RASPRAVU!

Kako sutra ne biste kukali da niste znali ne bude li vam plan po volji, Općinski načelnik Općine Dugi Rat poziva sve zainteresirane na javni uvid i javnu raspravu u povodu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone Dalmacija s lukom nautičkog turizma.

Krajnji rok za zaprimanje pismenih primjedbi je 28. 5. 2018. do 15.00 sati, a ostalo pročitajte u priloženoj obavijesti.

11 svi., 2018 339 Pregleda

ŠTO JE POLJICIMA „KOSTANJSKA LJUT“ I ŠTO NAM JE S NJOM ČINITI?

Naglo ‘probuđeni’ žitelji dijela Srednjih i Gornjih Poljica ovih dana u čudu svjedoče izgradnji vjetroparka „Kom-Orjak-Greda“ sa 5 vjetroagregata jedinične snage 2 MW na obroncima Mosora ponad Seoca, u neposrednoj blizini prometnog čvora Blato n/C. Tako će ubuduće i svi posjetitelji Poljica po silasku sa autoceste A1 svjedočiti posljedicama naše ‘pospanosti’, napose godine 2005. kada smo propustili priliku poslužiti se institutom javne rasprave i utjecati na izgradnju ovog energetskog objekta koji izgledom narušava ljepotu poljičkog krajolika i svojim djelovanjem njegovu bioravnotežu s upitnim utjecajem na ponašanje i zdravlje ljudi i životinja, a da Poljičani i žitelji Poljica od toga nemaju ništa.

Poučeni ovim iskustvom ubuduće nikako ne bismo smjeli propuštati javne uvide i rasprave oko strateških razvojnih dokumenata i projekata koji nam ‘kroje’ budućnost jer nema pozvanijih od nas samih da o tome odlučuju. Jedan od takvih razvojnih dokumenata čija izmjena je upravo u tijeku je Prostorni plan uređenja Grada Omiša koji itekako utječe na način i kakvoću života u Poljicima. S obzirom da je spomenutim planom na području Kostanjsko-pograjsko-selačke juti, jednom od najatraktivnijih i strateški najvažnijih poljičkih lokaliteta, prije 15 i više godina planirana izgradnja tzv. proizvodno-uslužne zone „Kostanjska ljut“, prilika je da preispitamo opravdanost njene izgradnje sa stajališta današnjih spoznaja, a napose s obzirom na činjenicu da sličnih zona uzduž autoceste A1 ima na stotine i to mahom poslovno jalovih.

S druge strane, spomenuta jut ima bogomdane predispozicije da bude ne samo turistički ‘izlog’ i ‘vrata’ u Poljica nego i pokretač sveukupne revitalizacije Poljica, ali jedino pod uvjetom da se ovaj jedinstveni prostor optimalno iskoristi i to prvenstveno na dobrobit svih žitelja Poljica, a ne samo investitora i službenih proračuna. Stručnjaci okupljeni u udruzi Savez za Poljica detaljno su obradili ovu temu u dokumentu „Revitalizacija Poljica“ koji vam je dostupan na našoj internetskoj stranici, međutim, naša udruga nije u mogućnosti niti želi odlučivati u vaše ime, ali je kvalificirana pomoći vam da promišljeno i odgovorno odlučite o vlastitoj budućnosti i budućnosti vaše djece.

Iz tog razloga smo priredili još jednu prezentaciju pod nazivom „Što je ‘Kostanjska ljut’ i što nam je s njom činiti?“ u kojoj smo izložili vašem uvidu sve nama dostupne spoznaje i činjenice relevantne za donošenje optimalnog odgovora na postavljeno pitanje. Konačna odluka je, ponavljamo, na vama, pa vam stoga savjetujemo da ovoga puta aktivno sudjelujete u postupku izmjene Prostornog plana uređenja Grada Omiša kako u budućnosti ne biste iznova jadikovali nad svojom sudbinom.

Stoga pozivamo sve vas koji dijelite naša razmišljanja, a napose mlade i obrazovane ljude da nam se pridružite u zajedničkom nastojanju da nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratimo stari sjaj, a Poljičanima i drugim žiteljima Poljica pružimo novu životnu i radnu perspektivu.

Prezentacija „Što je Poljicima ‘Kostanjska ljut’ i što nam je s njom činiti?“ dostupna je na linku: poljica.hr/…/Sto-je-Poljicima-Kostanjska-ljut.pdf

Studija „Revitalizacija Poljica“ dostupna je na linku: http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf

10 svi., 2018 98 Pregleda

DA SAM JA ŽUPAN ILI GRADONAČELNIK…

Parafrazirajući stih pjesme „Da sam ja netko / Ne bi ne bi ljudi zivot proklinjali…“ koju su davne 1970. izveli nenadmašni „Indexi“, da smo u ulozi župana Splitsko-dalmatinskog ili gradonačelnika Omiša smjesta bismo se potrudili nadoknaditi štetu mladom tugarskom stočaru Frani Bariću kojemu su vukovi poklali ovce.

Poznavajući spomenute, uvjereni smo da će nešto slično pokušati i učiniti kako bi dali dobar primjer svim ostalim poduzetnim mladim ljudima kako nisu sami u nevolji i kako je baviti se čestitim poslom bilo koje vrste – još uvijek vrlina!

Pa dok u nedostatku našega obzira prema prirodi vukovi samo rade svoj posao, prilika je pokazati da i mi, ljudi, jednako dobro obavljamo svoj premda tugarska priča s vukovima nečiju odgovornost ozbiljno dovodi u pitanje.