Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
13 lip., 2018 215 Pregleda

SVETOME ANTI (NAKLIČKOME) U ČAST

Umjesto formalne imendanske čestitke svima koji se s razlogom diče imenom Ante ili nekom od njegovih brojnih muško-ženskih inačica, evo jedne prigodne crtice iz Naklica.

Posljednji ispraćaj jedne pokojnice doveo me je dan užežin blagdana sv. Ante na nakličko groblje Komorjak u Poljicima jedinstveno po svome arhitektonskom oblikovanju. Umjesto uobičajenih ‘podzemnih’ grobnica i pojedinačnih grobišta svih oblika i stilova uvjetovanih ponajčešće (ne)ukusom i platežnom moći vlasnika, komorjačke grobnice su ‘nadzemne’ i iznenađujuće jednoobrazne, sugerirajući na taj način smrtniku da smo pred Bogom svi jednaki.

Zasluge za dopadljiv izgled groblja i njegovu posebnost pripadaju nakličkome neimaru Pavi Antičeviću, lani preminulome arhitektu koji je zaslužan i za izgradnju sportskog centra Vinine te mnoge druge mjesne komunalne i infrastrukturne objekte i sadržaje. Pohvalu, naravno, zaslužuju i njegovi vrijedni sumještani doma i u svijetu. Sudbina je htjela da novo nakličko groblje dovršeno godine 1973. tek godinu poslije ‘otvori’ pok. Stipe Jurišić (1893. – 1974.), čovjek koji je više od mnogih volio život i to doslovno. Do tada se Nakličani „mloga stoliča ukapahu u stomaričke i tugarske grebe“.

Nakličko groblje vječno je počivalište i dvojice vrlih poljičkih i hrvatskih književnika Joze Vrkića (1941. – 2013.) i Anđelka Novakovića (1951. – 2003.), zatim znanstvenika i domoljuba dr. Nede Paveškovića (1921. – 2014.), hrvatskoga branitelja Nevena Jakovčića – Kise (1964. – 2016.) te spomenutog arhitekta Pave Antičevića (1934. – 2017.). Za spokoj njihovih duša i duša mnogih koji „ovdi leže na didovini“ nema potrebe brinuti jer epitaf sa groba književnika Joze Vrkića poručuje: „Sine, ono je tren – dok okom trepneš, a ovo je vječnost – milinje Božje!“ 

Čitatelje koji žele saznati više o Naklicama, ovom pitomom srednjopoljičkome selu koje se prvi put spominje u Kartularu poljičke benediktinske opatije sv. Petra Gumajskoga iz 11. stoljeća u vezi s jednom nagodbom o zemlji i međašima koju pred nakličkom crkvom bijaše sklopio opatijski donator Petar Crni, upućujemo na mjesnu internetsku stranicu http://www.naklice.hr/.

Na dobro van doša blagdan sv. Ante!

12 lip., 2018 117 Pregleda

BEZ RAZVOJA POLJICA NEMA NI RAZVOJA GRADA OMIŠA (2)

Kako ponekad slika govori više od tisuću riječi, evo zanimljivog grafičkog prikaza Poljica i Grada Omiša te njihovog odnosa u prostoru, kao i prikaz obuhvata Grada Omiša bez poljičkoga teritorijalnog udjela. Nadamo se da će ova ilustracija mnogima omogućiti da ‘progledaju’ i shvate kako bez razvoja Poljica nema ni razvoja Grada Omiša. Isto, naravno, važi i za druge Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave.

Pa ako je već iz politikanskih razloga i naravno, zbog nejedinstva Poljičana, moralo doći do nepravedne razdiobe Poljica između čak sedam općina i gradova, za nadati se je da će barem Grad Omiš kojemu pripada i najveći dio Poljica, upravo zbog samoga sebe i svojih interesa rado revalorizirati ulogu i značenje nekoć slavne knežije prepoznajući je kao svoju ‘dodanu vrijednost’.

S namjerom da formalno nadležnima u tome pomogne, Savez za Poljica je već u dva navrata zatražio i strpljivo čeka na termin održavanja Poljicima posvećene sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša.

11 lip., 2018 151 Pregleda

BRAVO, MAJO!

Uz čestitke Maji Bajamić na osvojenom ovosezonskom tv-showu „Tvoje lice zvuči poznato“, evo i njenog odgovora iz nekih ranijih intervjua na retorički upit portala Index.hr: „Ja sam dite rođeno i odraslo u Splitu, u Varošu, podrijetlom iz malog poljičkog mista koje se zove Trnbusi. Spoj sam ulice i sela i na to sam ponosna!“

Mi bismo dodali da naša dična Poljičanka nije samo lijepoga glasa i stasa nego je prije svega obrazovana, višestruko talentirana i radišna mlada žena koja zrači osobnošću, pa se unaprijed veselimo njenom prigodnom nastupu u rodnim Poljicima, možda baš u organizaciji naše udruge, zašto ne.

10 lip., 2018 262 Pregleda

POLJIČKI TROJAC ‘PLAVE KRVI’

Hrvatski plemićki zbor (HPZ) nedavno je održao sjednicu Velikog plemićkog vijeća na Klisu, izvještava Slobodna Dalmacija posvećujući ovoj temi čak četiri stranice svog nedjeljnog izdanja.

Iako su mnogi današnji Poljičani baštinici poljičkoga plemstva didića i vlastele (ugričića), ova nas tema možda i ne bi toliko zanimala da nam skupna fotografija ‘novih hrvatskih plemića’ ne otkriva da su među ‘plemenitima’ čak tri poljička ‘plemenitaša’ – (s lijeva na desno) Ante Markičević, Petar Rodić i Ante Radovčić.

Tako, eto, i mala Poljica bijahu reprezentativno zastupljena na ovom velebnom okupljanju ‘potomaka hrvatskih plemićkih loza odanih domovini i vjernih tradiciji’, kako skromno navode u uvodniku svoga statuta, pa nam čini čast i zadovoljstvo čestitati našim pripadnicima ‘plave krvi’ Anti pl. Markičeviću, Petru pl. Rodiću i Anti pl. Radovčiću na novoj tituli tim više što će, ostvarili li se namjera HPZ kao staleške udruge hrvatskoga plemstva, postati dijelom nematerijalne baštine u Hrvata. 

Prava je šteta što HPZ nije ranije realizirao svoju namjeru da se predstave princu Charlesu, kako to čitateljima SD otkriva njihov kancelar Goran pl. Borelli Vranski, jer da su u tome uspjeli zasigurno bi i Poljičani imali svoje predstavnike na kraljevskom vjenčanju princa Harryja i Meghan Markle.

P.S. U međuvremeno je dostupno i on-line izdanje SD s prilogom o našim plemićima, pa spomenuti tekst s komentarima pročitajte na https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/550762/ovo-su-hrvatski-plemici-i-plemkinje-meusobno-se-oslovljavaju-s-conte-i-plemeniti-te-traze-da-uu-u-zakon-davno-prije-ustasa-i-partizana-tita-i-partije-sdp-a-i-hdz-a-nasi-su-preci-vladali-hrvatskom

09 lip., 2018 116 Pregleda

BEZ RAZVOJA POLJICA NEMA NI RAZVOJA GRADA OMIŠA

Jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Omiša, doduše formalno kao ‘zainteresirani građani’ bez prava na aktivno učešće, premijerno su nazočili i predstavnici Saveza za Poljica Ante Mekinić i Zoran Mihanović i to upravo zbog važnosti prometne infrastrukture za razvoj cijelih Poljica. No kako su zbog izostanka predstavnika Hrvatskih cesta izostale i spomenute točke dnevnoga reda, spomenuti predstavnici SZP tim povodom su obnovili već upućen zahtjev za što skorijim održavanjem tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša koja bi u cjelosti bila posvećena razvoju prometne infrastrukture na području Poljica, ali i pitanjima sveukupne revitalizacije Poljica, pa je za nadati se kako će Grad Omiš pokazati više sluha za Poljica i Poljičane nego što su ga Hrvatske ceste iskazale prema Gradu Omišu jer bez razvoja Poljica nema ni razvoja Grada Omiša, pa tako ni drugih Poljicima nadležnih gradova i općina.  

05 lip., 2018 128 Pregleda

UZ 5. LIPNJA, SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA

S obzirom da nisu iskazali protivljenje izgradnji vjetroelektrane na obroncima Mosora ponad Seoca u ožujku 2010. kad je uvidu javnosti bila izložena Studija o utjecaju na okoliš vjetroelektrane „Kom-Orjak-Greda”, Poljičane i druge žitelje Poljica, a napose mještane obližnjih Seoca, Trnbusa i Kostanja zacijelo će obradovati vijest objavljena u današnjoj SD da Zadruga za etično financiranje (ZEF) kupuje spomenutu vjetroelektranu od austrijske tvrtke Ecowind d.o.o. koja je istu izgradila na temeljima što ih je postavio splitski SEM 1986. d.d. podarivši Poljicima sadržaj od kojega koristi imaju svi – osim Poljičana.
 
Naime, kupac ovog energetskog objekta, spomenuta Zadruga za etično financiranje (ZEF) voljna je, kako doznajemo, barem simbolično ispraviti tu nepravdu te lokalnome stanovništvu ponuditi dionice s ponešto većim prinosom kako bi ovaj energetski objekt u svome dvorištu osjećali više svojim.
 
Ostvari li se uz to Prostornim planom uređenja Grada Omiša predviđena izgradnja proizvodno-uslužnih skladišta u obližnjim zakonom zaštićenim pasikama Kostanjsko-selačko-pograjske juti nadomak potencijalnom parku prirode Šćadin i također zaštićenom kanjonu rijeke Cetine, nema sumnje da će se u budućnosti na veliko trgovati dionicama bivših poljičkih prirodnih i kulturnih dobara.
 
Stoga, dok se to ne dogodi, ‘proslavimo’ minutom šutnje i današnji 5. lipanj, Svjetski dan zaštite okoliša, jer kako nas je krenulo barem u ovom najatraktivnijem dijelu Poljica, uskoro nećemo imati ni što štititi niti što proslavljati osim, naravno, eventualnog porasta dividendi na rasprodanu didovinu! 
04 lip., 2018 90 Pregleda

MALO NAM ZA SRIĆU TRIBA (2)

Sudeći po ocjenama kvalitete života tzv. Inspekcije kvarta ‘Slobodne Dalmacije’, Gornje i Donje Sitno bodovno su gotovo poravnati s obzirom da je tek punat više na strani Gornjeg Sitnog (18:17), no koliko im prosječna ocjena tri donosi zadovoljstva, ponajbolje ilustrira zadnja rečenica u spomenutom prilogu: „Samo, eto, dućan da nam ne zatvori.“

Poljičanima, doista, tako malo za sriću triba…

01 lip., 2018 122 Pregleda

VODA KAO IZVOR(IŠTE) ŽIVOTA

Voda je i doslovno izvor života ali u slučaju obnove izvora Nepitve u Zvečanju, o čemu u broju od 14. kolovoza 2000. piše Slobodna Dalmacija, voda je potakla mještane da urede svoj vjekovni izvor pitke vode iako im on više nije bio nasušna potreba i time ih podsjetila na ljepotu zajedništva kojemu Poljičani duguju svoju višestoljetnu opstojnost.

Ova poučna zvečanjska priča dobar je primjer i drugima u Poljicima da obnove i zaštite svoje izvore pitke vode i to ne samo kao alternativu u slučaju potrebe za pitkom vodom nego i kao lokalnu turističku atrakciju jer poznato je da su izvori vode istovremeno i izvorišta zanimljivih priča i legendi u čijem središtu je naš vjekovni poljički stil i način života koji se i na taj način može otrgnuti zaboravu.

28 svi., 2018 134 Pregleda

MALO NAM ZA SRIĆU TRIBA (1)

Iako ‘čista petica’ kojom je tzv. Inspekcija kvarta ‘Slobodne Dalmacije’ ocijenila kvalitetu života u Donjem Sitnu prkosi prostoj matematici (s obzirom da je prosjek preostalih ocjena tek 2,4!), razliku od čak 2,6 evidentno namiruje ljubav prema svome mjestu, što svakako zavrijeđuje naše divljenje i čestitke.

Dokaz je to da nam ponekad ‘malo za sriću triba’ jer (poljičkome) čovjeku uvijek je najvažnije bilo i ostalo da je – na svome svoj!

26 svi., 2018 360 Pregleda

O JEDNOME DJELU ZA DVA ŽIVOTA

Iako su prošle gotovo dvije godine otkako je naš ugledni član i predsjednik Suda časti Saveza za Poljica gospodin Ivo Banović primio ‘Nagradu za životno djelo’ koju mu je dodijelio Grad Split, doživljavajući to i svojim priznanjem s ponosom prenosimo službeno obrazloženje kao svjedočanstvo o jednome djelu za dva života kako bi ono ostalo zabilježeno i na internetskim stranicama naše udruge jer dragi naš Ivo višestruko to zaslužuje.  

U kategoriji Nagrada za životno djelo u 2016. godini nagrađeni su:

Prof. emeritus dr. sc. IVO BANOVIĆ, dr. med. –  za cjelokupan doprinos stručnom i znanstvenom radu, te razvoju i unapređenju medicinske znanosti iz područja ginekologije i opstetricije posebno perinatologije i patologije trudnoće

Rođen je 1937. godine u Kostanju – Omiš. Nakon završene klasične gimnazije u Splitu 1957. godine upisuje Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu na kojem je diplomirao 1963. godine. Magistrirao je 1982., a doktorirao 1983. godine. Naslov „primarius“ dodijeljen mu je 1985. godine.
Ivo Banović je utemeljitelj suvremene perinatologije i posebne skrbi o patologiji trudnoće u Splitu i prvi je voditelj Odjela za patologiju trudnoće. Nakon povratka sa postdiplomske edukacije u Velikoj Britaniji, prvi u Odjelu, a kasnije Klinici uvodi nove metode ultrazvučnu ginekološko – opstetričku dijagnostiku, intenzivni elektronički nadzor ploda u trudnoći i porodu, te hormonsku analizu u procjeni stanja ploda i funkcije placente.

Za predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1987. godine, a nakon osamostaljenja Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine izabran je za prvog predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na kojoj dužnosti ostaje do lipnja 2002. godine, odnosno do umirovljenja. Utemeljitelj je Katedre za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Splitu 1997. godine kada postaje njen prvi pročelnik.

Obnašajući dužnost predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode u ratnom razdoblju doktor Ivo Banović je posebno zaslužan za organiziranje rada Klinike u vrlo otežanim uvjetima, te pružanje kvalitetne medicinske skrbi bolesnicama,trudnicama, rodiljama i novorođenčadi ne samo s područja grada Splita nego i šire iz ratom pogođenih dijelova naše Domovine ali i susjedne Bosne i Hercegovine, u razdoblju kada se broj poroda gotovo udvostručio do preko 6000. Nakon rata Klinika uspijeva nabaviti i novu suvremenu medicinsku opremu koja je vrlo brzo stavljena u funkciju dijagnostike i kirurgije, te cjelokupnu opremu za izvan tjelesnu oplodnju pomoću kojeg postupka je 2002. godine u Klinici za ženske bolesti i porode rođena prva beba.

Kao predstojnik Klinike Ivo Banović je organizirao rad prema suvremenim zahtjevima struke,  poticao edukaciju novih naraštaja liječnika kroz stručni i znanstveni rad, te organizirao brojne domaće i međunarodne skupove. Objavio je 124 stručna i znanstvena rada, koautor je pet knjiga iz ginekologije, opstetricije i perinatologije, recezent u tri udžbenika i nekoliko monografija. Uz potporu Ministarstva znanosti RH vodio je i dovršio dva znanstvena projekta: „Utjecaj žive kao onečišćivača morskog okoliša na trudnoću„ i „Humana reprodukcija u Dalmaciji“.

Član je mnogih udruženja i dobitnik više priznanja i odličja. Naslov profesor emeritus dodijeljen mu je 2011. godine.

Nakon umirovljenja nastavlja svoj rad kroz Akademiju medicinskih znanosti kao potpredsjednik splitske podružnice ne odustajući od edukacije i podržavanja posebice natalne i perinatalne skrbi. Radi se o izuzetnom liječniku i čovjeku koji je ostavio značajan trag u znanosti, zdravstvenoj skrbi kao i u životu našeg grada.