Piše: Davor Milićević
Virovali ili ne, na području Poljica čuvaju se kosti i jednoga sveca! I to sveca koji je zaštitnik vatrogasaca ciloga svita – svetoga Florijana ili po domaću, Cvitka. Kosti svetoga Cvitka Florijana čuvaju se u crkvi sv. Križa u pridilu Bridine u Zvečanju. Ta je crkva u vrime Poljičke republike po odobrenju samoga Pape jedina imala pravo udilit tzv. porcijunkulski oprost, a nedaleko crkve bija je i centar Poljičkoga suda.
Zanimljivo je kako su kosti sv. Cvitka završile u Zvečanje? Godine 1796. Venecija podiže vojsku kako bi se obranila od Napoleona, ali ne poziva Poljičane jer zbog stečeni privilegija Poljičani nisu morali ratovat na tuđemu tlu. Međutin, ovoga puta Poljičani se javljaju dobrovoljno i nji 300 pod zapovidništvom Mate Kružičevića i Nikole Barbarića odu u Veneciju branit dužda i njegovu palaču (izvor don Stipe Kaštelan). Međutin, kako se Venecija pridala Napoleonu, tako su i naši Poljičani zajedno sa drugin Dalmatincin krenili svojoj kući, ali poljičke brodove zavatilo nevrime pa oni provale u neku crkvu i uzmu kosti sv. Cvitka jer se tada virovalo da ako imaš veću svetinju na brodu da te oluja neće potopit. I doplove tako poljički brodi sritno do Prika i prinesu kosti sv. Cvitka u ‘arvacki meštrijat Poljica’ tj. u simenište na Priku. No ubrzo Vrancuzi pokoriše i Poljica, a posli nji zavladala Austrija, pa 1832. propade i glagoljaško simenište na Priku. Kako nevoja nikad ne dolazi sama, i nika epidemija zavati Zvečanje tako da su i dica umirala, pa zadnji upravitej simeništa na Priku, zvečanjac don Petar Kružičević, prinese kosti sv. Cvitka u Zvečanje na dan 12. 7. 1832. uz slavljenje zvona od Prika priko Zakučca, Gata, Čišala, Ostrvice do Zvečanja. Narodna predaja kaže da je bolešćina tako zaustavjena i da je toga dana mladu misu reka don Ivan Martić, a sutradan don Mate Kovačević koji nikad nije dobija župu nego je tu i tamo služija po zvečanjskin crkvan. Pripovida se da je bija sritan u molitvi, pa je ima prvenstvo vođenja svete mise na dan sv. Cvitka.
Zvečanje slavi sv. Cvitka Florijana svake godine na 12. srpnja ka zaštitnika dice i taj dan stariji časte mlade. U čematorju iznesu stole i svakoga blaga te počaste dicu da ti nešutnu šćap kad ostariš, a time naravno i sami sebe kad jednoga dana oni ostare. Zato se, eto, isplati dovest dicu u Zvečanje na feštu sv. Cvitka Florijana da se izmalena uče našin lipin običajin.