U 76. godini života umro je naš istaknuti Poljičanin rodom iz Kostanja, Veliki knez Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ i jedan od laureata Dana Mile Gojsalić, paleontolog svjetskoga glasa Jakov Radovčić.
Tijekom dugog i posvećenog muzejskog rada bio je inicijator ili suradnik u izradi brojnih muzeoloških i znanstvenih projekata. Autor je prve programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja te koncepcije jednog od naših naposjećenijih muzeja, Muzeja krapinskih neandertalaca, za što je i nagrađen.
Bio je autor brojnih popularnoznanstvenih televizijskih i radijskih emisija u zemlji i inozemstvu, školovao se diljem svijeta te ostavio neizbrisiv trag kao jedan od najzaslužnijih hrvatskih muzealaca.
Pa ipak, prije svega i poslije svega, Jakov Radovčić bi je naš dragi prijatelj i omiljeni suradnik. I zato neka mu je laka hrvatska zemlja. Počivao u miru!
Biografija
Jakov Radovčić rođen je godine 1946. u Kostanjama. U svom rodnom mjestu je započeo i svoje školovanje nastavivši ga u Splitu, a studije geologije i paleontologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon postdiplomskih studija, magisterij znanosti stekao u Chicagu. Njegovo zanimanje paleontologa, muzealca i kulturnog djelatnika, vezano je uz niz znanstvenih ili muzejskih institucija Zagreba i inozemstva gdje je stjecao mnoga znanja i iskustva, te radio na raznovrsnim poslovima.
Prvi projekti g. Jakova Radovčića vezuju se uz američko-hrvatska istraživanja fosilnih riba kao i drugih okamina davno izumrlih bića pradavnih krajolika, iščezlih morskih prostora, plićaka i laguna mezozojskog, sredozemnog, Tethys oceana. Prije stotina milijuna godina iz tih morskih pučina iznikao je krajolik koji danas baštinimo kao i tlo po kojemu hodamo: naši jadranski otoci, visovi Dinare, Biokova, našega Mosora… Jakov je također godinama sudjelovao u radu na otkrićima mnogih hrvatskih i svjetskih paleoantropoloških lokaliteta, te iz taložina starih na desetke ili stotine tisuća godina iznalazio i proučavao prapovijesne okamine, kosti i artefakte koje pripisujemo ishodištima ljudskog rodoslovlja ili pračovjeku. Proučavajući okamenjene kosti mnogih praživotinja, rekonstruirao je pradavne krajolike hrvatskog ozemlja, daleko vrijeme kad je okoliš naših krških polja kao i sadašnjih Dinarida, prije 15 do 18 milijuna godina, bio velika ravnica obrasla tropskom vegetacijom s puno močvara i slatkovodnih jezera oko kojih su se napasala krda praslonova, nosoroga i drugih velikih sisavaca. Stoga bi nam Jakov s lakoćom mogao odrediti kad je i kako nastao svaki kamen našeg graditeljskog naslijeđa, kamen-modrac mnogih zidina i suhozida ili kamen iz ljūti naših Kostanja i Poljica.
Jakov Radovčić je autor mnogih muzejskih izložbi i postava kao i programske koncepcije djelovanja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, njegov dugogodišnji muzejski savjetnik i voditelj Geološko-paleontološkog odjela. Bio je član uredničkih odbora stručnih časopisa, predsjednik stručne udruge Hrvatskog društva muzealaca, član Hrvatskog muzejskog savjeta itd. Samostalno ili u suautorstvu, objavio je četiri monografije i bio urednik nekoliko knjiga. Objavio je više od 150 znanstvenih i znanstvenopopularnih radova, uglavnom tiskanih u prestižnim inozemnim časopisima. Autor je koncepcije Muzeja krapinskih neandertalaca i koautor njegove realizacije. Mnogima će zasigurno biti poznat iz brojnih popularnoznanstvenih ili dokumentarnih televizijskih ili radijskih emisija u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Uz državno odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Jakov Radovčić je dobitnik i niza drugih najviših nagrada i priznanja u djelatnosti kulture, znanosti i obrazovanja.
Boraveći i radeći duže od pet desetljeća u Zagrebu, Jakov Radovčić je vrlo aktivan sudionik tamošnjih poljičkih okupljanja i sijela. U Šenoinom gradu u kojemu su prije 150 godina nastale i njegove Povjestice koje krasi pjesma o Mili Gojsalić, u gradu gdje su stvarani i mnogi drugi artefakti posvećeni poljičkoj prošlosti, uvijek je odzvanjalo Šenoino Budi svoj. Svoje utočište ta poruka je našla i u našemu Jakovu koji među zagrebačkim Poljičanima već duže od tri desetljeća njeguje ozračje slavne poljičke prošlosti, duh baštine i samosvojnog identiteta, te zajedno s drugim kolegama potiče i organizira mnoga poljička događanja. Ta okupljanja Poljičana u Zagrebu danas su prepoznatljivi dio velike zagrebačke kulturne pozornice. Uz sve to, Jakov Radovčić je i aktualni Veliki knez Udruge zagrebačkih Poljičana te dobitnik „Mile Gojsalić“ za opstojnost identiteta i očuvanje baštine za godinu 2019.