Ovogodišnji blagdan sv. Jure bijaše u subotu 23. travnja, a već sutradan i prva nedjelja po blagdanu u kojoj se Poljičani novijega doba tradicionalno okupljaju na svome povijesnome zborištu na Gracu kako bi zajedničkim misnim slavljem i nizom drugih prigodnih manifestacija te obiteljskih brguja i fešta diljem Poljica obilježili dan svoga nebeskoga zaštitnika. Ovoga je puta, međutim, Jurjev danak prošao neuobičajeno tiho i gotovo nezapaženo usprkos tome što se kalendarski idealno ‘posložio’ nudeći priliku za čak dvodnevno feštanje. Razlog tome tek je manjim dijelom blaga proljetna rosulja zbog koje su mnogi Poljičani odustali od hodočašća na Gradac, a blagdanska misa umjesto pred crkvicom sv. Jure održana u župnoj crkvi sv. Ciprijana u Gatima u kojoj hodočasnicima prostora ionako nije uzmanjkalo. Stoga se svi zajedno moramo upitati zašto iz godine u godinu opada zanimanje za svepoljičku proslavu blagdana sv. Jure pod čijom su se bandirom i barjakom Poljičani vjekovima zdušno tiskali i vojevali, brgujali i feštali?
Najlakše bi bilo reći da je to zato što Poljica formalno-pravno već osmo (!) desetljeće ne postoje, ili zato što je val doseljenika na prostore povijesnih Poljica, u sinergiji sa iseljavanjem domicilnoga stanovništva u veće gradove, preplavio Poljičane i učinio ih manjinom, ili zato što vjera u Poljičana slabi pa se i vjerski običaji pomalo zatiru ili pak zato što je sv. Jure izgubio svetačku privlačnost jer bijaše ratnik, a Poljičani pomireni s gubitkom svoje samouprave postadoše mirotvorci. Štogod da je u pitanju činjenica je da Jurjevo Poljičanima i Poljicima više nije ono što, primjerice, Splićanima još uvijek jest Sudamja iliti Fjera svetoga Duje, Dubrovčanima Festa svetoga Vlaha, Sinjanima Velika, a Solinjanima Mala Gospe. Netočno bi, naravno, bilo reći da su Splićani, Dubrovčani, Sinjani i Solinjani veći vjernici od Poljičana no posve je izvjesno da imaju više smisla za spajanje ‘ugodnoga s korisnim’.
Stoga je za vjerovati da ni sv. Jure ne bi imao ništa protiv da se u projektu spajanja ‘ugodnoga s korisnim’ udruže turističke zajednice gradova i općina koje baštine dijelove povijesnih Poljica te da u suradnji s domicilnim KUD-ovima i građanskim udrugama blagdan sv. Jure jednim dijelom pretvore u svepoljičku kulturološko-turističku manifestaciju kojom bi najavile nadolazeću turističku sezonu i ukazale na sveukupan turistički potencijal i ponudu poljičkoga podneblja. Na taj način bi zasigurno oživjela ova narodna i vjerska svetkovina koja u osnovi takvom mora i ostati ali bi makar na dan ili dva zaživjela i usnula Poljica. (Tekst i foto: AM)
