Kako se bliži kraju izgradnja novoga mosta preko Cetine u Omišu, većina medija senzacionalistički je potencirala lažnu zabrinutost za funkcionalno spajanje dviju njegovih polovica čime su podjednako obeščastili dignitet novinarske i inženjerske struke ali i svoje čitatelje. Nasuprot tome tek rijetki su se sjetili postaviti jedino suvislo pitanje: koja je svrha novoga mosta i što će se dogoditi njegovim stavljanjem u promet prije izgradnje brze ceste Stobreč-Omiš?
Oni koji prate naše objave, odgovor odavno znaju, a potvrdu istoga još u najavi projekta dao je i sam izvođač radova Strabag d.o.o. objavivši kako je “cilj izgradnje novoga tunela ‘Komorjak-sjever’ i mosta ‘Cetina’ prometno rasterećenje gradske jezgre Omiša i smanjenje gužve za vrijeme ljeta i turističke sezone“. Isto je prema pisanju Slobodne Dalmacije u broju od 30. siječnja 2023. potvrdio i župan Splitsko-dalmatinski Blaženko Boban izjavom da će „Hrvatske ceste već u prvoj fazi spojiti obilaznicu oko Omiša na prometnicu Naklice-Tugare-Srinjine-Žrnovnica kako bi donekle, do dovršenja nove prometnice, ‘bajpasirali’ promet kroz Omiš.“
Očito je, dakle, kako se investitor ovih radova Hrvatske ceste d.o.o. nada prometnome rasterećenju središta Omiša pukim preusmjeravanjem dijela prometa s Jadranske magistrale iz smjera Makarske od čvora „Omiš-istok“ na cestovnu infrastrukturu Srednjih Poljica, a što će se dogoditi s Poljicima kad neuvjetnim i dotrajalim cestama s početka 20. stoljeća protutnji promet 21. stoljeća – čini se kako nikoga od nadležnih nije briga! U najboljemu slučaju mogu se očekivati novi prometni zastoji i tamo gdje ih dosad nije bilo.
Sagledamo li pak ovu namjeru Hrvatskih cesta u širemu kontekstu – vidi http://poljica.hr/wp-content/uploads/2023/01/Brza-cesta-Stobrec-Omis-i-cestovna-infrastruktura-Poljica-promemorija.pdf – postaje razvidno da se ovdje zapravo radi o novoj ‘kupovini’ vremena dok se napokon ne pristupi izgradnji sad već mitske brze ceste Stobreč-Omiš pa je stoga još teže razumijeti zašto su Hrvatske ceste d.o.o. 2019. naprasno odustale od započete realizacije njene najkritičnije dionice, od čvora “TTTS” do čvora “Grljevac”.