Da jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), pa čak ni one mjesne (mjesni odbori i gradski kotarevi) nisu baš tako bespomoćne kao što se često znaju prikazivati kad je prometna infrastruktra u pitanju, dokazuju ne samo primjeri Istre, Rijeke, Novog Vinodolskog, Zadra, Dubrovnika i mnogi drugi diljem Hrvatske nego, vjerovali ili ne, i neke jedinice s područja naše, splitske urbane aglomeracije. Jedan takav pozitivan primjer je združeni pokušaj gradskih kotareva Šine i Mejaši te mjesnih odbora Kamen i Stobreč s područja Grada Splita da se izbore za bolju prometnu povezanost sa Splitom neovisno o tome što pripadaju različitim političkim opcijama, o čemu svjedoči priložena reportaža iz današnjega broja Slobodne Dalmacije.

Svojom upornošću među njima prednjači predsjednica GK Šine Marina Kovačević koja ukazuje na nekoliko važnih činjenica koje itekako utječu na najbolniju rak ranu cestovne infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj, dionicu Jadranske magistrale od Stobreča do Grljevca, citiramo:

„Loša prometna komunikacija istoka grada s centrom iz godine u godinu proizvodi sve veće gužve od Mertojaka do Dugog Rata, a istočni kvartovi trpe prolaz vozila od Zagreba do Dubrovnika, jer od Trsta do Atene sve mora proći kroz raskrižje Stobreč-Podstrana kojim prema posljednjim podacima Hrvatskih cesta dnevno prođe 97.000 vozila u sezoni!“

Podsjećamo (po tko zna koji put), radovi na najvažnijoj dionici buduće brze ceste „čvor TTTS“ – „čvor Grljevac“ službeno su započeli davne 2007. godine da bi 2011. bili naprasno prekinuti, a da nitko nikada od uvodno spomenutih jedinica mjesne, lokalne i regionalne samouprave nije postavio pitanje – zašto?