PUTI ŠIRINE JARMA I OJICE

I nakon pažljivog iščitavanja ove kratke novinske obavijesti o polaganju energetskog kabela od vjetro-parka u izgradnji „Kom-Greda-Orjak“ iznad Seoca do HE „Kraljevac“ trasom austrijske ceste kroz Kostanjsko-pograjsku jut preko Pavića mosta, nigdje ni slova o tome da li će se ova cesta i spomenuti most vratiti u prvobitno stanje kao vrijedna graditeljska baština ili će se, ako se već ruvinaje, barem proširiti na dimenzije suvremene prometnice kao svojevrsna kompenzacija Poljicima i Poljičanima za oskrvnuće spomenutih infrastrukturnih objekata i napose višestruko zaštićenog kulturnog krajobraza iznimnog turističkog potencijala.

Naime, ako je Austrija koncem 19. stoljeća, kad su putovima prometovale tek konjske i volovske zaprege, gradila ceste širine kolnika 4 do 5 metara, nije moguće da će privremeno zatvorena dionica od Podgrađa do Pavića mosta i u 21. stoljeću ostati u dimenzijama jarma i ojice?!

Također se postavlja pitanje da li su spomenuti radovi uopće bili potrebni s obzirom da nesuđena poslovna zona „Kostanjska ljut“, planirana u neposrednoj blizini vjetroparka, već ima energetsko napajanje iz HE „Kraljevac“?

Bilo kako bilo, evidentno je da je i ovom prilikom izostala koordinacija nadležnih subjekata, a prije svega zanimanje i inicijativa lokalne zajednice i domicilnog stanovništva.

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVE VEZE

Od svih susjeda, Poljičani su u gradu Splitu odigrali najvažniju ulogu: bili su vojskovođe i čuvari gradske sigurnosti, gradski dužnosnici, diplomati, književnici, poduzetnici, umjetnici i sportaši. Među 100 najstarijih obitelji i danas prisutnih u Splitu, njih čak 37 je sa područja Poljica, pa su tako Splićani i Poljičani, kako tvrdi Mario Nepo Kuzmanić, ‘una gens sumus’ iliti ‘jedan rod’.

Iz sadržaja predavanja ovog uglednog splitskog i hrvatskog antropologa na temu „Split i Poljica – neraskidive veze“ s javne tribine održane 2. svibnja 2018. u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u organizaciji Saveza za Poljica, kojom su Poljičani dali svoj obol ovogodišnjoj proslavi Sudamje, saznajte sve što je relevantno za uvodnu tvrdnju o važnosti Poljičana i Poljica za grad Split, o poljičkim junacima obrane grada od Turaka, o udjelu poljičke krvi u onoj splitskoj, o splitskim gradonačelnicima i drugim uglednicima poljičkog podrijetla, o splitskim poduzetnicima, umjetnicima i sportskim legendama poljičkih gena i koječemu drugom bez čega bi Split kakvim ga doživljavamo – bio nezamisliv!

Link na sadržaj predavanja: Split i Poljica – neraskidive veze (M. N. Kuzmanić)

POTENCIJALNA ‘ŠAKA U OKO’ RAZVOJU POLJICA

BEZ ODGOVORNOG PLANIRANJA NEMA NI RAZVOJA POLJICA

Izgradnjom autoceste A1 i čvora Blato n/C kojima su Poljica povezana sa svijetom, područje Kostanjsko-pograjsko-selačke juti dobilo je stratešku važnost u razvoju Poljica tim više što je ovaj jedinstveni prostor u zagrljaju rijeke Cetine i gordoga Mosora višestruko zaštićen međunarodnim projektom Natura 2000 (ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije) te kao jedan od svega 62 kulturna krajobraza na području cijele Hrvatske.

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVO POVEZANI!

Izvješće sa sinoć održane javne tribine Saveza za Poljica

Baš kako to naslov sugerira, a pod dojmom svega što se moglo čuti iz gotovo jednosatnog izlaganja Marija Nepe Kuzmanića na temu povijesnih veza i odnosa Splita i Poljica, uvjerenja su brojni Splićani i Poljičani sinoć okupljeni u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu među kojima je bio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. „I zato ću učiniti sve što je u mojoj moći da pomognem Savezu za Poljica u njihovim planovima revitalizacije nekoć slavne Poljičke knežije jer Poljica to zaslužuju!“ – rekao je u svom pozdravnom govoru nazočnima sedmi splitski gradonačelnik poljičkih korijena primajući čestitke u povodu ovogodišnje Sudamje koje mu je u ime Poljičana uputio Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica.

„Poljičani i Poljica su Splitu važni upravo u onoj mjeri u kojoj je Split nezamisliv bez, primjerice, Ive Tijardovića, dr. Ante Trumbića, Vicka Mihaljevića, Fabjana i Luke Kaliterne, Frane Matošića, Rate Tvrdića, Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i plejade istaknutih pojedinaca iz obitelji Karaman, Katunarić, Radica, Krstulović i mnogih drugih, a da o povijesnim zaslugama Poljičana u obrani Splita od Turaka (Žarko Dražojević, Petar Kružić, Marjanovići, Jelići, Sinovčići i dr.) i njegovom kasnijem razvoju (obitelji Ergovac, Ferić, Bilinić i dr.) i ne govorimo!“ – rezime je izlaganja uglednog splitskog antropologa M. N. Kuzmanića kojim je zadivio i najupućenije u splitsko-poljičke odnose.

Spomenutom izlaganju prethodila je kratka prezentacija na temu „Poljica – od drevne knežije do suvremene destinacije“ povjesničarke umjetnosti Vesne Bulić-Baketić kojom je organizator tribine, Savez za Poljica, ukazao na turistički potencijal Poljica kao jedinstvenog ‘muzeja’ na otvorenome. Program je sadržajno obogatila splitska klapa Rebatajica prigodnom pjesmom „Splite moj“ te napose premijernom izvedbom skladbe Zdenka Perasovića na tekst Ante Mekinića „Poljička (Di ko nika, tu i obika!)“.

Sukladno poljičkome običaju, druženje se nastavilo uz prigodni domjenak i razgovore korisne i ugodne kako i pristoji nepobitnoj spoznaji da su Poljičani i Splićani – jedan rod.

Cjelovito izlaganje Marija Nepe Kuzmanića „Split i Poljica – neraskidive veze“ uskoro će biti dostupno na našoj internetskoj stranici www.poljica.hr o čemu ćemo vas obavijestiti.

[Show slideshow]

Izvješće s nedavno održane izborne skupštine Društva Poljičana “Sv. Jure” – Priko

PETRU RODIĆU NOVI MANDAT NA ČELU DRUŠTVA POLJIČANA „SV. JURE“ – PRIKO

Na redovnoj godišnjoj skupštini Društva Poljičana „Sv. Jure“ – Priko održanoj 28. travnja 2018. u dvorani Poljičkog glagoljaškog sjemeništa u Priku, pred stotinjak članova, gostiju i prijatelja Društva među kojima su bili i članovi KUD-a „Gornja Poljica“ te najmlađi uzrast KUU „Mosor“ iz Gata, za novog-starog predsjednika Društva odnosno Velikog kneza u novom mandatu (nije spomenuto kojem po redu) jednoglasno je izabran Petar Rodić.

Svoj oblutak u kumparan jedinog ovogodišnjeg kandidata, kao tobožnji podsjetnik na tradicionalan način biranja Velikog poljičkog kneza, priložili su svi izaslanici ogranaka Društva među kojima i tugarski, žrnovački i sitanjski (na slikama), nakon čega je novoizabrani Veliki knez pročitao svečanu prisegu (na slici), zahvalio na ukazanom povjerenju, izrazio nadu u nastavak uspješnog rada Društva, te pozvao sve nazočne na prigodni domjenak i zajedničko druženje.

Savez za Poljica pridružuje se čestitkama izražavajući uvjerenje u plodnu suradnju dviju udruga na dobrobit Poljica.

[Show slideshow]

NEK’ SPLIT VIDI DA NAS IMA!

U srijedu 2. svibnja 2018. u 19.00 sati okupimo se u što većem broju u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu na javnoj tribini „Split i Poljica – neraskidive veze“ kojom Splitu želimo ukazati na važnost Poljica i Poljičana u razvoju Grada, kako nekoć tako danas i u budućnosti.

I zato ovaj poziv podijelite i proslijedite svima – nek’ Split vidi da nas ima!

LJUDI MOJI, MA JE LI TO MOGUĆE?!

Zasigurno bi baš ovako zavapio legendarni Mladen Delić da je kojim slučajem uživo prenosio akciju čišćenja staze sv. Ciprijana u Gatima. „Ne mogu doć sebi da se ovoliko smeća nalazi blizu kuća!“ –  zavapila je i Leana Čović, jedna od brojnih volonterki koja se uključila u akciju čišćenja, a jednako tako i njena kolegica Marija Paro izjavom „stanje nas je zaista užasnulo!“

Pa ipak, to nije i najgore što se moglo čuti ovom prilikom jer, prema riječima Ivana Gabelice iz JU „More i krš“, „u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji puno je i previše ovakvih divljih odlagališta koja čekaju sanaciju.“

Naša Poljica, nažalost, nisu iznimka i to ne samo zbog ovog deponija, pa stoga ni nama ne preostaje ništa drugo nego zavapiti – Poljičani i drugi žitelji Poljica, ne zagađujte zemlju koja vas udomljuje i hrani!

I zato, sve čestitke i pohvala organizatorima i sudionicima ove plemenite akcije.

PODIGNUTI GLAS ILI POGNUTI GLAVU?

Po riječima državnog tajnika za turizam Tonča Glavine, „stvaranje jedinstvenih, turistički prepoznatih i valoriziranih turističkih destinacija u glavnom je fokusu Ministarstva turizma jer turizam je glavni pokretač hrvatskog gospodarstva pa ga kao takvog treba i tretirati“.

Ova izjava službene osobe upućene u smjernice državne razvojne politike ohrabruju nastojanja Saveza za Poljica očitovana u strateškom dokumentu „Revitalizacija Poljica“ koja time dobivaju i svoju službenu potvrdu s obzirom da se naša udruga zalaže za brendiranje Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije i jedinstvene turističke destinacije. Štoviše, pravo mjerilo uspjeha hrvatskog turizma očitovat će upravo procvat destinacija kao što je područje nekoć slavne Poljičke knežije koja – usprkos tome što je veliki ‘muzej’ na otvorenome i bogomdani park prirode – nema svoju turističku zajednicu, za razliku od mnogih patuljastih općina koje je imaju premda nemaju uvjete postati destinacijom.

No prvi korak na putu revitalizacije Poljica, kako gospodarske tako i demografske, svakako je zaštita nepotrošenog poljičkog prostora od devastacije i to podjednako one planirane (neprimjerena rješenja u prostorno-planskoj dokumentaciji poput tzv. proizvodno-uslužnih zona u krajoliku iznimne pejzažne vrijednosti, neprimjerena infrastruktura poput vjetroelektrana) i one ‘spontane’ (divlja izgradnja, divlji deponiji, onečišćenje okoliša svih vrsta).

Prvi slijedeći ispit zrelosti Poljičana i žitelja Poljica po tom pitanju nudi javna tribina pod nazivom „Prijedlog izmjene Prostornog plana uređenja Grada Omiša u dijelu Kostanjsko-pograjske juti“ koja će se održati u utorak 8. svibnja 2018. u 20.30 sati u Domu kulture u Kostanju u suorganizaciji naše udruge i više mjesnih odbora s područja Poljica.

Tribina će pokazati da li je sazreo trenutak da Poljičani, zajedno sa drugim žiteljima Poljica, napokon preuzmu odgovornost za svoju budućnost u svoje ruke ili će im sudbinu krojiti drugi tržeći njihovu baštinu i resurse sukladno svojim interesima? Pri tome ne mislimo na Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave jer uvjerenja smo da i oni dijele naša razmišljanja s obzirom da je naš uspjeh i njihov uspjeh, i obratno. Samo što oni ne mogu razmišljati našom glavom nego smo o sebi dužni brinuti sami. Ukratko, na nama je odgovor na pitanje miritaju li naša lipa Poljica nešto više od skladišta i vjetroelektrana?!

Dokument „Revitalizacija Poljica“ dostupan je na linku http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf