U povodu zahtjeva skupine mještana Krila okupljenih oko inicijative „Krilo, probudi se“ za zabranu gradnje čvora „Krilo“ i trajektnoga pristaništa u sklopu projekta izgradnje državne ceste DC8, zanimljivo je primjetiti da se u Studiji utjecaja na okoliš nigdje izravno ne spominje trajektna luka ili trajektno pristanište u Krilu nego se tek na stranicama 15, 16, 33. i 42. spominje marina „Krilo“. Već iz tog razloga razvidno je da se spomenuta Studija ne bavi utjecajem na okoliš buduće trajektne luke, pristaništa ili marine, kako vam drago, što čudi s obzirom da je u kartografskom prikazu „Korištenje i namjena prostora“ koji je Studiji priložen lijepo vidljiv simbol sidra kojim je Krilo označeno kao „morska luka za javni promet osobitog međunarodnog značaja“ (vidi prilog).
Pa ipak, na namjeru da se u Krilu namjerava graditi trajektna luka upućuje i četverotračna dionica brze ceste do čvora „Krilo“ koja se prema Omišu nastavlja kao dvotračna te argumenti koji su se mogli čuti na prethodno održanim javnim raspravama kako multimodalnost projekta brze ceste odnosno kriteriji EU fondova zahtjevaju uvrštenje svih vidova prometa uključivo i pomorskog.
Ako je tome tako, onda bi valjda i korisnike buduće trajektne luke u Krilu trebalo priupitati za mišljenje o opravdanosti izgradnje tako važnog prometnog objekta na popriličnoj udaljenosti od Splita i to u prvome redu otočane kojima ciljano gradsko središte postaje teže dostupno i napose domicilno stanovništvo kojemu trajektna luka bitno utječe na kvalitetu življenja, pa i sam životni standard.
Da ne prejudiciramo, možda postoje i valjani razlozi za smještaj neke vrste luke negdje u poljičkome primorju, kao što se dobrodošlom čini turistička luka koja bi Poljica približila turistima, no u tom slučaju treba transparentno izraziti namjeru u otvorenoj i argumentiranoj javnoj raspravi relevantnih dionika.
Štoviše, bilo bi primjereno da se o izgradnji svakog kapitalnog infrastrukturnog objekta od strateškoga značenja za Poljica (u slučaju trajektne luke i puno šire) izjasne svi Poljičani i drugi žitelji Poljica jer takvi sadržaji bitno utječu na njihov životni standard i kvalitetu življenja te na brendiranje Poljica kao buduće jedinstvene i cjelovite turističke destinacije kakve uostalom predviđa i paket novih zakona u turizmu. To što su Poljica u formalno-pravnom smislu trenutačno nepostojeći subjekt, ne znači da su i žitelji Poljica nepostojeći ljudi, pa je na sadašnjim, Poljicima nadležnim jedinicama lokalne samouprave, obaveza da svojim građanima omoguće legalno i legitimno izjašnjavanje o svim životno važnim pitanjima.
Osim trajektne luke u Krilu jednako tako nije moguće izdvojeno iz konteksta cijelovitih Poljica sagledati ni opravdanost izgradnje splitske obilaznice odnosno brze ceste Solin – TTTS – Omiš ponuđenom trasom, pogotovo ne dionice čvor „Zakučac“ onako kako je planirana iz razloga što Poljica ostavlja u prometnoj izolaciji (dok će ih tzv. privremena rješenja učiniti kolateralnom žrtvom komoditeta drugih), ali ni bilo kojeg drugog kapitalnog infrastrukturnog objekta jer postojeća administrativna razgraničenja unutar poljičkoga prostora jednako su funkcionalna kao i administrativna zabrana pušenja u dijelu zajedničke prostorije ili – da bude jasnije – zabrana pišanja u polovici jednog te istog bazena.