Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
05 tra., 2018 4.559 Pregleda

ODRŽANA DRUGA DJEČJA OLIMPIJADA

Piše: Marija Kaćunko

Na Uskrsni ponedjeljak 2. travnja 2018. u organizaciji Eko-etno udruge „Gornja Poljica“ održana je Druga dječja olimpijada starih sportova u prekrasnom ambijentu Osnovne škole „Gornja Poljica“ koja se, usput rečeno, izborila za privilegirani status brdsko-planinske škole usprkos teritorijalnoj pripadnosti području Grada Omiša.

No kako su ipak školska djeca subjekt ove priče u kojoj je naglasak na edukaciji mlađih naraštaja o važnosti tjelesne aktivnosti, njegovanju zdravog natjecateljskog duha te ljepoti druženja i zabave bez suvremenih tehnoloških pomagala, vratimo se drugom izdanju Dječje olimpijade starih sportova u Gornjim Poljicima.  

Program se sastojao iz tri dijela: kulturno-umjetničkog, natjecateljskog i revijalnog. Otpočeo je prigodnim riječima Damira Mišerde, predsjednika Eko-etno udruge „Gornja Poljica“ te Ivice Balova, predsjednika gostujućeg Kulturno-umjetničkog društva „Primorski Dolac“ čijim su članovima domaćini izrazili dobrodošlicu citatom stiha narodnog pjesnika Ante Lučića Tonka rodom iz Gornjega Doca: „Držeći se ljudskog reda, zbog ponosa i ugleda / s puno srca puno želje, čekali smo prijatelje“.

Po nastupu spomenutih KUD-ova tijekom kojega su mlađi pjevali o Mosoru i Cetini, a stariji ostali vjerni gangi i reri, održan je djeci omiljen natjecateljski dio i to u dvije starosne skupine za svaku od slijedećih disciplina: utrka u karijolama, utrka s jajima, skakanje u vreći, obaranje ruke i potezanje konopa. Prvu skupinu činila su djeca od 1. do 4, a drugu od 5. do 8. razreda osnovne škole. Natjecanja su pomno pratili odabrani suci pazeći da sve prođe u duhu poljičke pravednosti. Nakon podjele medalja, diploma i zahvalnica mladima, pristupilo se natjecanju odraslih u potezanju konopa i obaranju ruke.

Sve u svemu, neskriveno zadovoljstvo na licima gotovo tri stotine posjetitelja ovogodišnjeg izdanja Dječje olimpijade potvrdilo je njenu opravdanost što je organizatorima predvođenima Dijanom Kaćunko najveća i zapravo jedina nagrada za uloženi trud, a zahvalnost za potporu zavrijeđuje i kolektiv OŠ „Gornja Poljica“, tiskara LUJ, Grad Omiš, mesnica Simunić, OPG Marijana Vidić te Kuća za odmor „Poljičko imanje“. Ponovilo se!

03 tra., 2018 704 Pregleda

POČELO JE, POČELO…

Sukladno važećem Prostornom planu uređenja Grada Omiša, na prostoru Kostanjsko-podgrajske ljuti počela je oživljavati još jedna u nizu planiranih tzv. proizvodno-uslužnih zona kakvih je na kratkoj dionici autoceste A1 od Muća do Vrlike gotovo desetak, no mahom umirućih.

U simbiozi s obližnjim vjetroelektranama, nema nikakve sumnje da će budući neugledni montažni kubusi ‘usrećiti’ stanovnike idiličnih poljičkih zaseoka poput obližnjih Bublića, primjerice, koji se razložno nadaju turistima željnih netaknute prirode, mira i tišine, čistoga zraka, zdrave hrane i svega onoga bez čega Poljica iz dana u dan ostaju samo zato što Poljičani šutke pristaju na devastaciju vlastitog okoliša i ‘razvoj’ koji nije skrojen po njihovoj mjeri. Jer da nije tako, smjesta bi inzistirali na prenamjeni ove zone iznimne pejzažne vrijednosti iz ‘proizvodno-uslužne’ u turističku tim prije što su izmjene uvodno spomenutog plana upravo u tijeku. No svatko je ‘kovač’ svoje sreće, a budućnost ionako pripada onima koji je vide!

P.S. da se ne bismo krivo razumjeli, i proizvodno-uslužne zone su podjednako potrebne, ali ne na lokalitetu koji za sveukupan turistički razvoj Poljica nema alternative o čemu će te uskoro moći pročitati više u studiji pod nazivom Revitalizacija Poljica.

Objavljeno 3. travnja 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

BLAGDANSKA ČESTITKA

Kao ilustraciju snažne identifikacije Poljičana sa svojim zavičajem, čemu Poljica zapravo i duguju zahvalnost za opstojnost vlastitog identiteta, napose u okolnostima dugogodišnjeg formalnog nepostojanja, uz pristanak autora i u izvornom obliku kako je i napisana, objavljujemo blagdansku čestitku kojom je svojim kolegama u Savezu za Poljica ovogodišnji Uskrs čestitao Vladimir Mandić iz Zakučca (rođen 1971. po zanimanju mag. ing. el.).

 

Svojoj braći Poljičanima, članovima Saveza za Poljica!

Na dobro Vam došlo uskrsnuće Gospodinovo!

Osobita mi je čast čestitati Vam ovaj Uskrs. Vama i Vašim obiteljima.

Kroz ovu Korizmu, u promišljanjima muke Gospodinove, misli mi pobjegnu i na moja Poljica. Na našu muku svakodnevnu, ali i na muku što se osjećam nedostojan korijena, svojih predaka, što njihova krv i muka danas bivaju prekriveni velom zaborava, ne toliko nas pojedinaca, ali što nas ne vide naši susjedi, sugrađani, društvo…

370. je godišnjica oslobađanja Klisa, pod velikim knezom Jurjom Pavićem i vojvodom Jurjom Kulišićom, pod zapovjedništvom braće Janka i Šimuna Marijanovića, naš barjak se prvi zavijorio na zidinama kliškim, naši su pređi u Ozrni i Dugopolju uništili vosjku Tekelipaše i pojačanja iz Sinja, i nisu se dali zaplašiti prijetnjama turskog zapovjednika Klisa age Barakovića koji je onda i svojom glavom prijetnje platio, naši su rođaci kao djeca, za osvetu, posječeni od Derviša Skopljaka i age Peratpašića. I Klišani spremaju veliku proslavu obljetnice oslobađanja Klisa, ali, makar u medijima, nisam čuo da je itko spomenuo Poljičane. A mislim da bi se trebali pojaviti na Klisu, sve sa barjacima, s pukom iz svih katuna, sa četom pod oružjem u nošnji Poljičkoj, kako, da uveličamo njihovu proslavu, tako i da odamo počast svojim pređima i pokažemo dostojanstvo svojim potomcima. Kad god je Klis krvario, u prvom redu krvarila su Poljica, Klis je i naš, krvlju naših pređa otkupljen.

Kao veliki povijesni spomenik za Trogir i Čiovo prezentira se Pustinja Prizidnice, samostan koji su sagradili i nastanjivali naši, poljički, popi glagoljaši. Pa zato, pozivam sve nas, da se i tu okupimo i pojavimo na prvu nedjelju nakon blagdana Male Gospe, iz svih katuna, sa bandirama, da se poklonimo i obitelji Nakir koja se od prije 250. godina s našim pređima brinula o Gospi od Prizidnice, a brine i dan danas, pa da se i pozove na misu na Svetog Juru na Gracu, kao počasni uzvanici.

Među najpoznatije bračke znamenitosti ubraja se i Pustinja Blaca, opet sveto mjesto poljičkih popova glagoljaša, koji su je sazidali i njome gospodarili, osobito obitelj Miličević. Opet, pozivam nas, sve Poljičane, da se i tamo, iz svih katuna, sa bandirama, druge subote poslije Velike Gospe, na hodočašću pojavimo.

Malo je kome poznato, da po nepisanom pravilu, do dva, Poljičanina, imaju pravo trčati Alku, iz poštovanja prema našim pređima koji su prvi izvjesili naš, sveti Poljički barajak, na zidine Sinja kad od Turaka oslobađao. Svake godine mnoštvo nas hodočasti u Sinj za Veliku Gospu, ali opet, pozivam nas, Poljičane, da se i tamo, iz svih katuna, sa bandirama u procesiju svrstamo, jer imamo pravo, i to je naša baština.

Isto tako, Gospa od Pojišana, na kojoj za Veliku Gospu svake godine časti mnoštvo Poljičana, osobito splitskih poljičana, jer, pa i po imenu, to je naša crkva! Opet, pozivam nas, sve Poljičane, da se i tamo, iz svih katuna, sa bandirama, u procesiju svrstamo.

Još jednom, Uskrs je, i svjetlo se iz tame rađa. Zato, pozivam sve Vas, koji ovu moju čestitku čitate, neka ovaj Uskrs bude putokaz uskrsnuću i našeg poljičkog ponosa. U vremenima kada nas ima sve manje, kad na svakom koraku čujemo sve crno o trenutku u kojem živimo, pođimo, krenimo, potrčimo, slomimo apatiju po našim Poljicima, pokažimo se dostojnima naših predaka i naše baštine. Podignimo glavu i pogled u daljinu, jer nemamo pravo stajati u dnu, naše je letjeti s vilama s Mosora!

Vaš prijatelj i brat Vladimir

Zakučac, na Uskrs 1. travnja A.D. 2018.

29 ožu., 2018 696 Pregleda

NAJAVA KOJA OHRABRUJE

Ne ostane li proklamirana najava Skupštine TZ SD županije o potrebi ‘podizanja kvalitete života lokalne zajednice, povećanju prihoda od turizma i ravnomjernijem razvoju turističke ponude u županiji’ mrtvo slovo na papiru, Poljica se razložno mogu nadati da će napokon netko od nadležnih uvidjeti da je razvojni potencijal županijskog i hrvatskog turizma upravo na prostoru nekoć slavne poljičke knežije koja, za razliku od mnogih patuljastih općina u Hrvatskoj, nema svoju turističku zajednicu.

No da bi se to i dogodilo, Poljičani i drugi žitelji Poljica prethodno moraju osvijestiti činjenicu da nam napretka nema dok sami ne doživimo Poljica kao funkcionalnu i razvojnu cjelinu koja po svemu zavrijeđuje status suvremene hrvatske povijesne regije i posebne turističke destinacije.

Drugim riječima, sve dok se na Poljica gleda kao na pasivno zaleđe Poljicima nadležnih gradova i općina, Poljica će biti vukojebina, umjesto hrvatska Toskana i Provansa.

I zato ova najava Skupštine TZ SD županije ohrabruje, a na nama je da nadležne držimo za riječ!

Objavljeno 29. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

28 ožu., 2018 3.107 Pregleda

BEZ ZAJEDNIŠTVA NEMA NI POLJICA

U organizaciji Saveza za Poljica sinoć je, 27. ožujka 2018. u strožanačkom hotelu Split, održan prvi zajednički sastanak predstavnika mjesnih odbora s područja Poljica. Iako ovom, moglo bi se reći povijesnom, sastanku nisu nazočili predstavnici svih 37 mjesnih odbora koliko ih ima u poljičkome dijelu gradova Omiša i Splita te na području općina Dugi Rat i Podstrana, jednodušno je očitovana potreba za što češćim zajedničkim druženjem i razmjenom važnih informacija te razmatranjem odluka od zajedničkog interesa koje Poljicima i Poljičanima kao i svim ostalim žiteljima Poljica – život znače.

Tako su, primjerice, stručnjaci iz različitih oblasti okupljeni u udruzi Savez za Poljica svojim kolegama iz mjesnih odbora ukazali na važnost zajedničke intervencije u izmjeni urbanističkih prostornih planova i infrastrukturnih projekata u korist optimalnog razvoja Poljica kao logične prostorno-prirodne, povijesno-kulturološke i gospodarsko-razvojne cjeline, pa će se s tim ciljem prirediti i javne tribine kako bi se i drugi žitelji Poljica osvjedočili da ponuđena rješenja nisu razvojna te da postoje druga, promišljenija i bolja.

No najvažniji zaključak s jučerašnjeg sastanka svakako je spoznaja da Poljičanima ni danas ne manjka pameti koliko im nedostaje zajedništva u pitanjima od životne važnosti kako bi Poljica napokon postala funkcionalno cjelovita neovisno o upravno-teritorijalnim podjelama zbog koje Poljičani već desetljećima nisu subjekt koji odlučuje o svojoj sudbini.

Stoga nam svima skupa preostaje nadati se da će odgovornost najvećeg broja dionika poljičke budućnosti biti dostojna žrtve svih onih kojima dugujemo zahvalnost za naslijeđe koje baštinimo ali kojim, zasad, ne upravljamo ni mudro ni odgovorno.

Objavljeno 28. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

27 ožu., 2018 990 Pregleda

PIJETET NEVINIM ŽRTVAMA NAŠE SLOBODE

Umjesto ponovnog (iz)umiranja, i Donji Dolac i Gornja Poljica zaslužuju i više i bolje jer to je bogomdani prostor za život dostojan suvremenog čovjeka samo što ga takvim moraju prepoznati i ostali Poljičani te Poljicima nadležne općine i gradovi, a napose Grad Omiš. No o tome nekom drugom prilikom jer 74. obljetnica spomena na nevine žrtve dolačke i poljičke slobode svakako zavrijeđuje prioritet i pijetet. Počivali u miru!

22 ožu., 2018 694 Pregleda

USPJEŠAN ISKORAK POLJICA NA MEĐUNARODNU TURISTIČKU POZORNICU

Drugog dana 4. Međunarodnog kongresa povijesnih gradova koji se održava u Solinu, veliko zanimanje domaćih i stranih sudionika te predstavnika medija izazvalo je predstavljanje Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije pod nazivom „Od drevne republike do turističke destinacije“. O slavnoj poljičkoj prošlosti i nešto manje slavnoj sadašnjosti te razlozima za optimizam u budućnosti nadahnuto su govorili voditelji Povjerenstva za turizam pri Savezu za Poljica, Ana Brničević i Mladen Tomić.

Po završetku predstavljanja predstavnik organizatora Jakov Vetma, predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova i načelnik Općine Klis, oduševljen viđenim uručio je Anti Mekiniću, predsjedniku Saveza za Poljica, pozivnicu za predstavljanje Poljica na Međunarodnoj konferenciji “Zajednička budućnost kulturne baštine: sinergija između baštine, turizma i digitalne kulture“ koja će se 10. i 11. travnja ove godine održati u Dubrovniku uz sudjelovanje uglednih inozemnih stručnjaka iz Australije, Francuske, Italije, Malte, Njemačke, Nizozemske, Rumunske, Rusije, Turske, BiH, Crne Gore, Hrvatske i drugih.

Prezentaciju „Od drevne republike do turističke destinacije“ kojom su predstavljena Poljica možete vidjeti ovdje: http://poljica.hr/poljica-pp-prezentacija/

21 ožu., 2018 695 Pregleda

MEĐUNARODNA PREMIJERA POLJICA KAO TURISTIČKOG BRENDA

U organizaciji Turističke zajednice grada Solina, Hotela President Solin i grada Solina, od 20. do 23. ožujka 2018. u hotelu President u Solinu održava se 4. Međunarodni kongres povijesnih gradova u čijem radu, zaslugom udruge Savez za Poljica, prvi put sudjeluje i jedna povijesna regija – Poljica.

Nekoć slavna Poljička knežija predstavit će se u četvrtak, 22. ožujka u terminu od 10.30 –10.55 sati prezentacijom pod nazivom „Od drevne republike do turističke destinacije“ koja je dostupna na našoj internetskoj stranici www.poljica.hr.

Kako kongres okuplja čelne ljude u turizmu i arheologiji povijesnih gradova s ciljem razmjene iskustava u pogledu promocije istih na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu te poticanja razvoja novih turističkih proizvoda i aranžmana, vjerujemo da će Savez za Poljica ovim predstavljanjem okrenuti novu stranicu u prepoznavanju Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije i jedinstvene turističke destinacije iznimnog potencijala.

Stoga organizatorima zahvaljujemo na uvrštenju naše Udruge među sudionike kongresa, a našim Poljicima priželjkujemo uspješan uzlet među brendirane turističke destinacije gdje nam je, po povijesno-kulturnom potencijalu i prirodnim ljepotama, već odavno trebalo biti mjesto.

Objavljeno 21. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica 

 

20 ožu., 2018 745 Pregleda

CETINA – HIDROENERGETSKI DIV U ZEMLJI SUVREMENIH PATULJAKA

Činjenica da je čak pet hidroelektrana izgrađeno na rijeci Cetini, od čega dvije u njenom toku kroz Poljica, neupućene bi potaklo na zaključak kako su Poljica po osnovi prihoda od vodoprivredne rente komunalno pozlaćena. Namjerniku bi stoga bilo teško objasniti da, zdravoj logici usprkos, pojedini dijelovi Poljica i u 21. stoljeću nemaju ni vodovodnu ni električnu mrežu.

A o kakvom je financijskom kolaču riječ i kako se on dijeli te što od toga imaju Poljica, pročitajte u članku iz kolovoza 2013. pod naslovom „HEP će gradovima i općinama na Cetini plaćati duplo veću rentu“ koji bi Poljičanima i danas morao biti aktualan jer je očito da ga u zemlji suvremenih patuljaka nisu ni pročitali, a kamoli o njemu razmišljali ili s tim u vezi bilo što poduzeli.

https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/209026/hep-ce-gradovima-i-opcinama-na-cetini-placati-duplo-vecu-rentu

Objavljeno 20. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica