U spomen na stožernog brigadira Antu Šaškora Bradu iz Čišala, junaka Domovinskog rata i legendarnog zamjenika zapovjednika Opširnije
Čestitamo 
Božidaru Borovcu na zasluženom izboru za novog predsjednika Zajednice amaterskih kazališta Splitsko-dalmatinske županije (na slici novog saziva Upravnog odbora sjedi prvi s desna). Priznanje je to i svim sadašnjim i bivšim članovima Kulturno-umjetničke udruge “Mosor” iz Gata koji od davne 1954. svojim radom i djelima pronose slavu drevne Poljičke knežije. Stoga je ovo prilika jednima zahvaliti, a drugima poželjeti puno uspjeha i u budućnosti.
U spomen na sve blagopočivajuće u zemlji poljičkoj, a napose na Poljičane i druge koji su za dobrobit Poljica bilo gdje i na bilo koji način žrtvovali svoje živote, donosimo prigodnu priču Davora Milićevića o tradiciji obilježavanja blagdana Svih Svetih i Dana mrtvih u Zvečanju.Opširnije
A
ko čovjek ne zna odakle dolazi, ne može znati ni kamo ide jer ne zna gdje je! A Poljičani svih generacija uvijek su znali odakle dolaze, znali su gdje su i kamo smjeraju. I stoga su oduvijek željeli samo jedno – biti i ostati na svome svoj!
Ovo vjekovno nastojanje Poljičana dobro je poznato i splitsko-makarskom nadbiskupu Marinu Barišiću, pa je razdragana srca primio delegaciju Saveza za Poljica i podržao naša nastojanja da svim pod…jelama usprkos, zajedno s drugim dionicima poljičke zajednice, sačuvamo poljičko jedinstvo, cjelovitost poljičkog identiteta te sveukupni razvojni potencijal Poljica.
Više o ovom druženju s pov
odom pročitajte u priloženim medijskim objavama.
Objavljeno 28. listopada 2017. na FB stranici Saveza za Poljica
Prije okruglo 60 godina ili točnije 21. rujna 1957. utemeljen je Poljički dekanat u povijesnim granicama nekadašnje Poljičke knežije kao spomen na ovu značajnu srednjovjekovnu društveno-političku tvorbu u hrvatskom narodu. Povod osnivanja dekanata bila je 150. obljetnica ukidanja Poljičke knežije od strane osvajačke francuske vlasti 1807.
Dekanat je osnovao splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić kao teritorijalno-pastoralnu jedinicu u sastavu Splitsko-makarske nadbiskupije, a u njegovom sastavu je 19 župa i to: Donji Dolac, Dubrava, Duće, Dugi Rat, Gata, Jesenice, Kostanje, Ostrvica, Podgrađe, Podstrana, Priko-Omiš, Sitno Donje, Sitno Gornje, Srijane – Dolac Gornji, Srinjine, Strožanac-Podstrana, Trnbusi, Tugare i Zvečanje.
Važno je naglasiti da je Poljički dekanat već desetljećima jedina organizacijska forma koja baštini teritorijalnu cjelovitost Poljica. Drugim riječima, da nije dekanata Poljica, formalno – ne bi postojala!
Objavljeno 24. listopada 2017. na FB stranici Saveza za Poljica
Šest općina u Hrvatskoj im
a manje od 500 stanovnika, pa tako najmanja općina u Hrvatskoj, Civljane, broji samo 239 žitelja. Najveća općina, Viškovo, ima 14.455 stanovnika. Kad bi se, primjerice, postavio kriterij da općina mora imati barem 5.000 stanovnika, od postojećih 428 općina u Hrvatskoj ostalo bi ih tek 52!
Slično je i sa hrvatskim gradovima kojih ima 128. Najmanji grad je Komiža sa 1.526 stanovnika, a najveći Zagreb sa 790.017 stanovnika. Prema spomenutom kriteriju od 5.000 stanovnika, čak 18 gradova ne bi moglo biti ni općina jer u njima živi manje ljudi od pretpostavljenog cenzusa. Pri tome šest općina ima više od 10.000 stanovnika, dok čak 60 gradova ima manje od 10.000 žitelja.
Što se tiče županija, njih je u Hrvatskoj 20. Najmnogoljudnija je Zagrebačka sa 317.606 stanovnika, a najmanja Požeško-slavonska sa 78.034 stanovnika.
Na prostoru nekoć slavne Poljičke knežije (ne možemo reći u Poljicima jer Poljica u formalnom smislu već desetljećima ne postoje) prema našoj slobodnoj procijeni živi između 25 i 30 tisuća stanovnika, pa je vjerojatno zato Sabor RH u prosincu 1992. procijenio da Poljičana ima previše za općinu i premalo za županiju, a kako je riječ o ruralnom području, nekoć slavnoj knežiji ne pristoji, naravno, ni gradom biti, pa je zakonodavac Poljica jednostavno razdijelio između čak sedam jedinica lokalne samouprave.
Zbog svega navedenog, a n
apose zbog štetnih posljedica bezrazložnog ‘brisanja’ Poljica s političke mape Hrvatske te zbog potrebe za mirom u ‘kući’, Savez za Poljica smatra da je u postojećim okolnostima optimalno rješenje Poljica proglasiti SUVREMENOM HRVATSKOM POVIJESNOM REGIJOM ili pak nacionalnim povijesnim područjem kako bi se barem stvorile pretpostavke za očuvanje sveukupnog poljičkog identiteta, prostorne i razvojne cjelovitosti Poljica u granicama nekadašnje Poljičke knežije te brendiranja Poljica kao jedinstvene turističke destinacije.
Bilo kako bilo, na Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica trebala bi biti odluka žele li biti subjekt u odlučivanju o vlastitoj budućnosti i na koji način.
Objavljeno 20. listopada 2017. na FB stranici Saveza za Poljica
O
grada Žeravičina bašća na padinama Sridivice u Sitnome još uvijek prkosi zubu vremena svjedočeći ljutom ali časnom boju starih Poljičana za život u kojem su uvijek pobjeđivale njihove trudbeničke ruke čineći plodnim čak i kamenjar koji ih je tako istovremeno i hranio i štitio.
Danas najveći dio Poljica i to onaj s najplodnijom zemljom pokrivaju korov i drača, pa je svakim danom sve više Poljičana i drugih žitelja Poljica koji svoje potrebe za svježim poljoprivrednim i stočarskim proizvodima zadovoljavaju u trgovačkim centrima.
Ova novostvorena ovisnost osim što šteti zdravlju i kućnom proračunu, pomalo mijenja nagore i naš identitet. Tko ne vjeruje neka ode na stobrečki TTTS i provjeri koliko se samo uvozne blitve ‘ugradi’ u tobožnji ‘poljički’ soparnik ili uvoznoga grožđa u jednako tako ‘poljički’ plavac mali. Uostalom, nedavni požari koji su starijim generacijama Poljičana bili nepoznanica, najbolja su opomena.
Objavljeno 20. listopada 2017. na FB stranici Saveza za Poljica
Crkva sv. Klementa (Klimenta), pape i mučenika, višestoljetno je kulturno žarište poljičke glagoljaške pismenosti te jedna od najstarijih i najljepših u Poljicima. […]Opširnije
Za one koji se bave turizmom ili o njemu razmišljaju, a naporno im je pročitati čitanja vrijedan članak Ružice Mikačić ‘Sve što bi Zagora htjela biti, to je Toskana već odavno’ objavljen u nedjeljnoj SD, nudimo sažetak:
U Toskani nigdje ni pedlja korova, neokopane ili zapuštene parcele. Sve se zeleni od maslina, vinove loze, ali i voćnjaka, kukuruza… Prosječno domaćinstvo u agroturizmu u Toskani ima oko 12 hektara obrađene zemlje… Omjer djelatnosti …i zarade na njima uvijek mora biti u korist poljoprivrede… Što više proizvodite, to više turista smijete primiti… Ukratko: da biste se uspješno bavili turizmom, nikako se ne smijete baviti samo turizmom!
Zaključno, uspjeh Toskane ne čudi ako se zna da je toskanski agroturizam, prvi te vrste u Europi, zakonski definiran prije više od 30 godina ili tek nešto ranije nego što je hrvatski ‘izborni inženjering’ (a ne struka!) Dalmaciju podijelio na četiri, a Poljica na sedam nesuvislih dijelova koje ni Bog s neba ne bi kao takve usustavio te učinio konkurentnim i turistički prepoznatljivim.
Objavljeno 17. listopada 2017. na FB stranici Saveza za Poljica
Iz zemlje
, korova i drače svakim danom izranjanju novi dijelovi velebne kasnoantičke rimske palače u Ostrvici koji već u ovoj ranoj fazi obnove daju naslutiti svu njezinu raskoš i bogatstvo, ali i umijeće njenih graditelja. Zasluge zato ponajviše pripadaju entuzijastima iz kulturne udruge ‘Vila rustika’ predvođenih istinskim neimarom Nenadom Krcatovićem.
Međutim, posve je izvjesno da u realizaciji ovog poduhvata entuzijazam poj…edinaca neće biti dovoljan već uža i šira društvena zajednica te svakako domicilni i drugi turistički subjekti moraju zajedničkim snagama privesti kraju obnovu ovog kapitalnog kulturnog objekta. Zalog je velik, pa motiva ne bi smjelo manjkati.
Obnovom ‘vile rustice’ i njenim stavljanjem u kulturološku i turističku funkciju došli bi do izražaja i nebrojeni drugi poljički resursi i potencijali, napose oni s područja Ostrvice, Zvečanja i Gata, pa bi ovaj dio nekoć slavne Poljičke knežije zasigurno postao nezaobilazna postaja na rutama svih relevantnih turističkih agencija. Stoga još jednom podsjećamo na moto Saveza za Poljica: (o)živimo baštinu da bismo od baštine živili!
Objavljeno 15. listopada 2017. na FB stranici Saveza za Poljica