SV. IVANU NEPOMUKU NE DA SE U POLJICA

U prigodnome osvrtu na učinjeno u protekloj 2017. godini te o aktualnom trenutku i planiranim investicijama, gradonačelnik Ivo Tomasović nanizao je brojna ostvarenja i planove svoje administracije, pa tako i one koji se odnose na prostorno najveći dio omiškog gradskog područja – Poljica – premda Poljica u ovoj svečarskoj prigodi izrijekom nisu spomenuta.

No zato su spomenuta ulaganja u pojedina poljička mjesta i to obnova pogona za obradu pitke vode u Gatima, povezivanje sustava Studenci s vodovodom Makarskog primorja, vodoopskrbni objekti u naseljima Trnbusi, Gornji i Donji Dolac, Srijane i Putišići te izgradnja druge faze mrtvačnice u Tugarima – sve sukladno „racionalnim ulaganjima u razvoj Omiša i okolice po mjeri svih građana“, kako sugerira naslov pozamašnog priloga objavljenog u današnjoj SD.

U POLJICIMA NIŠTA NOVA

Godina je 1978., mjesec travanj, dan 14. „Krtica“, stroj kojim su radnici i inženjeri „Konstruktora“ prošli kroz utrobu zemlje, ugledala je svjetlost s druge strane planine. Planina je Mosor, zemlja je poljička, međutim, na fešti koja je tim povodom priređena – kako prenosi Slobodna Dalmacija iz toga vremena – bili su svi mogući i nemogući uzvanici osim poljičkih jer Poljica ni tada kao ni danas formalno nisu postojala.

Novo vrijeme nije, dakle, Poljicima promijenilo status s obzirom da se i danas pojednako do Poljica ne drži, no barem se je ponešto gradilo iako korist od toga, kako onda tako i danas, ubiru svi – osim Poljičana!

U Poljicima dakle, prolaznosti usprkos, ništa nova.  

DUGORAĆANI, SVI NA JAVNU RASPRAVU!

Kako sutra ne biste kukali da niste znali ne bude li vam plan po volji, Općinski načelnik Općine Dugi Rat poziva sve zainteresirane na javni uvid i javnu raspravu u povodu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone Dalmacija s lukom nautičkog turizma.

Krajnji rok za zaprimanje pismenih primjedbi je 28. 5. 2018. do 15.00 sati, a ostalo pročitajte u priloženoj obavijesti.

ŠTO JE POLJICIMA „KOSTANJSKA LJUT“ I ŠTO NAM JE S NJOM ČINITI?

Naglo ‘probuđeni’ žitelji dijela Srednjih i Gornjih Poljica ovih dana u čudu svjedoče izgradnji vjetroparka „Kom-Orjak-Greda“ sa 5 vjetroagregata jedinične snage 2 MW na obroncima Mosora ponad Seoca, u neposrednoj blizini prometnog čvora Blato n/C. Tako će ubuduće i svi posjetitelji Poljica po silasku sa autoceste A1 svjedočiti posljedicama naše ‘pospanosti’, napose godine 2005. kada smo propustili priliku poslužiti se institutom javne rasprave i utjecati na izgradnju ovog energetskog objekta koji izgledom narušava ljepotu poljičkog krajolika i svojim djelovanjem njegovu bioravnotežu s upitnim utjecajem na ponašanje i zdravlje ljudi i životinja, a da Poljičani i žitelji Poljica od toga nemaju ništa.

Poučeni ovim iskustvom ubuduće nikako ne bismo smjeli propuštati javne uvide i rasprave oko strateških razvojnih dokumenata i projekata koji nam ‘kroje’ budućnost jer nema pozvanijih od nas samih da o tome odlučuju. Jedan od takvih razvojnih dokumenata čija izmjena je upravo u tijeku je Prostorni plan uređenja Grada Omiša koji itekako utječe na način i kakvoću života u Poljicima. S obzirom da je spomenutim planom na području Kostanjsko-pograjsko-selačke juti, jednom od najatraktivnijih i strateški najvažnijih poljičkih lokaliteta, prije 15 i više godina planirana izgradnja tzv. proizvodno-uslužne zone „Kostanjska ljut“, prilika je da preispitamo opravdanost njene izgradnje sa stajališta današnjih spoznaja, a napose s obzirom na činjenicu da sličnih zona uzduž autoceste A1 ima na stotine i to mahom poslovno jalovih.

S druge strane, spomenuta jut ima bogomdane predispozicije da bude ne samo turistički ‘izlog’ i ‘vrata’ u Poljica nego i pokretač sveukupne revitalizacije Poljica, ali jedino pod uvjetom da se ovaj jedinstveni prostor optimalno iskoristi i to prvenstveno na dobrobit svih žitelja Poljica, a ne samo investitora i službenih proračuna. Stručnjaci okupljeni u udruzi Savez za Poljica detaljno su obradili ovu temu u dokumentu „Revitalizacija Poljica“ koji vam je dostupan na našoj internetskoj stranici, međutim, naša udruga nije u mogućnosti niti želi odlučivati u vaše ime, ali je kvalificirana pomoći vam da promišljeno i odgovorno odlučite o vlastitoj budućnosti i budućnosti vaše djece.

Iz tog razloga smo priredili još jednu prezentaciju pod nazivom „Što je ‘Kostanjska ljut’ i što nam je s njom činiti?“ u kojoj smo izložili vašem uvidu sve nama dostupne spoznaje i činjenice relevantne za donošenje optimalnog odgovora na postavljeno pitanje. Konačna odluka je, ponavljamo, na vama, pa vam stoga savjetujemo da ovoga puta aktivno sudjelujete u postupku izmjene Prostornog plana uređenja Grada Omiša kako u budućnosti ne biste iznova jadikovali nad svojom sudbinom.

Stoga pozivamo sve vas koji dijelite naša razmišljanja, a napose mlade i obrazovane ljude da nam se pridružite u zajedničkom nastojanju da nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratimo stari sjaj, a Poljičanima i drugim žiteljima Poljica pružimo novu životnu i radnu perspektivu.

Prezentacija „Što je Poljicima ‘Kostanjska ljut’ i što nam je s njom činiti?“ dostupna je na linku: poljica.hr/…/Sto-je-Poljicima-Kostanjska-ljut.pdf

Studija „Revitalizacija Poljica“ dostupna je na linku: http://poljica.hr/wp-content/uploads/2018/04/Revitalizacija-Poljica.pdf

DA SAM JA ŽUPAN ILI GRADONAČELNIK…

Parafrazirajući stih pjesme „Da sam ja netko / Ne bi ne bi ljudi zivot proklinjali…“ koju su davne 1970. izveli nenadmašni „Indexi“, da smo u ulozi župana Splitsko-dalmatinskog ili gradonačelnika Omiša smjesta bismo se potrudili nadoknaditi štetu mladom tugarskom stočaru Frani Bariću kojemu su vukovi poklali ovce.

Poznavajući spomenute, uvjereni smo da će nešto slično pokušati i učiniti kako bi dali dobar primjer svim ostalim poduzetnim mladim ljudima kako nisu sami u nevolji i kako je baviti se čestitim poslom bilo koje vrste – još uvijek vrlina!

Pa dok u nedostatku našega obzira prema prirodi vukovi samo rade svoj posao, prilika je pokazati da i mi, ljudi, jednako dobro obavljamo svoj premda tugarska priča s vukovima nečiju odgovornost ozbiljno dovodi u pitanje.  

PUTI ŠIRINE JARMA I OJICE

I nakon pažljivog iščitavanja ove kratke novinske obavijesti o polaganju energetskog kabela od vjetro-parka u izgradnji „Kom-Greda-Orjak“ iznad Seoca do HE „Kraljevac“ trasom austrijske ceste kroz Kostanjsko-pograjsku jut preko Pavića mosta, nigdje ni slova o tome da li će se ova cesta i spomenuti most vratiti u prvobitno stanje kao vrijedna graditeljska baština ili će se, ako se već ruvinaje, barem proširiti na dimenzije suvremene prometnice kao svojevrsna kompenzacija Poljicima i Poljičanima za oskrvnuće spomenutih infrastrukturnih objekata i napose višestruko zaštićenog kulturnog krajobraza iznimnog turističkog potencijala.

Naime, ako je Austrija koncem 19. stoljeća, kad su putovima prometovale tek konjske i volovske zaprege, gradila ceste širine kolnika 4 do 5 metara, nije moguće da će privremeno zatvorena dionica od Podgrađa do Pavića mosta i u 21. stoljeću ostati u dimenzijama jarma i ojice?!

Također se postavlja pitanje da li su spomenuti radovi uopće bili potrebni s obzirom da nesuđena poslovna zona „Kostanjska ljut“, planirana u neposrednoj blizini vjetroparka, već ima energetsko napajanje iz HE „Kraljevac“?

Bilo kako bilo, evidentno je da je i ovom prilikom izostala koordinacija nadležnih subjekata, a prije svega zanimanje i inicijativa lokalne zajednice i domicilnog stanovništva.

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVE VEZE

Od svih susjeda, Poljičani su u gradu Splitu odigrali najvažniju ulogu: bili su vojskovođe i čuvari gradske sigurnosti, gradski dužnosnici, diplomati, književnici, poduzetnici, umjetnici i sportaši. Među 100 najstarijih obitelji i danas prisutnih u Splitu, njih čak 37 je sa područja Poljica, pa su tako Splićani i Poljičani, kako tvrdi Mario Nepo Kuzmanić, ‘una gens sumus’ iliti ‘jedan rod’.

Iz sadržaja predavanja ovog uglednog splitskog i hrvatskog antropologa na temu „Split i Poljica – neraskidive veze“ s javne tribine održane 2. svibnja 2018. u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu u organizaciji Saveza za Poljica, kojom su Poljičani dali svoj obol ovogodišnjoj proslavi Sudamje, saznajte sve što je relevantno za uvodnu tvrdnju o važnosti Poljičana i Poljica za grad Split, o poljičkim junacima obrane grada od Turaka, o udjelu poljičke krvi u onoj splitskoj, o splitskim gradonačelnicima i drugim uglednicima poljičkog podrijetla, o splitskim poduzetnicima, umjetnicima i sportskim legendama poljičkih gena i koječemu drugom bez čega bi Split kakvim ga doživljavamo – bio nezamisliv!

Link na sadržaj predavanja: Split i Poljica – neraskidive veze (M. N. Kuzmanić)

POTENCIJALNA ‘ŠAKA U OKO’ RAZVOJU POLJICA

BEZ ODGOVORNOG PLANIRANJA NEMA NI RAZVOJA POLJICA

Izgradnjom autoceste A1 i čvora Blato n/C kojima su Poljica povezana sa svijetom, područje Kostanjsko-pograjsko-selačke juti dobilo je stratešku važnost u razvoju Poljica tim više što je ovaj jedinstveni prostor u zagrljaju rijeke Cetine i gordoga Mosora višestruko zaštićen međunarodnim projektom Natura 2000 (ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije) te kao jedan od svega 62 kulturna krajobraza na području cijele Hrvatske.

SPLIT I POLJICA – NERASKIDIVO POVEZANI!

Izvješće sa sinoć održane javne tribine Saveza za Poljica

Baš kako to naslov sugerira, a pod dojmom svega što se moglo čuti iz gotovo jednosatnog izlaganja Marija Nepe Kuzmanića na temu povijesnih veza i odnosa Splita i Poljica, uvjerenja su brojni Splićani i Poljičani sinoć okupljeni u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu među kojima je bio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. „I zato ću učiniti sve što je u mojoj moći da pomognem Savezu za Poljica u njihovim planovima revitalizacije nekoć slavne Poljičke knežije jer Poljica to zaslužuju!“ – rekao je u svom pozdravnom govoru nazočnima sedmi splitski gradonačelnik poljičkih korijena primajući čestitke u povodu ovogodišnje Sudamje koje mu je u ime Poljičana uputio Ante Mekinić, predsjednik Saveza za Poljica.

„Poljičani i Poljica su Splitu važni upravo u onoj mjeri u kojoj je Split nezamisliv bez, primjerice, Ive Tijardovića, dr. Ante Trumbića, Vicka Mihaljevića, Fabjana i Luke Kaliterne, Frane Matošića, Rate Tvrdića, Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i plejade istaknutih pojedinaca iz obitelji Karaman, Katunarić, Radica, Krstulović i mnogih drugih, a da o povijesnim zaslugama Poljičana u obrani Splita od Turaka (Žarko Dražojević, Petar Kružić, Marjanovići, Jelići, Sinovčići i dr.) i njegovom kasnijem razvoju (obitelji Ergovac, Ferić, Bilinić i dr.) i ne govorimo!“ – rezime je izlaganja uglednog splitskog antropologa M. N. Kuzmanića kojim je zadivio i najupućenije u splitsko-poljičke odnose.

Spomenutom izlaganju prethodila je kratka prezentacija na temu „Poljica – od drevne knežije do suvremene destinacije“ povjesničarke umjetnosti Vesne Bulić-Baketić kojom je organizator tribine, Savez za Poljica, ukazao na turistički potencijal Poljica kao jedinstvenog ‘muzeja’ na otvorenome. Program je sadržajno obogatila splitska klapa Rebatajica prigodnom pjesmom „Splite moj“ te napose premijernom izvedbom skladbe Zdenka Perasovića na tekst Ante Mekinića „Poljička (Di ko nika, tu i obika!)“.

Sukladno poljičkome običaju, druženje se nastavilo uz prigodni domjenak i razgovore korisne i ugodne kako i pristoji nepobitnoj spoznaji da su Poljičani i Splićani – jedan rod.

Cjelovito izlaganje Marija Nepe Kuzmanića „Split i Poljica – neraskidive veze“ uskoro će biti dostupno na našoj internetskoj stranici www.poljica.hr o čemu ćemo vas obavijestiti.

[Show slideshow]