Piše: Goran Mikas

Uvodna napomena: Autor teksta je etnomuzikolog amater i uz to solist na više tradicijskih aerofonih glazbala, rodom iz Vele Njive u Gornjim Poljicima

 

TRADICIJSKA GLAZBALA NA PODRUČJU POLJICA

U Poljicima kao i u većini mjesta dalmatinskog zaleđa nalazimo ista glazbala. Većinom su to aerofona glazbala izrađena uglavnom od drva koje je lako obradivo (javor, orah, trstika). Nekad davno su se i u Poljicima svirala glazbala koja danas vežemo uz jedno određeno područje kao što su npr. lijerica (poznato je da se svirala od Dubrovnika do Istre), razne vrste rogova i tome slično, a koja su s vremenom ispala iz uporabe.

Razvoj glazbala i glazbe danas se može odrediti po razvoju glazbala po regijama u kojima se koriste. U Poljicima tako nalazimo glazbala tipična za područje Dalmacije, pa imamo niz instrumenata kao što su diple, gusle itd. Gornja i Srednja Poljica su kraj tipičan za dinarske instrumente, ali je broj svirača u stalnom padu, a izrađivači više i ne postoje. No krenimo redom, od manje važnih glazbala do onih prepoznatljivijih.

Svirale (dječja glazbala)

Svirale ili dječja glazbala su nekako najmanje važna upravo zbog toga što su bila izrađivana za jednodnevnu uporabu, pa bi najčešće bila odbačena kad bi prestala služiti svrsi. To su uglavnom primitivna glabala izrađivana od stabljike maslačka, kore jasena ili trstike. U Gornjim Poljicima se izrađivalo glazbalo koje je služilo kao igračka djeci ili pastirima popularnog naziva ‘svirak’, a koje se izrađivalo od kore jasena sa usnim piskom te je proizvodilo jedan ton. Izrađivalo se odvajanjem kore u komadu od grane s piskom. Puhanjem se dobivao samo jedan ton, a uz izradu ovog glazbala veže se i ova obredna pjesmica: “Poskoč kora od drveta, ka mišina od jareta / Meni kora, tebi drvo.”

Od primitivnih dječjih glazbala odvajamo ona razvijenija koja imaju ljestvicu, tonove i međutonove. Jedno takvo koje je ispalo iz upotrebe su diplice.

Diplice

Diplice su jednostavno pastirsko glazbalo izrađivano od trstike ili bazge, koje se sastoji od prebiraljke (cijevi) s pet rupica te piskom s jednostrukim udarnim jezičkom. Najčešće su izrađivane u E tonalitetu s ljestvicom Fis, Gis, A, H i Cis. Specifičnog su zvuka, a sviranjem dvaju instrumenata istodobno zvuk uvelike podsjeća na diple. Nešto složenije izrade su dvojnice.

Dvojnice

Dvojnice su dvije svirale od jednog komada drva, a mogu se svirati istovremeno. Svirka je najčešće dvoglasna u tercama s ograničenim rasponom tonova. Dvojnice imaju četiri rupice s desne strane koje služe za prebiranje te tri rupice na lijevoj strani. Piskovi su usni otvora okrenutog uvjek prema sviraču. Razvijeniji tip dvojnica ali s mijehom, su diple.

Diple (dalmatinski mih)

Diple su glazbalo specifična i oštra zvuka, vrsta gajdi ali bez borduna s mješinom. Izrađuju se od štavljene jareće kože i drva (javor, trešnja). Prebiraljka se izrađuje od komada drva s dvije cijevi. Na desnoj se nalazi šest rupica za prebiranje, a na lijevoj dvije (pri dnu) koje služe kao pratnja. U kuti na koju se veže mješina nalaze se dva piska od trstike, a zatvara se okruglom drvenom pločom ‘rotačkom’ ukrašenom rezbarijom i veprovim kljovama. Svaki svirač na diplama ima svoju jedinstvenu tehniku sviranja po kojoj se raspoznaje. Diple nisu tempirano glazbalo i odnosi među tonovima nisu intonativno čisti.

Gusle

Gusle su gotovo jedino gudačko glazbalo koje se i danas može naći u Poljicima. Riječ je o kordofonom glazbalu kod kojeg se ton dobiva povlačenjem gudala preko nategnute žice (strune). Izrađuju se od oraha ili javora, a sastoje se od zvučnog tijela, rezonatora (konj ili vuk), vrata, glave i ključa. Preko zvučnog tijela razvučena je koža (najčešće jareća ili zečja) koja je posredini probušena sa šest manjih rupa u obliku križa zbog bolje zvučnosti. Duž vrata je nategnuta struna od dlaka konjskoga repa koju sa zvučnim tjelom povezuje rezonator (vuk tj. konj), a zategnuta je ključem koji se nalazi na vrhu vrata. Gudalo je prirodno zakrivljena grana sa strunom od dlake konjske grive. Svirka na guslama je jednolična, a guslari često pjevaju pjesme skladane u desetercu. Gusle se štimaju prema boji glasa guslara. Naziv dolazi od slavenske riječi ‘gosl’ što znači ‘žica’, a mogu biti u varijanti s dvije strune. Nekoć jednostavno glazbalo danas zna biti bogato ukrašeno motivima životinja.

U Poljicima su se, nažalost, na životu održale samo gusle, no srećom je nekoliko vrsnih svirača toga instrumenta i to pretežno u Gornjim Poljicima. Ostala spomenuta glazbala uglavnom su doživjela svoj krah, pa tako više nema svirača na diplicama i dvojnicama, te diplama. Postoje tek privatni primjerci tih glazbala, ali nažalost ne više od toga.

Nekad zastupljena u svakom poljičkome selu, danas su tradicijska glazbala u Poljicima na rubu izumiranja, pa je zbog njihove upitne budućnosti već sad očita potreba za očuvanjem naše tradicijske glazbene baštine  poljičkog glazbenog i kulturnog identiteta.

Facebook Komentari